Ovo je doba godine kad brojni građani Lošinja strahuju od predstojeće noći znajući da će je provesti budni, mnogi uz uplakanu djecu, a s rastućim bijesom zbog svijesti da su posve nemoćni pred agresijom buke s terasa ugostiteljskih objekata i pozornice u središtu grada.
Članak u nastavku neće vas utješiti niti vam ukazati na mogućnost spasa od tog zlostavljanja, ali će vam pomoći da saznate koliko zbog politike gradske vlasti vrijede vaše nekretnine, te kako ona (ta politika) utječe ne samo na kvalitet vašega života, već i na vaše fizičko i psihičko zdravlje, te zdravlje vaših bližnjih
U ovo doba godine buka koju stvaraju zvučnici na terasama ugostiteljskih objekata i pozornici na glavnom gradskom trgu dosegne maksimum, a to se ponavlja iz godine u godinu. Svaki pokušaj pojedinaca da rješe taj problem kako bi bili sposobni za rad, nailazi na zid birokratskih smicalica s ciljem da se ništa ne učini da proivođači buke mogu mirno dočekali kraj turističke sezone. Cijela se priča ponavlja sljedeće sezone.
Napis koji prenosimo iz časopisa Zdrav život detaljno govori o tome što vam radi buka, no za činjenice navedene u njemu gradska vlast je gluha. Oglušila je vjerojatno od preglasne cjelonoćne glazbe koju dopušta, a i sama je organizira te plaća i novcem žrtava te buke.
Buka
Buka je neželjen zvuk koji višestruko ugrožava ljudsko zdravlje. Buka kojoj su ljudi svakodnevno izloženi, okolinska, komunalna ili opća buka, buka boravišnih prostora, jedan je od najvećih problema užega, ljudskog okoliša, posebno u gradskim područjima. Kao smjesa zvukova različitih svojstava, buka može biti trajna, isprekidana i udarna, promjenljive razine, različitog trajanja i vremenske raspodjele.
Izvori buke
Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet, industrija, građevinski i javni radovi, rekreacija, šport i zabava, a u zatvorenom boravišnom prostoru izvori buke su uz zgradu vezani servisni uređaji, elektroakustički uređaji za emitiranje glazbe i govora, kućanski strojevi i buka iz susjedstva. Buku može stvarati i priroda (udar groma, slap) te ljudi i životinje. Promet je jedan od najvažnijih uzroka buke, 80% onečišćenja bukom u gradovima uzrokuju automobili, a na vrlo prometnim križanjima buka može doseći i go decibela. Pojavljuje se kao posljedica rada motora vozila te međudjelovanja gume kotača i površine kolnika, ventilacije i ispušnog sustava. Bolja protočnost automobila i upotreba drugih načina prijevoza smanjili bi razinu buke i očuvali okoliš, sto promiče "Europski tjedan kretanja".
Zabrinjavajuće je i izlaganje mladih ljudi prekomjerno glasnoj glazbi putem slušalica elektroakustičkih uređaja (npr. MP3 plaver). Istraživanja pokazuju daje tri četvrtine mladih koji redovito slušaju preglasnu glazbu u opasnosti od trajnog oštećenja sluha, a više od 10 posto ima ih oštećen sluh. Na koncertima i u diskotekama, buka dosiže 110 do 120 decibela, a maksimalno dopušteno trajanje izlaganja takvoj buci je pola sata u tjedan dana. Stoga se preporučuje slušati glazbu slušalicama koje se stavljaju u uho oko jedan sat dnevno na 60% glasnoće.
Fizikalna obilježja zvuka
Buka je subjektivan osjećaj i nije ju moguće mjeriti. Ona je određena fizikalnim obilježjima zvuka i fiziološkim svojstvima uha i ljudskog organizma. Ono što mjerimo jest zvuk, odnosno njegova jačina. Zvuk je vrsta energije koja se prenosi zvučnim valovima koje ljudsko uho može osjetiti. Da bismo čuli zvuk, neki izvor mora istitrati određenu količinu energije koju potom zrak prenosi do našeg uha. Za procjenu buke osnovne su fizičke veličine: zvučni tlak u paskalima (Pa), zvučni intenzitet u vatima na kvadratni metar (W/m2), frekvencija u hercima (Hz) i zvučne razine u A-decibelima (dBA). Mjeri se zvukomjerom kojim se analiziraju amplituda i frekvencija, odnosno spektar zvuka, a oni utječu na subjektivni doživljaj buke.
