Uzimajući u obzir najavljene investicije »Jadranke« Lošinj i Cres u perspektivi će očito naseljavati, možda privremeno, sezonski, a možda i za stalno, sve veći broj hrvatskih kontinentalaca koji će se zapošljavati na novootvorenim radnim mjestima, piše Novi list.
Dva golf igrališta s 18 rupa, hotel, vile i bungalovi – sve skupa vrijedno oko 50 milijuna eura. Novi je to projekt Jadranke d.d., najveće lošinjske turističke kompanije. Osim uređenja postojećih hotela i podizanja kvalitete, Jadranka d.d. u javnost je izašla s još jednim projektom – golfom i pratećim sadržajima na području Punte Križa. Preciznije, radi se o lokaciji Matalda, oko koje je Jadranka d.d. s Crkvom potpisala ugovor o dugogodišnjem najmu terena, a na kojoj bi se ovim projektom obuhvatilo čak 318 hektara što je u naravi oko 400 nogometnih igrališta.
Ovakvi projekti, osim što podižu vrijednost uvelike utječu na strukturu stovništva. Zbog potreba Jadranke d.d., naime, na Lošinj dolazi radna snaga iz ostalih dijelova Hrvatske.
Depopulacija
Nema sumnje da Punta Križa kao lokalitet na kojem se planira gradnja golf terena s pratećim sadržajima neće moći ni najmanjim dijelom zadovoljiti potrebe za specifičnom radnom snagom uključenom u novi projekt Jadranke d.d. Zanimljivo je napomenuti da je prema popisu stanovništva iz 1948. u Punta Križi živjelo 238 žitelja, što je ujedno i najveći broj popisanih stanovnika u povijesti mjesta. Od tada slijedi razdoblje depopulacije koje traje i danas. Najveći pad broja stanovnika bio je '60-ih godina, gotovo za 50 posto. Prema popisu iz 1991. Punta Križa imala je 81 stanovnika, a 2011. tek 63 stanovnika.
Unatoč dugom razdoblju emigracija i negativnog prirodnog priraštaja, u posljednjih 20-ak godina dolazi do prestanka iseljavanja pa čak i povratka nekih Puntakrižana u rodni kraj. Glavni razlog tome je pojava turizma.
Očito će se povećana potražnja za kvalificiranom i motiviranom radnom snagom u sektoru lošinjskog turizma, kad se uzme u obzir golf investicija Jadranke d.d. morati zadovoljiti i angažiranjem efikasnih i specijaliziranih agencija za zapošljavanje.
Vole na otoke
Riječka agencija IMA POSLA, kažu njeni vlasnici Tomislav Šprem i Zdenko Šošić, jedna je od njih tek nekoliko koje aktivnim pristupom tržištu radne snage mogu zadovoljiti povećane potrebe za radnom snagom.
– Kao agencija konstantno obilazimo sva područja Hrvatske, gdje blisko surađujemo s područnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a po potrebi osiguravamo i dodatne edukacije kako bi kandidati dobili potrebne kompetencije. Mislim da bi se na području Hrvatske mogla naći specifična radna snaga potrebna za popunjavanje radnih mjesta u okviru projekta Jadranke.
Ukoliko se adekvatna radna snaga ne bude mogla pronaći u Hrvatskoj, postoje načini da se rupe u kadrovima popune stranom radnom snagom koje na domaćem tržištu nema. Uglavnom, mi dosta radimo s pronalaženjem kadrova za hotelsko-turistički i trgovački sektor na Jadranu. Dobri kadrovi nalaze se u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a činjenica je da naši kontinentalci vole raditi na našim otocima, gdje se osjećaju ugodno i zadovoljno, kako poslom tako i okruženjem, kaže Šošić.
Od trenda k pravilu
U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Rijeka, ispostava Cres-Lošinj, na dan 31. prosinca 2013., uzimajući u obzir kadrove koji bi trebali biti zaposleni u okviru novog razvojnog projekta Jadranke d.d., bilo je nezaposleno 72 prodavača, 63 konobara, 38 kuhara, 18 recepcionera, 14 sobarica, 7 pomoćnih kuhara, 7 kuhinjskih radnika, 4 pomoćna konobara, 24 čistačice i 4 pralje.
