Netko se potrudio da se i u Malom Lošinju dogodi pobuna protiv vlasti. Naizgled, do provincije se prelila zagrebačka pobuna, mada skromno i bez valjanja gomile po ulicama. Plakat sa velikim natpisom Hrvatska demonska zajednica odmah je dao i ton ovoj lošinjskoj pobuni. Za razliku od zagrebačke pobune, koja nije ni crvena ni crna, nego vrlo šarena i šarolika, ova se je pobuna tekstom "lokalni progonitelji kršćana i Hrvata" odmah deklarirala kao crna.
Gotovo svakodnevno čujemo da je Hrvatska katolička država, a da je hrvatska svima je samorazumljivo. Rijetko kada čujemo da je građanska i sekularna, valjda stoga jer to zaista u svojoj realnosti i nije, nego samo u ustavnim odredbama.
Što to znači da je katolička i hrvatska? To znači da je dokinuto načelo individualnosti, po kojoj su svi pojedinci - građani Hrvatske konkretno - jednaki pred zakonom, pred institucijama, u svim postupcima. Uvedeno je načelo većine i kolektiviteta, pa se onda zna i svima je bjelodano jasno, u svim postupcima, da ima drugačiju težinu ako si Hrvat i katolik, nego ako si samo građanin RH. Neke druge nacionalnosti i / ili vjere. Pa se upravo zbog te činjenice u ratnoj i poratnoj Hrvatskoj zbio niz devijantih pojava, koje nam izgledaju vrlo normalno stoga jer ih dobro razumijemo - da djeca pravoslavaca i muslimana pohađaju katolički vjeronauk, da ljudi nehrvatske nacionalnosti primijene ime ili prezime da ne bi bili prepoznati tek kao građani koji se ne mogu busati time da su Hrvati i katolici, da netko na tuđu kuću ili stan napiše ZAUZETO, HRVAT kao dovoljno da mu zajamči vlasnička prava, da postoje liste za otkaze ljudi koji su druge vjere ili nacije.
Vratimo li se na politički prosvjedni plakat koji se pojavio u Malom Lošinju postavlja se pitanje što danas u Hrvatskoj znači pozivati se na hrvatstvo i katoličanstvo? Iz prakse prethodnih dvadeset godina znamo da to znači tražiti ne ono što je temelj prava - jednakost u svim postupcima - nego upravo suprotno, privilegije u svim postupcima. Osobno sam u ratno vrijeme svjedočila događaju na riječkom kiosku sa burekom, gdje je je razjareni muškarac obasuo uvredama prodavača bureka jer mu je htio svoju robu naplatiti, njemu, Hrvatu i katoliku, taj mizerni primjerak druge nacije i vjere. I sam taj događaj ne bi bio toliko strašan a ni paradigmatski, jer nažalost osionih budala ili psihički nestabilnih ljudi ima uvijek i nisu oni ti koji daju biljeg vremenu, da nije bilo desetak ljudi okolo, koji su to pognutih glava i šutke dopustili. Ti su šutljivi ljudi dali pečat vremenu koje još nije završilo, vremenu u kojemu onaj tko naglašava da je Hrvat i katolik time traži ostvarenje nekih privilegija.
Plakat u kojem netko upozorava da su pripadnici lokalne stranke na vlasti lokalni progonitelji kršćana i Hrvata bio bi ridukolozan da nije dio toga kontinuuma u kojemu je ušutkivana i pretvorena u manjinu građanska Hrvatska. Da je netko u Malom Lošinju progonjen temeljem toga da je Hrvat ili kršćanin, vjerujem da se baš svima doima nevjerojatnije od dolaska demona na sjednicu gradskog vijeća. Da je nekome kršeno bilo koje pravo, a naročito da je pritom Hrvat i kršćanin, skrenuo bi na sebe pažnju suda, nekoga od nekolicine pravobranitelja koji operiraju u Hrvatskoj ili pažnju medija. Zacijelo ne bi iz anonimnosti vrisnuo da je Hrvat i kršćanin, da traži nešto što bih s istim pravom mogla zatražiti i ja.
Stoga pitanje ovoga plakata uopće nije je li lokalna stranka na vlasti demonska ili anđeoska. Pitanje je kada će se promijeniti politička kultura koja jamči nejednakost i privilegije.