Područje zvučnih tlakova koje zamjećuje ljudsko uho je veliko, a uho nije linearan provodnik zvučnih podražaja. Stoga je za mjerenje i uspoređivanje razine buke uveden logaritamski odnos vrijednosti ispitivanoga i referentnog zvučnog tlaka koji opisuje razinu zvučnog tlaka u decibelima (dB). S obzirom na to da se razine zvučnog tlaka razlikuju od osjeta buke, primjenjuju se A-vrednovane razine zvučnog tlaka (u A-decibelima), primjerene odgovoru slušnog organa na zvuk. To se postiže korekcijskim filtrima u zvukomjerima pa dobivamo ocjensku razinu buke.
Osjetilo sluha
Sluh je naše najosjetljivije osjetilo koje se sastoji od vanjskoga, srednjega i unutarnjeg uha, živčanoga slušnog puta i slušnih središta u mozgu. Uh0 je najsloženiji i najsavršeniji biološko-mehanički uređaj u tijelu koji u zdravom stanju odgovara na frekvencije od 16 Hz do 20 000 Hz, intenziteta o dB do 130 dB (slušno područje). Titraji prolaze kroz rezonantni prostor vanjskog uha, u srednjem uhu prelaze u vibracije, a u pužnici unutrašnjeg uha, na bazilarnoj membrani i u Cortijevu organu u elektrokemijske impulse koji putem slušnog živca informaciju o zvuku prenose u mozak. No uho nije na svim frekvencijama jednako osjetljivo, najosjetljivije je u području od 350 Hz-3 500 Hz, intenziteta 20 dB (šapat) do 80 dB (vikanje) (govorno područje). Razina od 40 dB je granica socijalnog kontakta. Prag sluha uredno čujuće osobe je u području od o do 25 decibela zvučnog tlaka. Nagluhe osobe imaju prag sluha između 29 i 93 decibela, a potpuna gluhoća postoji ako je prag čujnosti iznad 93 decibela.
Pomak praga čujnosti zbiva se pri duljem izlaganju buci od oko 80 decibela. Nagluhost može biti provodna ili konduktivna zbog patoloških promjena provodnog dijela uha (vanjski zvukovod, srednje uho do ovalnog prozora), a osjetno ili perceptivna nagluhost može biti senzoričko (oštećen Cortijev organ) ili neuralno (oštećenje neuralni put između unutarnjeg uha i mozga). Oštećenje sluha može biti centralno zbog patoloških promjena u središnjem živčanom sustavu.
Razlike u individualnoj osjetljivosti na buku su velike, na doživljaj buke djeluje stav prema buci, nedostatak nadzora nad bukom, prijenos neugodne informacije, ambijentalna buka.
Zdravstveni učinci izloženosti prekomjernoj buci
Buka je čujna akustična energija koja može štetno djelovati na fiziološko i psihološko stanje ljudi. Štetni učinci buke na ljudsko zdravlje su auditivni i neauditivni. Ozbiljnost oštećenja ovisi o intenzitetu mjerenom u decibelima i o trajanju djelovanja buke. Okolinska i rekreacijska buka = <70D dB(A) u većine ljudi ne izaziva oštećenje sluha. No neke bučne rekreativne i slične djelatnosti (rad motornom pilom, lov, preglasna glazba, motocikli, zvučne igračke) mogu zbog jake isprekidane ili udarne buke izazivati auditivni učinak, češće privremeni pomak praga čujnosti, nego trajni gubitak sluha (socioacusis). Maksimalni zvučni tlakovi pri takvim djelatnostima ne bi smjeli prijeći 140 dB za odrasle i 120 dB za djecu (ISO, 1999.). Na gubitak sluha utječe i dob (presbycusis), neke bolesti, lijekovi, izloženost kemijskim tvarima i vibracijama.
Prvi znak oštećenja sluha su smetnje osjeta visokih tonova, npr. ne čuje se pjev ptica, otežana je komunikacija mobitelom i razumijevanje normalnoga govora uz nisku razinu pozadinske buke. Ako se oštećenje sluha nastavlja, ne razaznaju se ni srednji i niži tonovi i ometeno je sporazumijevanje govorom, učenje, praćenje radijskoga i televizijskog programa, koncentracija i druge mentalne aktivnosti, odmor i san.
