U sklopu izrade Plana održivog razvoja turizma, kojeg Turistička zajednica Grada Malog Lošinja provodi u suradnji s Institutom za turizam, na kraju prošle godine anketirano je 600 otočana u Velom i Malom Lošinju, Ćunskom, Iloviku, Susku, Unijama, Osoru, Nerezinama
U strukturiranom upitniku ispitani su stavovi otočana o važnosti i o koristima turizma za lokalnu zajednicu pa su se tako ocjenama od jedan do pet izjašnjavali o tvrdnjama poput:
Turizam se pomalo tiče svakoga od nas;
Naša je turistička ponuda kvalitetna;
Turizam donosi samo loše plaćena radna mjesta;
Turizam je pridonio unapređenju zdravstvene skrbi na Lošinju;
Prisutnost turista tijekom cijele godine bi mi smetala;
Turistička ponuda na Lošinju je jednolična;
Lošinj zaslužuje kvalitetnije goste;
Samo manjina građana ima koristi od turizma i slično.
U sklopu ispitivanja stavova o razvoju turizma otočani su pitani u kojoj je mjeri potrebno unaprijediti, među ostalim, uređenost plaža, raznovrsnost kulturne ponude, raspoloživost parkirališnog prostora, uređenost mjesta, raznolikost gastronomske ponude, kvalitetu smještajnih kapaciteta, gostoljubivost lokalnog stanovništva.
Kako bi se strategija održivog turizma izradila što više u skladu s potrebama i očekivanjima otočana, pitani su i o tome koje oblike smatraju perspektivnim za otok – ponudu za obitelji s djecom, kulturni turizam, sport, nautički, turizam za mlade, wellness, poslovni turizam, golf, ponudu za goste treće životne dobi, medicinski turizam.
U anketi su se tražila i mišljenja otočana o orijentaciji na goste više i visoke platežne moći, na ekološki održiv razvoj turizma, povećanje hotelskih kapaciteta, povećanje broja gostiju, poslovanje tijekom većeg dijela godine, gradnji novih turističkih naselja, marina, povećanju zaštićenog prostora na kopnu i moru, orijentaciji na domaće prehrambene proizvode, kao i koje mjere smatraju najvažnijim za razvoj lošinjskog turizma.
Rezultati u veljači
Rezultati ankete bit će predstavljeni u veljači, a direktorica ureda Turističke zajednice Đurđica Šimičić ističe kako će odgovori ispitanika biti od velikog značaja kod formiranja konačnog Plana održivog razvoja turizma koji će, među ostalim, detaljno razraditi zelene linije u turizmu, od eko kampova i hotela, mogućnosti recikliranja, uređenja parkova, šuma, spriječavanja onečišćenja mora, izdavanja eko certifikata i slično.
(Ira Cupać Marković)
Komentari:
Na internet stranici www.cres-losinj.net (www.cres-losinj.net/.../)saznat ćete sve što vas zanima.
Nakon toga bilo bi mi drago da date svoje komentare.
Svatko tko otvori obrt jednokratno dobije 20 tisuća kuna, nepovratno, i još 20 tisuća kuna ako zaposli osobu s visokom stručnom spremom. Obrtnicima u kreditu subvencioniraju kamatu do deset tisuća kuna godišnje, a jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit. Gdje to ima? U Blatu.
U moru loših priča u Hrvatskoj jedna svijetla dolazi s Korčule, iz Blata – nekad najvećeg sela u Jugoslaviji. Za današnje vrijeme Blato je pravo čudo – općina dvadeset godina nije imala minusa na računu, nije ulazila u kredite, puni proračun zahvaljujući svome gospodarstvu, troši onoliko koliko za trošenje ima, a milijun kuna svake godine vrati u džep mještana.
danas.net.hr/.../...
Najgore od svega je to što jednim djelom ti ljudi koji nas mrze,su došli u Lošinj kao prognanici,a mi smo ih tada kada su bili prognani primili sa velikim srcem punim bratske i kršćanske ljubavi.Nahrani li smo ih,napojili,obu kli,dali smo im stanove i kuće,a danas kada su ti ljudi na položajima da nam pomognu i da zajedno sa nama rješavaju probleme koje imamo,oni su nam najveće prepreka u rješavanju naših problema.Kao dokaz tome je to da kada naiðete na probleme koje imate,nazovete šefove u Rijeci,i onda se problem počne rješavati.
E u tome ti je najveći problem mojXM.
Nas pomoraca ima svakavih, ali molim Vas nemojte nam prikrpavati ovakve sumnjive tipove kao sto je gore navedena osoba.
Ovim putem ispravljam krivi navod.Ne ja sam mislio na Ivu Sanadera,a ne na Josipa Sarića,kako su prokomentirali u kafiću.
O imenima nebi.ZNA SE.
Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju
Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma.
Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti toga oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.
Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje s ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti graðana itd.
Tijekom višegodišnjih istraživanja koje je proveo za svoj doktorski rad, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i suradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja utjecaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrijednosti izračunao izravne troškove onečišćenja.
Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u.
Carićev rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu, kako za vrijeme istraživanja tako i nakon obrane disertacije.
Autorica netom izišle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim ne samo za hrvatsko društvo nego cijeli Mediteran. To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obavezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar.
Link Text (h-alter.org/.../...)
"Katastrofa broda Costa Concordia potvrdila je zabrinutost u vezi s rizicima koje predstavljaju veliki brodovi za krstarenje za svjetsku baštinu - kao što su laguna Venecije i bazen Svetog Marka, čija je prirodna i umjetnička baština posebno osjetljiva", izjavio je Francesco Bandarin, direktor za kulturu pri UNESCO-u, u pismu upućenom italijanskom ministru za zaštitu okoline Corradu Cliniju.