Komentari:
gospoða Maja se nekako ne uklapa u cijelu ovu pricu, pa bih rekla da se ovdje ne radi o politici, nego vjerovatno o povrijedenom egu osobe koja je nedavno dobila otkaz iz gradskih i sveucilisnih sluzbi
obrati paznju da se nalazi u prvom redu, gdje su glavni "krivci"
u drugom redu su pomagaci
od muhe slona, od govna pitu, dodje ti na isto
samo izvrces moje rijeci, a nisi rekao/la nista novo
argumentiraj
Gospodo, Okamova ostrica je rjesenje Vasih problema.
Plakat je u svakom pogledu ciničan, i može se tumačiti i na način
- rušite demonski hdz, ali ostavite njegov zdravi dio -
Autor bi mogao biti student politologije ili marketinga koji za diplomski ima temu:
- reakcija lokalne zajednice na provokativne plakate -
te, shodno tome, očekujem za koj' dan novi plakat.
Ja mislim da je ovaj imbecilni plakat postavio netko tko je tražio nešto za sebe i kad to iz bilo kojeg razloga nije dobio, nemajući druge argumente, vrišti kako ga se progoni kao kršćanina i Hrvata, jer smatra da mu kao kršćaninu i Hrvatu pripadaju privilegije mimo i ispred bilo kojih drugih mjerila: prema nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Smatram da je ovim plakatom samo pomognuto hdz-u, jer oni koji su protiv njega, a vide da lošinjski hdz baš i ne odgovara stereotipnoj slici te stranke, zamislit će se nad tvrdnjom iz plakata i zapitat se vrijedi li je zamijeniti Kušetom, Banićem, Vargom, Vodanovićem, Rudijem, Golešom i Maricom Bebić.
zasto mi se cini prosvjeduju oni koji su djelomicno,ili potpuno na proracunu,ili oni koji nisu ni poceli raditi?
a ovo sa plakatom me podsjeca na cirilicni natpis ovo je srbija koji je napisao poglavnikov fan
kao sto je rekao ban iz daleke obale :rock nije mogao nastati na mediteranu,treb a mu industrijsko predgradje
mi se pripremamo za sezonu,a ne za revoluciju
1. Obustavu novih privatizacija strateških hrvatskih resursa poput voda i šuma, prometne infrastrukture ili urbaniziranih javnih površina, te hitnu nacionalizaciju već privatiziranih strateških javnih poduzeća i banaka;
2. Sveobuhvatnu reviziju privatizacije uz sankcioniranje bez mogućnosti zastare za sve kriminalne slučajeve, te povrat imovine prvotnim vlasnicima - radnicima i graðanima;
3. Uvoðenje sustavnog nacionalno-ekon omskog protekcionizma u vidu rigoroznog zakonskog pogodovanja najvažnijim hrvatskim privrednim granama i djelatnostima kao što su energetika, poljoprivreda, brodogradnja itd;
4. Povratak socijalnim vrijednostima države blagostanja i rekonstrukciju temeljnih javnih sustava kao što su svima jednako dostupno zdravstvo, u potpunosti javno financirano visoko obrazovanje i mirovinski fond zaštićen od tržišta;
5. Odgaðanje stupanja Hrvatske u članstvo EU-a do daljnjeg, zbog sumnje u podreðenu ulogu koja joj je u njoj namijenjena. Zahtijevamo da referendum o ulasku u EU bude raspisan prije potpisivanja pristupnog ugovora, te da Vlada barem šest mjeseci prije referenduma predoči javnosti sve podatke o rezultatima pristupnih pregovora koji su se odvijali u uvjetima drastične netransparentnosti;
6. Bezuvjetnu zaštitu preostalih radničkih prava kroz radno zakonodavstvo i postojeće kolektivne ugovore;
7. Zakonsko jačanje mehanizama direktne i participativne demokracije poput referenduma, uz otvaranje svih javnih prostora za slobodno okupljanje graðana;
8. Potpunu dostupnost i transparentnost svih podataka iz cjelokupnoga javnog financijskog i ostalog poslovanja;
9. Upravnu decentralizacij u Hrvatske te prebacivanje znatnijeg dijela ključnih ovlasti na niže teritorijalne jedinice;
10. Temeljitu demokratizaciju svih stranaka, što treba biti ureðeno zakonom o političkim strankama, kao i djelotvorno zakonsko reguliranje financiranja predizbornih kampanja tih organizacija i njihovih izbornih kandidata.