Glavni auditivni simptomi su zaglušenost, šum, neugodna bol i gubitak sluha, te vrtoglavica. Subjektivni osjet pritiska i zvonjave u ušima (tinnitus) pojavljuje se najčešće pri izloženosti buci u tihom okruženju. Prekomjerna buka izaziva i neraspoloženje, razdražljivost, nemir i smetnje u ponašanju. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela, a pojedinačni zvučni podražaji 45 decibela.
Neauditivni zdravstveni poremećaji izraz su fiziološke reakcije na stres. Buka od 60 do 70 decibela može neizravno utjecati na endokrinološki sustav i simpatički dio autonomnoga živčanog sustava i potiče izlučivanje stresogenih hormona.
Raste razina kolesterola i triglicerida u krvi i krvni tlak. Većina tih učinaka - smetnje srčano-žilnoga, probavnoga i imunološkog sustava, smanjenje pozornosti i pamćenja, suženje vidnog polja - kratkotrajna je i prolazna.
No zdravstvene smetnje mogu prijeći i u kronične: nesanica, povišen krvni tlak, poremetnje teka i seksualne funkcije, tjeskoba i depresija.
U djece se zapažaju poremećaji koncentracije i pamćenja. Posebno se naglašuje važnost uklanjanja buke pri intelektualnom radu, koji sve više obilježava suvremenog čovjeka.
Dugotrajna izloženost buci dovodi do spomenutih zdravstvenih smetnji ili pogoršava postojeće kronične bolesti kao što su upale zglobova, bronhitis, depresija. Agresivno ponašanje zbog djelovanja buke pojavljuje se tek iznad 80 decibela. Osobe koje žive ili rade u bučnom okolišu od dva do tri puta u većoj su opasnosti od srčanog infarkta.
Ljudsko uho ne može dugo podnositi prekomjernu buku. Iako simptomi često spontano nestaju, dio osjetnih stanica pužnice može biti nepovratno uništen. U uhu je ugrađen zaštitni mehanizam, "slušni refleks" koji omogućuje da se zategnu bubnjići čime se koči gibanje košćica srednjeg uha i smanjuje osjetljivost slušnih organa. Regeneracija stanica moguća je unutar 48 sati nakon prekida izloženosti prekomjernoj buci. Nakon stominutne izloženosti buci od 100 decibela potrebno nam je 36 sati da bismo opet normalno čuli.
Kod trajne izloženosti buci dolazi do oštećenja unutrašnjih osjetnih stanica, a u konačnici i do degeneracije cijeloga Cortijevog organa, a time i do djelomičnoga ili potpunoga gubitka sluha.
Iznenadna oštećenja bukom su hitna stanja koja zahtijevaju bolničko zbrinjavanje.
Za poboljšanje sluha primjenjuju se klasična slušna pomagala koja pojačavaju zvukove. U težim se slučajevima otokirurški ugrađuje umjetna pužnica ili kohlearni implantat koji premošćuje nefunkcionalne dijelove unutrašnjeg uha i vodi podražaj izravno u slušni živac.
Trajno onečišćenje bukom ima negativan učinak na buduće generacije (pogoršano stambeno i društveno okružje, otežan ljudski razvoj) i određene sociološko-kulturne i gospodarstvene učinke (porast uporabe droga, iseljavanje iz zgrada koje su u središtima gradova u tiša područja, smanjena vrijednost imovine). Procjenitelji nekretnina smatraju da intenzitet buke do 60 dB nema negativan utjecaj na njihovu vrijednost. Svaki sljedeći decibel množi se s 0,58% i za toliko umanjuje vrijednost nekretnine.
Procjena izloženosti prekomjernoj buci
I sami možemo procijeniti nalazimo li se u preglasnom okružju koje je opasno za naš osjet sluha i ravnoteže: ako ne razumijemo govor osobe na udaljenosti od jednog metra, ako osoba uz nas čuje glazbu s našega elektroakustičkog uređaja, ako ne možemo kontrolirati jačinu glasa u buci. Možemo postati promukli zbog oštećenja glasnica, ali i umorni, razdražljivi, željni izolacije. Jaka buka može u početku izazvati zaglušenost i zvonjavu u ušima (tinnitus), a zatim i vrtoglavicu, mučninu, razdražljivost, umor i nedostatak koncentracije.
