Putem Lošinja

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Putem LošinjU Palači Kvarner otvorena je izložba učeničkih radova Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba pod nazivom Putem Lošinja. Polaznici škole su grupnim radom otkrivali specifičnosti koje mogu biti glavni adut u turističkom razvoju i široj prepoznatljivosti cresko - lošinjskog otočja s naglaskom na Lošinj, te ovom izložbom nude niz grafičkih i dizajnerskih ideja za predstavljanje Lošinja kao turističkog odredišta. Izložba je organizirana u suradnji sa Centrom za zdravo odrastanje IDEM i ja, a pokrovitelji su joj Grad Mali Lošinj, Turistička zajednica Mali Lošinj i Jadranka hoteli.
Izložba je otvorena svaki dan od 17 do 20:30 sati. Radujemo se Vašem dolasku.

Za izložbu su organizatori pripremili katalog u kojem se navode osnova i metodologija rada na kreiranju prijedloga rješenja.

skola-dizajnaApsyrtides, ime koje svjedoči o starogrčkom posjećivanju ovog otočja, bilo je naseljeno vjerojatno još krajem paleolitika. Hrvatski pečat otoku daju dvanaest hrvatskih obitelji koje naseljavaju Lošinj u 12. st. bježeći s kopna pred najezdom Mongola i nastanjuju se u uvali Sv. Martina. Oni su udarili temelje današnjeg Malog Lošinja.

Otok Lošinj fenomen je u svakom pogledu. Na otoku ima 1300 različitih biljnih vrsta, a za usporedbu u cijeloj Velikoj Britaniji ima ih ne više od 1180. Lošinj se ubraja među najsunčanija područja Europe. Blagotvorna primorska klima djeluje ozdravljujuće na sluznicu dišnih putova, pa ne začuđuje da su Lošinj krajem 19. st. austrijski liječnici proglasili klimatskim mjestom i u Velom Lošinju otvorili lječilište čime je započela era zdravstvenog turizma na otoku, a koja traje i danas.

Fasciniranost fotografijama lošinjskih krasota imala je kao posljedicu ovu izložbu učenika prvog razreda, te drugog, trećeg i četvrtog razreda grafičkog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba nastalu prema zamisli profesorice crtanja i slikanja Zlatice Kovačićek Poljan i realiziranu u suradnji s profesoricama grafičkog dizajna Vlastom Pirnat i geografije Mirjanom Božičković, na čijim su satovima učenica istraživali prirodne resurse Lošinja, te autorom ovog teksta, a nastalu u dogovoru sa Centrom za zdravo odrastanje„Idem i ja" iz Malog Lošinja.

Na ovoj izložbi zlatno doba lošinjske povijesti, 19.st., razdoblje kada je Lošinj bio drugi po veličini centar plovidbe na jedra na istočnom Jadranu i kada su 127 jedrenjaka u vlasništvu lošinjskih brodovlasnika plovili sve do glavnih pomorskih središta Sjeverne i Južne Amerike, te kada je lošinjsko brodograditeljstvo bilo na vrhuncu, zastupljeno je na crtežima jedrenjaka koji evociraju tu slavnu povijest, ali istovremeno predstavljaju neke nove zavjetne slike poput onih u crkvici Navještenja Blažene Djevice Marije (Anunziate). Crkvici smještenoj na jednoj od najljepših lokacija u Malom Lošinju od kuda su se dočekivali i ispraćivali lošinjski moreplovci. Vidljivi ostaci te nekad slavne lošinjske prošlosti mnogobrojne su kapetanske kuće i raskošno urešene crkve u Malom i Velom Lošinju, jer su se kapetani natjecali tko će donijeti s putovanja ljepši oltar ili sliku za svoju crkvu.

Te palače danas možemo vidjeti i na ovoj izložbi na crtežima naših učenika. 