ODGOVOR: Obustava daljnje privatizacije je moguća i za to je dovoljna obična većina u saboru. Nacionalizacija nije moguća i za nju nema uporišta u hrvatskom Ustavu, meðunarodnim ugovorima i zakonima.
2. Sveobuhvatnu reviziju privatizacije uz sankcioniranje bez mogućnosti zastare za sve kriminalne slučajeve, te povrat imovine prvotnim vlasnicima - radnicima i graðanima;
ODGOVOR: Za prvi dio zahtjeva je izmjenom Ustava prošle godine stvoren pravni okvir, a drugi dio zahtjeva je floskula. Koji su to prvotni vlasnici. Gdje su danas oni koji su bili radnici 1990. godine. Što je s onima koji su se rodili poslije? Ako je nešto nezakonito neka se vrati u vlasništvo RH.
3. Uvoðenje sustavnog nacionalno-ekon omskog protekcionizma u vidu rigoroznog zakonskog pogodovanja najvažnijim hrvatskim privrednim granama i djelatnostima kao što su energetika, poljoprivreda, brodogradnja itd;
ODGOVOR: Hrvatska je članica WTO i ne može nametati jednostrane direktne protekcionistič ke mjere. Moguće je poticati vlastitu industriju, ali uvijek u skladu s meðunarodnim ugovorima i nikako na štetu slobodnog svjetskog tržišta. Postoje brojne mjere kojima se može pomoći, ali nikako ih se ne može primijeniti tako paušalno i generalno.
4. Povratak socijalnim vrijednostima države blagostanja i rekonstrukciju temeljnih javnih sustava kao što su svima jednako dostupno zdravstvo, u potpunosti javno financirano visoko obrazovanje i mirovinski fond zaštićen od tržišta;
ODGOVOR: Model države blagostanja je potrošen pa su ga čak i države koje su ga u cijelosti imale (sjevernoeurops ke zemlje) morale korigirati. Svima jednako dostupno zdravstvo – moguće na odreðenoj razini uz kombinaciju više modela privatnog osiguranja. U potpunosti javno financirano visoko obrazovanje – moguće uz odreðena ograničenja. Nitko normalan neće plaćati baš svaku lijenčinu kojoj treba 8 godina da završi trogodišnji studij. Mirovinski fond zaštićen od tržišta – nema apsolutne zaštite od tržišta, ako smo u tržišnoj ekonomiji, ali postoje ograničenja. Trenutni hrvatski sustav 2. I 3. stupa ima odreðene zabrane izlaganja i na tome se još može raditi, ali nema apsolutne zaštite.
5. Odgaðanje stupanja Hrvatske u članstvo EU-a do daljnjeg, zbog sumnje u podreðenu ulogu koja joj je u njoj namijenjena. Zahtijevamo da referendum o ulasku u EU bude raspisan prije potpisivanja pristupnog ugovora, te da Vlada barem šest mjeseci prije referenduma predoči javnosti sve podatke o rezultatima pristupnih pregovora koji su se odvijali u uvjetima drastične netransparentno sti;
ODGOVOR: Zahtjev potpuno neutemeljen u pogledu tajminga. Već 20 godina Hrvatska ima za strateški cilj punopravno članstvo. Nikada niti jedna relevantna politička ili javna skupina nije iznijela niti jedan argument protiv. Što se tiče pregovora i njihove transparentnost i postoje JAVNO OBJAVLJENA pregovaračka stajališta. Za Hrvatsku je bitno da ispuni kriterije za EU, a da li će i kada će ući ovisi samo o volji graðana izraženoj na referendumu. Hrvatska bez ispunjenih kriterija za EU i izvan članstva = Albanija Envera Hoxe tj. sama na svijetu, izolirana, podložna totalitarizmu.
6. Bezuvjetnu zaštitu preostalih radničkih prava kroz radno zakonodavstvo i postojeće kolektivne ugovore;
ODGOVOR: Apsolutno prihvatljivo. Zakon o radu i brojni kolektivni ugovori imaju još jako puno prostora za kvalitetne izmjene.