Propisi, standardi i mjere za nadzor i ograničavanje buke
Okolinska se buka nadzire donošenjem propisa, standarda i mjera koje ograničuju broj i intenzitet izvora prilagodbom tehničkom napretku, fizički odvajaju i udaljuju izvore buke i stanovništvo i educiraju stanovništvo. Europskim smjernicama 0 okolinskoj buci, koje su zastupane i u našim propisima-1996. Green Paper (COM(96)54o);
Directive 2002/49/EC; Zakon o zaštiti od buke NN 20/2003; Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04, cilj je uspostaviti sustav upravljanja bukom iz okoliša kako bi smanjili njezin štetni utjecaj na ljude. Propisi navode sljedeće potrebe: uspostaviti mreže stručnjaka za buku, izraditi karte buke, informirati javnost o izloženosti buci i njezinim učincima na zdravlje, provesti akcijski plan za zaštitu i unapređenje okoliša, uskladiti propise o izvorima buke i tehničkoj dokumentaciji uređaja i dobiti trajnu financijsku potporu za istraživanja buke. (Napomena: donesen je Novi Zakon o zaštiti od buke)
Uz porast urbaniziranosti i industrijalizacije 25% Europljana pati od poremećenog fizičkoga, mentalnoga i emocionalnog zdravlja zbog povećane buke, a više od 15% ih ima poremećaje spavanja. Polovica stanovnika gradova izložena je danju razini buke od 55 decibela, trećina buci od 55 do 65 decibela, a 15% iznad 65 decibela stoje granica iznad koje se pojavljuje visok stupanj neugodnosti.
Na lokalnoj, gradskoj razini, važno je utvrditi i pratiti razine buke, predvidjeti udjel buke pri prostornom planiranju, planiranju zelenih površina i prometnica i pri uvođenju svake nove djelatnosti, provoditi mjere za smanjenje razine.buke.
Dr. sc. Milica Gomzi. dr. med., spec. medicine rada u časopisu Zdrav život br.50/2007.
Komentari:
Lošinjski turizam nema ideje, nema plana, nema kontrole i što je najtragičnije, nema ekonomskog učinka.
Kako je moguće da se užasi koji se zovu glazbena dogaðanja dogaðaju na glavnom gradskom trgu? Postoji toliko mjesta gdje bi to bilo primjereno i gdje bi ljudi otišli prema svojim interesima. Pa poludit ćemo svi od Bibija i njegove svirke, raznih izvoðača za koje svatko zna da ne mogu biti zanimljivi ovako heterogenoj ljetnoj populaciji.
Ako graðani iz susjedstva čuju dostavu, odvoz smeća i posjetitelje ugostiteljskog objekta, to je još uvijek u daleko manjoj mjeri nego što to čuju stanovnici u centru grada. Najveći je apsurd da su najveći izvori buke oni koji su od sadržaja ne samo nepotrebnih za život i turizam, nego i potpuno štetnih. Dostava robe, odvoz smeća i ambalaže i klima ureðaji danak su civiliziranom načinu života i svi želimo imati u blizini trgovinu, hlaðen i grijan prostor, koristiti se automobilima, a znam mnoge koji bi se najradije uvezli autom u dnevne sobe.
Za razliku od ovih sadržaja, Bibijevo muziciranje na svakom uglu, zvučnik na svakoj ugostiteljskoj terasi, pretvaranje grada u veliki pijani noćni klub ne samo da nije potrebno, nego izaziva negodovanje i turista i ljudi koji moraju ujutro ustati odmorni i spremni da rade i opslužuju te turiste kojima se grad i Turistička zajednica toliko hvale.
Kao što je lijepo gore navedeno, takoðer možemo obilježiti milijunto spominjanje činjenice da je buka jedini oblik napada na koji se organizam ne može adaptirati, da razara zdravlje na svim razinama i nepopravljivo narušava kvalitetu života. Turisti ne dolaze na more ili bilo kakav godišnji da bi bili tome izloženi. Da, vole i traže zabavu, ali po svome izboru, a živeći u civiliziranim zemljama naučeni su na to da to bude tamo gdje ne ometaju druge. Isto tako nisu svih milijun turista došli u namjeri da noću uživaju u glasnoj muzici, nego su mnogi došli da se odmore, da žive zdravo, da uživaju u šetnicama, jutarnjim trčanjima, otočnim miomirisima i ostalim prednostima sugeriranima u brandu "otok vitalnosti".