Radi se o nezaposlenima u evidenciji van sezone, u zimskim mjesecima. No, kad počne sezona, veći dio njih se zaposli. Neki od njih koji se ne uspiju ili ne žele zaposliti jer im ne odgovaraju uvjeti kod poslodavaca u stvarnosti po svemu sudeći nisu dovoljno mobilni ili nisu dovoljno vješti pa ne zadovoljavaju potrebe koje pred njih stavlja tržište.
Dolazak radne snage s kopna, kako se stvari sada razvijaju, od trenda će postati pravilo. Uzimajući u obzir najavljene investicije Lošinj i Cres u perspektivi će očito naseljavati, možda privremeno, sezonski, a možda i za stalno, sve veći broj hrvatskih kontinentalaca koji će se zapošljavati na novootvorenim radnim mjestima.
Cjelogodišnji turizam
U vremenu kad se lošinjska brodogradnja, uz iznimku servisa, gotovo ugasila, fokus gospodarske djelatnosti na otoku logično je prebačen na turizam. Projekti poput ulaganja Jadranke d.d. u golf jedan su od nužnih koraka prema ideji turizma koji ne traje samo u ljetnim mjesecima, već se želi raditi cijelu godinu. Pritom će se u okviru ovakvih projekata, što nije manje važno, izgraditi potpuno nova infrastruktura, 12 kilometara ceste, vodovod, kanalizacija...
Jurjako: Ekološki standardi
Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako, što se tiče samog golfa, kaže da on pridonijeti turizmu cresko-lošinjskog arhipelaga.
– Kod izgradnje treba voditi računa o ekološkim standardima kako ne bi došlo do narušavanja ravnoteže. Ne želimo da se, kao što je bio slučaj u Istri, koriste podzemne vode koje su se onda iscrpile za pučanstvo, kaže Jurjako.
Cappelli: Podrška projektu
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli kaže da podržava svaki projekt koji donosi zapošljavanje, a u okvirima je održivog razvoja te donosi razvitak i boljitak Lošinja i njegovih stanovnika.
– Kada govorimo o investicijskom ciklusu Jadranke, sigurno je da će potreba za kadrovima svih stručnih sprema biti sve veća. Otok Lošinj propagiramo kao otok vitalnosti, otok ekologije stoga investitori moraju posebnu pažnju posvetiti upravo ekološkim standardima, kaže Cappelli.
(Slađana Vignjević)
Komentari:
Kad rade u Vašoj birtiji onda je to razumna poslovna politika, ali ako rade kod drugog - tada je to katastrofa. Mjerite istim aršinom.
Klikni na link za veću sliku. Isplati se :)
s25.postimg.org/pqsuiiq27/oglas1.jpg
Creski gradonačelnik dobro zna koliko malo znamo o slivnim područjima na Cresu, jer je nekada radio na Vrani. I koliko je potencijalno opasno igrati se sa zagađenjem i neumjerenim crpljenjem vode iz ovog našeg kraškog podzemlja. Ali zato se naš gradonačelnik razbacuje izrazima "održivi razvoj" i "ekološki standardi" a da nema blage veze što to uopće znači. Razvijati se održivo znači prije svega razumno gospodariti i "ne musti kravu tako da krepa". Golf po definiciji negira "ekološke standarde", posebno one koji se odnose na vodu. Već sada se razbacujemo vodom kroz vodovod koji nije održavan desetljećima pa "curi na sve strane" (a mi to plaćamo sa svakim računom za vodu), sve više vode troše i turisti (prosječno na 2 kreveta dolazi jedna kupaonica), a ako želimo pokrenuti lokalnu poljoprivredu - neće ići bez navodnjavanja itd. Negdje sigurno postoji izračun koliko vršno opterećenje može izdržati vodoopskrbni sustav za normalno funkcioniranje. Gradski oci bi to trebali znati i na temelju činjenica određivati prioritete - dati vodu Mataldi za golf ili, npr. Unijama, Susku i Srakanama za razvoj poljoprivrede.