U novije doba, kada Mali Lošinj postaje najveći otočni grad na Jadranu, ispisuje jednako lijepu budućnost dobivajući titule šampiona turizma, najljepšeg malog grada Srebrni cvijet, do nedavno međunarodne nagrade za ekološki turizam dobiven za prekrasne šetnice, ovjekovječene na mnogim crtežima i slikama, za manifestaciju „Miomirisi i okusi Lošinja" za što su prijedloge dizajna. izveli naši učenici, a nisu zaboravili ni one zbog kojih je program „Plavi cvijet" također dobio ovu nagradu -dupine. Ljepote uvala Slatine, Velog Žala i Okata nisu mogle ostaviti bez inspiracije naše učenike, a također su morali odati počast portretirajući čovjeka najzaslužnijeg za ovu ljepotu - Ambroza Haračića, koji je u 19. st. osnovao na Lošinju turističko društvo i pošumio uvalu Čikat prekrasnim visokim borovima, danas najljepšim uresom Lošinja.

Jedan od najfascinantnijih pogleda na Lošinju nesumjivo je onaj, kad silazeći s rta hotela Punte, ugledamo monumentalu crkvu Sv. Antuna Pustinjaka i iza nje pitoreskni gradić smješten u prekrasnoj uvali - Veli Lošinj. Natkriljen je ostavštinom iz venecijanskog doba -kulom, uzetom kao simbol grada, a koju je na svojim grafikama maštovito dočarala jedna naša učenica koja Veli Lošinj posjećuje svake godine.

I na kraju ne smijemo mimoići najnoviju malološinjsku atrakciju, u čijem budućem muzeju i naša škola sada otvara ovu izložbu - Apoksiomena, rad čuvenog drevnog Grka Lizipa, kojeg je inspirativno obradio jedan naš bivši učenik, a našao se i na prigodnim igraćim kartama kao jocker Lošinja.

Ninoslav Poljan, prof. voditelj grafičkog odjela

Učenici drugog razreda Grafičkog odjela su tijekom školske godine 2009./2010. na satovima geografije pod vodstvom mentorice prof. Mirjane Božičković, grupnim radom otkrivali specifičnosti koje će biti glavni adut u turističkom razvoju i šire prepoznatljivosti cresko - lošinjskog otočja s naglaskom na Lošinj.

Za prikupljanje podataka učenici su koristili stručnu literaturu (Geografski horizonti) i geografske karte. 

Cresko - lošinjsko otočje čini zapadni niz kvarnerskih otoka, našu najveću i najdužu otočnu cjelinu površine oko 480 km2, dužine 74 km, koja se nalazi u Primorsko - goranskoj županiji.

Za prezentaciju dobivenih podataka učenici su se odlučili za izradu plakata koji će pomoći da drugi ovu regiju što bolje upoznaju. 

Na plakatima je prezentiran: povoljan geoprometni položaj / križište mediteranskih pomorskih i europskih kopnenih prometnih pravaca, sredozemna klima zahvaljujući isturenosti na pučini (ugodne zime i duga insolacija 2454 sata godišnje), bogatstvo mediteranskih biljnih vrsta (1018), lječilišni turizam od 1892. godine, razvedena obala s brojnim dobro zaštićenim uvalama (Čikat, Zlatna uvala, Rovenska, nautički turizam), oživljavanje suhozida (pejzaž zatvorenih polja - uzgoj prirodne zdrave hrane visoke kvalitete), značenje Vranskog jezera (opskrba pitkom vodom Cresa i Lošinja), glavnih naselja Malog i Velikog Lošinja (Mali Lošinj najveće turističko naselje na jadranskim otocima sa 6500 stanovnika) i znameniti Lošinjani koji su utjecali na kvalitetu pejzaža (Ambros Haračić, botaničar, pošumljavanje šume crnog bora krajem 19. stoljeća, zaštićena kategorija Park šuma Čikat).

Mirjana Božičković, prof.

Organizatori izložbe

 skola-dizajna

  idem_logo

 

 

 

Pokrovitelji izložbe

Mali-losinj-grbtzml

 jadranka-hoteli