7. Zakonsko jačanje mehanizama direktne i participativne demokracije poput referenduma, uz otvaranje svih javnih prostora za slobodno okupljanje graðana;
ODGOVOR: Postojeći Ustav predviða mogućnost referenduma. Ako bude postojala politička volja da se institut referenduma unaprijedi i da se otiðe bliže švicarskom ili francuskom modelu može se i to kroz izmjenu Ustava, ali za to treba imati 2/3 u saboru.
8. Potpunu dostupnost i transparentnost svih podataka iz cjelokupnoga javnog financijskog i ostalog poslovanja;
ODGOVOR: Postoji Zakon o pravu na pristup informacijama. Treba jačati političku i graðansku kulturu i neprekidno tražiti informacije i odgovornost onih koji ih uskraćuju.
9. Upravnu decentralizacij u Hrvatske te prebacivanje znatnijeg dijela ključnih ovlasti na niže teritorijalne jedinice;
ODGOVOR: Mogućnost postoji. Potrebna je većina od 2/3 u saboru i Ustav se može promijeniti, ali prethodno treba dobro sagledati ciljeve i trošak takve reforme.
10. Temeljitu demokratizaciju svih stranaka, što treba biti ureðeno zakonom o političkim strankama, kao i djelotvorno zakonsko reguliranje financiranja predizbornih kampanja tih organizacija i njihovih izbornih kandidata.
ODGOVOR: Zakone iz te oblasti trebalo bi definitivno detaljno pročešljati i učiniti ih puno kvalitetnijima. Japanski ministar otišao je zbog krivog knjiženja donacije od 600 USD. Tu definitivno ima prostora za rast.
Ovo je samo kratki odgovor na zahtjeve od kojih su većina opravdani i postoji mogućnost da ih se usvoji. Potrebno je samo vidjeti da li ti zahtjevi predstavljaju volju političke većine tj. da li su graðani u stanju izglasati predstavnike koji su ih voljni provesti. Neki su zahtjev paušalni i nedorečeni što ih ne čini nedobronamjerni ma, ali možda je ipak potrebno malo učiti prije nego se izaðe na ulicu s parolama poput „nacionaliziraj mo banke“. Pa sve da bi se banke i mogle nacionalizirati to nikako ne znači da bi te banke otpisale kredite koji su dospjeli na naplatu, samo više ne bismo dugovali nekim anonimnim vlasnicima kapitala nego državi.
U svakom slučaju, vlast i oporba koje drže do sebe trebali bi otvoriti argumentiranu raspravu o tome što želimo, koji su nam ciljevi i kako ih možemo ostvariti.
1. dan
Sastanak na trgu Republike Hrvatske. Paljenje svijeće ispred bivše butege „kod Ivića“ za sve upropaštene poslovne prostore u centru grada. Šetnja do iza ribarnice gdje je Uprava Vodovoda i čistoća sa zahtjevom da Uprava zatraži povrat novca koji je u razdoblju od 2005. do 2010. isplaćen Milanu Mužiću na ime (ne)rada na mjestu savjetnika. Odlazak do stambeno-poslov nog objekta „Opskrbni centar“ i kolektivno pišanje u gradskom WC-u ili ako je zaključan onda ispred njega. Odlazak do zgrade Općine s povicima „ostavka…ostavk a….“. Nastavak šetnje do bivšeg komiteta KPJ uz kratko zadržavanje uz povike „nećemo ni vas…“. Miran i dostojanstveni povratak na trg. Rock koncert lošinjskih bendova.
2. Dan
Sastanak na trgu Republike Hrvatske i odlazak do Brodogradilišta . Kratko zadržavanje uz uzvike „vratite dionice…“. Nakon toga povratak prema trgu uz zadržavanje kod Općine uz povike „ostavka…ostavk a“. Prelazak preko trga i odlazak do Petice. Kratko zadržavanje ispred uz povike „Sariću…vrati pare“. Miran i dostojanstveni povratak na trg. Nastup lošinjskih mažoretkinja.
