U sjeni zakona koji bi trebali biti građanima na korist, događa se uništavnje otoka. Nadležno ministarstvo daje poticaj za uzgoj ovaca, a na drugoj strani županija lovcima daje poticaj da uzgajaju što više divljih svinja, koje te iste ovce i janjce uništavaju.
Posljednjih desetak godina kraj jedne i početak nove godine za creske ovčare je prava mora, budući da su divlje svinje u nedostatku hrane u staništu koje za njih nije prirodno na jelovnik stavile tek okoćene mlade janjce. Ali sudeći po promjenama koje donošenje alohtone divljači na otocima stvara, problem više nije vezan samo za ugrožavanje ovčarstva, nego otoka općenito, tradicijskih djelatnosti, bioraznolikosti, gospodarstva, napose turizma do ugroženosti ljudskih života.
Sve je počelo na sjevernom dijelu otoka Cresa – Tramuntani, ali sada nema kutka na Cresu i Lošinju gdje divljih svinja nema, a u posljednje vrijeme govori se da su preplivale i na Srakane! Problem je eskalirao i na Krku. Gotovo da nema ovčara koji nije imao susret »oči u oči« s divljom svinjom. Da otoci više nisu oaze ugodne za spokojnu šetnju, govore sami otočani koji u berbi šparoga i općenito šetnji otokom nisu više mirni, naročito što svako malo nailaze na tragove divljih svinja koji su posvuda. O sadnji bez visokih ograda na otočnim površinama koje su udaljene od naseljenih mjesta više nitko ni ne pomišlja, jer jeleni lopatari pobrste sve što nikne, a divlje svinje izruju sve što je pod zemljom.
Odluka stara 26 godina
Nema kraja nabrajanju problema koje otok i otočani trpe jer je interesna grupacija vezana za lovstvo prije 26 godina donijela odluku da se na Cresu ustanovi lovište za divlje svinje i jelene lopatare. Vrijeme se ne može vratiti niti ta odluka promijeniti, ali dodatno brine činjenica da se sada, u sjeni zakona koji bi trebali biti građanima na korist, događa uništavnje otoka.
Naime, Zakon o otocima jasno kaže da nezavičajnoj, alohtonoj divljači nije mjesto na otocima i stoga je obavezan njen izlov. Od 2005. godine izlov je obavezan, a kako bi bio efikasniji, dozvoljen je cijelu godinu, nema lovostaja, no, bez rezultata.
U toj kaotičnoj situaciji ovčari ne uspijevaju ni približno nadoknaditi štete, više je ni ne prijavljuju jer to ne daje rezultate, osim što se izmaltretiraju pozivajući povjerenstvo i dokazujući da im je od janjaca ostao tek komadić kože, dok ovce izbezumljeno nabreklih vimena lutaju otokom u potrazi za stradalim janjcem.
Sumnje onih koji su prije pet i više godina govorili da se problem neće riješiti isključivo lovnim metodama i dinamikom kako se to čini, pokazale su se točnim. Prve koncesije za izlov izdane su na dvije godine, uz obavezu da se u tom razdoblju divljač izlovi, ali od toga ništa, a koncesije se na ovaj način mogu produžavati u nedogled, što lovačkom lobiju odgovara, a po ocjeni mnogih, to i jest krajnji cilj.