Gradska politika koja se najbolje može opisati sintagmom "zgrabi i bježi" pretvorit će grad u grad duhova, što se je već dogodilo mnogim naseljima koa su svoj prosperitet temeljila na nekontroliranom i bučnom turizmu. Prvo se stanovnici naselja u bučnim dijelovima grada odluče na prodaju i bijeg iz nepodnošljivih uvjeta života. U pravilu njihove nekretnine (koje su sada izgubile na vrijednosti) kupuju za poslovne i turističke aktivnosti, a ne za život i stanovanje. Ovi su prostori korišteni samo par mjeseci godišnje, ostatak zjape prazni. Kao posljedica zatvaraju se mali dućani u susjedstvu. Potom kafići prelaze samo na ljetno radno vrijeme, a zimi zatvaraju jer nemaju klijentele. Zatim se zatvara apoteka, trgovina cipelama, parfumerija. Nitko više nema računa da izraðuje ključeve, popravlja cipele, mijenja patent zatvarače na hlačama i jaknama. Svi mali obrti odumiru. Dolazi do migracije stanovništva. Mladi ne žele živjeti u mjestu koje ne nudi cjelogodišnji posao i koje je utvara koja oživljava samo tri ljetna mjeseca. Njihov je san preseljenje u veća središta koja im nude veću kvalitetu života. Zatvaraju se ordinacije, dječji vrtić nema za koga više raditi, knjižnica radi samo ljeti, opada broj djece u školi. Sve se preorijentira na ljetne sadržaje. Buka postaje sve veća, zabava sve kraća i luða, sjedenje na stolici u kafiću i restoranu sve kraće. Napokon ljudi u planiranju destinacije za godišnji odabiru neku drugu destinaciju, jer nitko za svoj odmor ne želi kulise, nego stvarne, žive gradove, koji se diče najviše svojim ljudima i svojim osebujnostima koje proizlaze iz života, a ne spina turističkih promotora.
Ovo nije negativna utopija, nego opis procesa koji se je dogodio mnogim španjolskim, grčkim i turskim gradovima, koji su svoje blagostanje zacrtali na pogrešnoj pretpostavci da je masovni turizam, unifikacija, standardizacija i podilaženje pretpostavljeni m potrebama turista koje izfantaziraju neznalice brzi put u bolji život. Lošinjska gradska vlast i neznalice na svim mjestima odlučivanja vode Lošinj u takvome smjeru, zbog kombinacije neznanja i nedostatka interesa za dugoročno planiranje. Njihova je mjera planiranja manipulacija od izbora do izbora, a ciljana publika samo oni koji imaju novaca da financiraju njihove predizborne i ostale ekstravagancije i faraonski stil vladanja.
Da tome nije tako, već bi se netko dosjetio uobičajenim načinima na koji se ispituje zadovoljstvo graðana i korisnika turizma, pa bi naručio nezavisno istraživanje i točno bi dobio povratnu informaciju o tome što ljudi očekuju, što im smeta i što ne žele. Ali kojemu političaru treba povratna informacija?! I ne dao Bog da ta povratna informacija bude javna! Nakon njih potop, ili u slučaju Malog Lošinja, nakon njih veliko apartmansko naselje sa marinom umjesto luke i bez tih dosadnih graðana koji samo nešto prigovaraju. Ako im se ne sviða neka idu drugamo! Političari ionako imaju rezervne varijante, rezervne nekretnine, rezervne gradove.
Sretno na Srakanama:-)
ps.
budite sigurni da vas necemo dolazit ometat :-))))
odite si na Srakane napraviti Zrće, svi ćemo biti sretni
i pozdravi si Kamalića
A volila bi da za koju godinu ne bude niti jednog kafića u lošinju i da vi uživate sami sa sobom i lajete na mjesec kad vam budu apartmani prazni, ili ce te vi otvorit neke caffe barove pa ce drugi o vama pisat kao sto vi sada protiv njih !!