Svake godine oko 300 turističkih brodova u Veneciju doveze više hiljada putnika. Komitet za svjetsku baštinu izrazio je zabrinutost zbog prolaza brodova duž grada.
UNESCO tvrdi da turbulencije koje prouzrokuju brodovi izazivaju eroziju fondacija i zgrada u gradu, dok brodovi velikih dimenzija narušavaju urbani pejzaž, te se zbog toga od italijanske Vlade traži da uspostavi nove putanje za pomorski saobraćaj oko Venecije.
može mi netko objasniti koja troškove izazivaju ispušni plinovi kruzera
To što su otoci odsječeni od ostatka svijeta, izgleda nikoga nije briga...
Ili je to default stanje koje se podrazumjeva.
- otvaraju se radovi koji ukupno iznose cca 50.000.000 kn , a ono zbog čega se radi a to su oborinske vode ponoivo se slijevaju u lučki akvatorij( naravno bez separatora ) pa se pitam koga mi to varamo ( vjerovatno unuke ) ?
- o aerodromu pričamo dvadest godina i ništa.
- ono malo nautičara što je bilo u našem akvatoriju zaobilazi nas nakon lprošlogodišnje g gafa Lučke uprave, a ova godina biti će još gora , jer onaj dvojac u Lučkoj upravi još uvijek nije ništa poduzeo( zbog toga Krešo lekić i odlazi iz vijeća L. Uprave.
- cesta do Cresa nikako da se završi.
- turizam nam je svake godine na nižim sve nižim granama, što se vidi po realiziranim bruto prihodima na razini grada.
-stara osnovna škola pretvara nam se u drugu staru nautiku.
- priče o apoksimonemu su veliki pucanj u prazno, što se moglo čuti i na HRT-u.
-politički život nam je klasična komedija( HNS je HDZ, nezavisni su HDZ, nezavisni vječnici grade nelegalno i cijele komplekse u V.Lošinju - ruše tuðe kuće ) i nikome ništa, SDP se ponaša kao nije na vlasti u državi.
-Firme koje su gradili naši očevi preuzele su ili banke ili pojedini direktori kroz perfidni suatv firmi kćerii to je ok.
ma gdje to m iživimo ? mogu ovako nabrajati koliko želite . Grad slučaj ..... ma kaj god !
cesta do cresa je pušiona, to da.
aerodrom isto, nažalost.
apoksiomen isto, isto nažalost.
politički živo neću komentirati jer se ne uplićem u ta sranja i igrice niti me zanimaju. isto tako i firme i pink panteri i slični.
jedini način da nam bude bolje je da se izvučemo iz crnjaka, svi samo neki crnjak nabacuju, sve im je loše, niš ne valja, - nije istina. sve je stvar percepcije, ako smatraš da je sve ok onda će i biti a ako je raspoloženje mase crnjak onda nema napretka.
Iako su izneseni podaci za dr. Carića izgledali samorazumljivim a, on se ipak potrudio iznijeti mnoštvo argumenata koji su i najvećeg skeptika trebali uvjeriti u njihovu utemeljenost.
Najprije, na kruzerima je sve osmišljeno tako da gosti ondje najviše troše pa gradovi u koje pristaju od njih imaju manje koristi nego što se misli. Drugo, u vrhuncu sezone zatrpavaju glavne atrakcije, poput Straduna, čime smanjuju kvalitetu odmora »stacionarnih« gostiju. Treće, kruzeri se u našim lukama sve kraće zadržavaju (navodi da je prosječno zadržavanje kruzera u luci 2009. bilo 1,68 dana). Četvrto, trend je sve većeg broja sve većih kruzera (2009. bilo je 628 brodova s prosječno 1347 putnika). Peto, neka istraživanja u SAD-u i Europskoj uniji pokazala su da veći kruzer u jednom danu emitira sumporovih oksida koliko 2000 automobila i kamiona u godini dana. Šesto, veći kruzer dnevno proizvede oko 100.000 litara crne (fekalne) vode i milijun litara sive vode (tuširanje, bazeni) što sve neizmjerno šteti morskoj flori i fauni te uzrokuje cvjetanje algi. Sedmo, suvremeni premazi za vanjski uronjeni dio trupa kruzera, u kojima dominiraju cink i bakar, u visokoj koncentraciji predstavljaju ozbiljnu opasnost za sve organizme u hranidbenom lancu. Osmo, kruzeri natprosječno često koriste nekvalitetne naftne derivate koji sadrže veće količine sumpora i drugih štetnih spojeva. I deveto, već antologijsko prošlogodišnje upozorenje uglednog svjetskog sociologa i kruzingologa Rossa Kleina, da Hrvatska uistinu ima dobru osnovu za kruzing-turizam , ali da je Dubrovnik već zagušen njima i da se umjesto divovskim brodovima treba okrenuti manjima, luksuznijima, koji donose veću zaradu.
Sagledavajući tragiku svekolikoga aktualnoga dubrovačkoga gospodarskoga trenutaka, zaključio sam da kruzeri skoro da nemaju alternativu i da je u dogledno vrijeme neće ni dobiti. Jer smo se, ne samo u Dubrovniku, doveli na najniže ekonomske grane kad se u cijelosti ovisi o nečemu tercijarnom (hrvatski: trećerazrednom) . Formula dr. Carića za rješenje predmetnog problema paradigmatična je za tu vrstu stručnjaka i tu vrstu institucija (Institut za turizam) i glasi: »Kvalitetan sustav upravljanja okolišem i plovidbom«, ma što to značilo. Stoga, nije turizam najgore što nas je snašlo. Gore su zlo znanstvenici i političari koji se njime profesionalno bave.
Link Text (www.vjesnik.hr/.../)