Nitko neće zamku
Primorsko-goranska županija koja izdaje koncesije u lovištima kvarnerskih otoka, priču završi time da je poduzeto sve što zakon predviđa, odnosno i više od toga te da se iz godine u godinu izlovljava više divljači. Pokušaji da se lovne metode prošire i da se problemu priđe sustavno za svako otočno područje zasebno, jer je svako i specifično, nisu dali rezultate. Dodatne metode za sada nije moguće primijeniti, a riječki inovator Mirko Olić, koji je konstruirao kavez – zamku za lov divljih svinja i za taj izum dobio nagradu Grada Rijeke, nije u mogućnosti svoj izum staviti u službu izlova alohtone divljači s otoka, a sva njegova uporna inzistiranja u lokalnoj samoupravi Cresa i Malog Lošinja, Primorsko-goranskoj županiji, nadležnim ministarstvima pa sve do Vlade i predsjednika RH, ostali su bez rezultata:
– Dogodit će se ono što se nikada nigdje nije dogodilo, da će divlje svinje s otoka istjerati otočane, a ova situacija bezakonja nekima očito odgovara, kaže Olić i upozorava na jedan od niza apsurda vezano za izlov:
– Nadležno ministarstvo daje poticaj za uzgoj ovaca, a na drugoj strani županija lovcima daje poticaj da uzgajaju što više divljih svinja, koje te iste ovce i janjce uništavaju. Samo se to drugačije zove, pa se lovcima daju sredstva za nabavku kukuruza koje oni daju divljim svinjama kako bi ih navodno odvratili da ne kolju janjce. Poznato je da, što su divlje svinje bolje hranjene, kote više zdravih mladih, koji su tako brže osposobljeni da i sami kolju janjce. Posljedica toga je da sve više ljudi odustaju od uzgoja ovaca, navodi Olić.
Od krčke piste do hotela na Čikatu
Divlje svinje viđaju se uz prometnice, navodno je viđena kako pretrčava pistu na Krku, ljudi su ih vidjeli u neposrednoj blizini lošinjskoga groblja i gradskih vrtova. Zgroženi, bliski susret s divljom svinjom prijavili su i gosti elitne lošinjske turističke zone Čikat, koji su svinju susreli u neposrednoj blizini hotela. Osim što su im u slast janjci, divlje svinje haraju otočnim vinogradima, omiljena ljetna poslastica su im i smokve. Prije nekoliko godina mlada divlja svinja ulovljena je u creskoj luci lasom!
Jalove lovačke priče
Kada su lovačka društva prije pet godina preuzimala koncesije, tvrdili su da je izlov moguć, da je problem napuhan, a da ovčari dižu paniku kako bi dobili odštetu. Većina lovaca je uz to tvrdila da divlje svinje ne napadaju janjce i da je to čista izmišljotina. Međutim, vrijeme je pokazalo da lovci problem nisu riješili. Broj odstrijeljene divljači pokazatelj je da se radi o količinama za koje su prije pet i deset godina lovci kategorično tvrdili da nisu moguće. Konkretno, lani je na Krku odstrijeljeno 525 divljih svinja, a od 2005. do danas 2.216. Riječ je o broju kojeg su prijavila lovačka društva. Na pet cresko-lošinjskih lovišta odstrijeljeno je u proteklih pet godina 1.630 divljih svinja i 1.910 jelena lopatara. Službene brojke, kažu upućeni, treba pomnožiti najmanje s tri, s obzirom na općepoznate dimenzije (i interese) krivolova. Koliko tek divljih svinja zapravo ima i koliko će ih još biti, nitko ne zna, s obzirom na žestok prirast divljih svinja, koje na otoku kote i dvaput godišnje.
(Ira Cupać Marković)
Komentari:
bavite se ovcama, mackama i psima, a ljudi vam bjeze s otoka.
Župan Zlatko Komadina prihvatio je inicijativu kluba HDZ-HSP-HSS u Županijskoj skupštini, i obećao da će se uskoro održati tematska sjednica Skupštine o problemima sa alohtonom divljači na otocima.
Ivan Brusić (HDZ) izašao je u ime kluba na današnjoj sjednici s takvim prijedlogom, a župan je ideju prihvatio, mada ističe da problem s divljači prema ovlastima nije problem Županije, no županijska vlast je učinila sve što je mogla da se problem dodad pokuša riješiti.
- Mi smo stiješnjeni izmeðu onih koji žele status quo i onih koji ne otocima više ne žele vidjeti niti jedan primjerak divljači. Zato, neka Skupština raspravi što dalje na jednoj od sjednica - rekao je Komadina na aktualnom satu.
Pa čiki je problem divljač, ako ne Županije? Tko daje koncesije za lovišta.