Badu i Karcinom brane stanje kakvo je sada i plaše se svake promjene: Cijeli grad stavljen je u službu brze zarade nekolicine ugostitelja (politika "Zgrabi i bježi") i za taj sveti cilj gradska vlast žrtvuje zdravlje i kvalitet života graðana, te poslovne interese svih koji gradske površine ne mogu koristiti za cjelonoćne derneke uz glazbu i alkohol. No zbog te nekolicine gradska vlast žrtvuje i budućnost i održivost turizma na Lošinju, baš kako je to Dvorska luda opisala: "Lošinjska gradska vlast i neznalice na svim mjestima odlučivanja vode Lošinj u takvome smjeru, zbog kombinacije neznanja i nedostatka interesa za dugoročno planiranje. Njihova je mjera planiranja manipulacija od izbora do izbora, a ciljana publika samo oni koji imaju novaca da financiraju njihove predizborne i ostale ekstravagancije i faraonski stil vladanja."
Što se mene tiče, ako Bog da zdravlja, na ovu temu ću podsjetiti uoči sljedećih izbora za gradsku vlast.
"Trajno onečišćenje bukom ima negativan učinak na buduće generacije (pogoršano stambeno i društveno okružje, otežan ljudski razvoj) i odreðene sociološko-kult urne i gospodarstvene učinke (porast uporabe droga, iseljavanje iz zgrada koje su u središtima gradova u tiša područja, smanjena vrijednost imovine)."
A to što Lošinju rječito proriče Dvorska luda nastavi li se s politikom "zgrabi i bježi" u korist par ugostitelje koji bukom zagaðuju grad zapravo se već dogaða. U stanovima novog Tržnog centra gotovo da nitko ne stanuje, a grad je "očišćen" od malih trgovina, pa i od jedne velike u centru (Ivić) gdje će takoðer osvanuti birtija. Poznajem obitelji koji su svoju djecu poslali u unutrašnjost jer u Lošinju za njih nema ferija, spavanja i mira, a time ih štite i od loših utjecaja. Svatko tko bude mogao pobjeći će iz grada i prepustiti ga kojekakvim kamalićima i kutlama, sve će se pretvoriti u Zrće, a gradska luka u marinu.
A kad sve bude kako to Dvorska luda predviða i Lošinj se pretvori u grad duhova, otići će i Capelli. On ima kamo.
Mislim ipak da ste vi maloumni kad to ne kuzite jer da nije Garijeva politika ovdje bi bilo barem 2 disco cluba i 3 noćna bara.
Nebi se lumpovalo po kafićima nego na primjerenim mjestima a vi uporno radite kontra.
Bas ste zadrti lošinjani, krečite se malo van Lošinja pa ćete vidjet kako se to radi.
Najbolje bi bilo da neki purger preuzme cijeli grad i onda bi sve bilo ok!!
Kušeta, tuži Garija što potiče i štiti nelojalnu konkurenciju, pa će biti disko klubova i noćnih barova, a graðani i turisti će moći da spavaju!
Zato komentatoru pod nickom Treći put poručujem da neće biti ništa od nezavisne liste Volim Lošinj jer bi nju mahom činili ljudi koji su hrabri kad trkeljaju smješteni u svojim idealnim uvjetima i sakriveni iza nicka, vjerojatno i dok sjede pred tv-om znaju baš sve odgovore na pitanja iz kviza, ali se sami ni u jednom nikad nisu okušali. Isto bi se dogodilo da izaðu pred javnost samostalno sa svojim idejama, mislim da bi im se u trenu od treme odsjekli udovi od vrata na niže.
A tebi Energy mogu samo poručiti da potvrðuješ moju činjenicu da nemaš pojma što se dogaða u gradu u kojem živiš. Marina je propala jer naplaćuje ulaz 20 kn, a za uzvrat nudi još skuplju cugu i ljude je to odvratilo od odlaska tamo, dok je Harem postao puno pristupačniji, ima program i stalno neke akcije i što je najvažnije, ne naplaćuje ulaz. Priko uopće nije kafić koji se može usporeðivati sa Haremom ili Marinom jer se zna da se na Marinu odlazilo tek nakon 1, odnosno nakon Prika. Toliko o tome da je Marinu uništila nelojalna konkurencija u vidu Prika, a ta tvoja izjava samo potvrðuje moju činjenicu da su komentatori ovdje mahom ljudi koji pojma nemaju što se dogaða u gradu u kojem žive, stvorili su svoj virtualni svijet u kojem su uvijek u pravu i dobro im je. E pa virtualci moji, odo ja van u realni svijet a vi se družite sa bajtovima i bitovima, a uskoro će te komunicirati pomoću 0 1 1 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 0 1 0
Citat: Točno, oni se trude da uberu pare, a pri tome rade kao da su noćni barovi ne poštujući zakone i propise o zaštiti od buke. To ih čini kriminalnom djelatnosti zbog koje bi trebali snositi sankcije. A zašto ih ne snose, nego i dalje bezbrižno rade? Zato što su dio udruženog kriminalnog pothvata u kojem sudjeluju sve "institucije pravne države". Neke neradom svojih službenika, neke neznanjem, a neke sudjeluju u dobiti od te djelatnosti. Kako to mogu tvrditi? Lako: nema drugog objašnjenja za činjenicu da se iz godine u godinu tijekom cijele sezone sustavno ponavlja ista priča s istim licima i s istim scenarijem.
Badu još kaže:
Citat: Politika jednog turističkog Grada ne može i ne smije se temeljiti na tome što neki anonimni lik VJERUJE, pa ni na VJEROVANJU bilo koga, ma bio to i gradonačelnik ili neki pročelnik ili vlasnik kafića. Da si pročitao komentar Dvorske lude znao bi da se politika vodi na temelju drugih parametera, a ne nečije vjere:
"Da tome nije tako, već bi se netko dosjetio uobičajenim načinima na koji se ispituje zadovoljstvo graðana i korisnika turizma, pa bi naručio nezavisno istraživanje i točno bi dobio povratnu informaciju o tome što ljudi očekuju, što im smeta i što ne žele. Ali kojemu političaru treba povratna informacija?! I ne dao Bog da ta povratna informacija bude javna!"
Sve je jasno. Politiku zlostavljanja cijeloga grada vodi se na temelju tvoje vjere i vjere tebi sličnih, jer ne daj Bože da anketa meðu turistima provedena na stručan način, a ne amaterski kako se to u nas radi, pokaže da je značajnom broju turista puna kapa sjedenja na terasama bez da mogu razgovarati a da im ne pucaju glasnice kako bi nadglasali nekakvog urlajućeg bilmeza na pozornici ili zvučnike na terasi birtije.
A u svojoj VJERI da ljeti malo ljudi ide spavati prije ponoći sasvim si (znakovito!) zanemario činjenicu da "malo" nije brojka, već tvoja proizvoljna izdrkotina, te da djeca imaju neke druge potrebe i navike. Naravno, djeca u tvojoj kalkulaciji dobiti uopće nisu važna. Ima da njihovo zdravlje svi roditelji žrtvuju na oltar dobrobiti nekoliko birtaša, zar ne?
sutra popusti u Lidlu na kancerogene proizvode,preks utra sve besplatno doðite!
Buka je željen zvuk koji svi proizvodimo
Djeca idu spavat prije dvanaest, a ti gutaš svoju izdrkotinu i golicaš si jaja i misliš si 'da sam bar ja birtijaš'- ah nisi, već si bogobojazna plačičkapi
Samo se ti nastoj dobro prehraniti jer sljedečih 10 mjeseci te čeka surova zima i obilje tišine za tvoju plačičkapi familijicu koja se grije na napalm!
I ako ti ikada bude dosadno tokom tih deset mjeseci sjeti se da poslije kiše dolazi još kiše i da možeš radit herbarij od dječjih hrakotina i posvetit se radu te samo radu!
Or ju ken ðast vizit majne klinik et d end of the haus of whores nir d road and yell Dejvid help me!
- zaista nije čudno da sve ovolike godine niste postigli ama baš nikakav efekat, što se vidi iz analize osnivača. sve čime se bavite na ovim stranicama je pljuvanje po svemu pa čak i po onome što je dobro. Naravno da i to dobro ima svoje nedostatke , jer tko radi zaj i griješi. Za razliku od vas " pisaca " koji nikada ne griješite , jer drugo i ne radite nego pljujete po svima i svemu. Zanimljivo je kako vam se gade svi koji rade za novac i ubiru isti. pa se postavlja pitanje, dali vi uopće što radite, te ako radite dali volontirate u svom radu ili isto tako radite za novac. Jer u suprotnome ste na " socijali " i to je najveći rak našeg društva.
Zanimljivo je da imate nekoliko dežurnih krivaca za sve od novca, buke, opijanja , spavanja, rada , djece, maloljetnika itd. Da vi upola radite koliko tih pae " dežurnih krivaca," vjerujte mi da ne biste imali vremena niti spavati, a svakako ne trkeljat po ovoj stranici, koja je bože prosti.
Obzirom da ste svi lezibovići , moram samo reći da mi nije cilj polemizirati na ovom jadnom forumu, sa vama, pa vas lijepo pozdravljam. Idem se spremiti za ranojutarnji rad , jer me sutra to čeka cijeli dan. Mislila sam izaći malo u grad , ali sam sada odustala, jer mi slabo doðe kada vidim ove bljezgarije. Iskreno se nadam da neću više doći u napast da posjetim ovu stranicu.A, vi koji se jaljate više puta pod razlićitim nickom , raðe se ulovite posla, i vidjet ćete da če vam biti sve lijepše. ...!!!!!
ili misliš da su porezni obveznici ovce koje moraju šutit i trpit
pipice, jadna ti majka
Nitko se ne buni što drugi rade za novac. Svi rade za novac jer od njega moraju živjeti i plaćati račune. Problem je što neki koji rade za novac, usput krše razne zakone, a takoðer i ne plaćaju porez.
Spodoba koja sama sebe ponosno naziva pipozloba pogrešno zaključuje kako su svi koji ovdje pišu neradnici koji po cijeli dan vise na ovoj stranici. Pogrešno. Ljudi pišu po ovoj stranici upravo iz razloga što su zaposleni i ozbiljno shvaćaju svoje radne obaveze, te kao takvi znaju da sutra moraju odmorni doći na posao, a smeta im dernjava iz kafića u 2 ujutro.
A pipozloba ako neće, ne mora se više vraćati na ovu stranicu, može slobodno iseliti i u Afganistan, tamo ima dosta Talibana sa sličnim načinom razmišljanja.
Potpuno ista stvar, a izgleda da je to cesti problem.
Pa da iznesem svoj stav.
Hvar prije 10 godina - stalni gosti, familije, umirovljenici itd., puni restorani, puni kafici, najduza sezona ikada (u zadnjih 25 godina).
Hvar danas - party djeca (znaci do 35 godina) koji prespavaju par noci. apartmani napola prazni, hosteli cvjetaju, kafici krcati, restorani osrednje, buka i nervoza.
Potplaceni od policije preko gradonacelnika i ostalih "organa" nesposobnjakovica.
da se razumijemo, ja jesam za provod i sve to, ali treba napraviti zvucnu izolaciju, treba omoguciti i onima gore kako gostima tako i stanovnistvu da ih se ne terorizira. zasto nebi neki kafic koji obrce oko 100 000 kn na noc ulozio 70 000 kn u zvucnu izolaciju i da bude blindiran unutra i da nikome ne smeta?
Zasto? Zato sto su organi podmazani a nas ko hebe!
Zato sto mogu ovako!
A ovi svi komentari da kome smeta da se odseli... ma ljudi, vi ste ili maloljetni ili maloumni, pricate pi*darije. Ovdje je rjec ni manje ni vise o teroriziranju ljudskih prava a vi to podrzavate!
Mladi do trideset pet godina dignu kredit ako nemaju da bi išli i sve potrošili na hvaru u deset dana oni ne kuhaju po apartmanima niti nedu sendviće nego su po pzzerijama i restačima znam to jer sam i sam bio tamo i sve to vidio.
A i Novalja je primjer otkad je Zrće cijeli svijet zna za Pag izgradilo se još stotine apartmana i svi su puni.
tako da se drzavni organi trznu malo i pocnu provoditi sto i pise u zakonu.
eno, mi jesmo.. sad cemo viditi kako ce to ispasti. ukoliko se dobije isto iz drugij mjesta vjerujem da bi se mogli svi skupa odhrvati od takvog turizma u naseljenim mjestima. ili da konacno, sto ja stalno govorim - da se diskoteke izoliraju tako da ne stvaraju buku vani.
zakon kaze ako se plati 30 000 kn globe ( a oni zaraðuju oko 70 000 kn na noc!!) da onda mozes raditi dalje. a inspekcija ih globi valjda jednom u godini dana, ostalo je mito.
fuj, gade mi se...
zalosno je to... jer takvi objekti najvise pljackaju drzavu... jer ne prijave sav promet nego neku crkavicu i potplate inspektore i drzavne organe, a drzava ih s druge strane potice jer ne pokusava rijesiti problem...
i nastane mafija
ma i ja se cudim, ... pa vidi sanadera i ekipu.. mi smo ovce.
ajmo meketat
A dali sada i u carini isto mulja i uzima lovu ?