3. Dan
Sastanak na trgu Republike Hrvatske i odlazak do Kalvarije ispred uprave Jadranke. Kratko zadržavanje uz uzvike „vratite dionice…“. Nakon toga odlazak do Konzuma. Kratko zadržavanje uz uzvike: „Todoriću vrati žito…“. Spuštanje u Grad. Miran i dostojanstveni povratak na trg. Nastup puhačkog orkestra.
u svakom slucaju i clanak i komentari su jaci od onog plakata, a relativno malo ljudi ih vidi
a,onda bih za godinu dana dala svima da biraju 10 nikova za sastaviti listu za losinj,totalna demokracija
Kritičnu masu prosvjednika koju ćeš okupiti, možeš posjesti oko jednog stola u omanjem kafiću.
Novi list piše "Pred katedralu je došla manja grupa od oko pet tisuća prosvjednika nakon što je prosvjed bio proglašen završenim s idejom da se, tko želi, pomoli za što skoriji odlazak Jadranke Kosor s mjesta premijerke. No, molio se nije nitko, ali je zato prvi put upućena kritika i Katoličkoj crkvi skandiranjem "popovi su lopovi" i "dolje pedofilija".
Manja grupa, od oko pet tisuća prosvjednika
Iz svakog drugog dana u dan prosvjedi u Zagrebu se nastavljaju. Iako se osjeća zamor pa povorke više ne traju tako dugo, a ljudi je manje, nezadovoljstvo i dalje vlada ulicama. Uz standardne mete prosvjednika, poput Vlade, Jadranke Kosor i HDZ-a, na raspored dolaze i institucije koje se u Hrvatskoj smatraju nedodirljivima poput Crkve koja je došla na red pred kraj prosvjeda. Tad je manji dio najizdržljvijih od nekoliko tisuća koliko se procjenjuje da ih je bilo, okončao prosvjed pred Kaptolom uz povike: "Zašto ste nas ostavili?" i "Vi imate Crkvu, mi nemamo što za jest".
21.10 Nekoliko stotina prosvjednika je pred zagrebačkom katedralom. Na ulaz su stavili nekoliko hrvatskih zastava, ali i nekoliko na kojima piše "Volim Hrvatsku, ne EU". Okrenuti prema katedrali uzvikuju Lopovi, popovi! "Pomozi Bože!"
21.20 Jedan od prosvjednika je na megafonu poručio Kaptolu: Zamolio bih Kaptol da počne poštivati 10 Božjih zapovijedi. Okupljeni su skandirali "Ne kradi!" "Ne laži" i "Dolje pedofilija.
Video (tv.jutarnji.hr/video/show/5b80f6b804625e98c3f6f694066270d6)
za sada su prosvjedovali: studenti,seljac i.bbb,casne sestre,branitel ji,doktori,radn ice uzor-kamensko i pernar
pred:hrt,hnb,katedralom,sudom,erste bankom,200 m do markovog trga
svi protiv svega
stvarno ne znam zasto se ne raspisuju novi izbori,odgadjan jem se stvara samo baza za crne ili crvene brigade
direktorici svemira:hvala,h vala na kandidaturi jos otkada sam bila presjednica VIIc znam da mogu vise i bolje
Citat: Kritiziranje popova, časnih, vjeroučitelja i svih kojima pripadnost katoličkoj Crkvi služi kao nekoć Crvena članska iskaznica nij napad na vjeru, nego na one koji vjeru iskrenih vjernika zlorabe za svoju materijalnu dobit. Poput autora ovog idiotskog plakata.
Daješ iste izjave kao stanoviti FT koji je izjavio da mu je drago da mu supruga nije ... (zaboravih što, ali nije ni bitno)
Primjer: već dvije subote za redom se dogaða odreðeni mobing prema ugostiteljima od strane Grada Malog Lošinja i Dogradonačelnic e jer dozvoljava da kafe bar Harem da radi protuzakonito tj. daje mu produženje radnog vremena dva sata duže od dozvoljenog i na Feaceu onda naðete istu tu Dogradonačelnic u gdje se na slikama Harema druži uz vino, i u kasnim jutarnjim satima u prekršaju zajedno sa vlasnicima i njima bliskim ljudima.
Zar to nije primjer progona ostalih koji bi isto tako mogli raditi duže u noć i možda zaraditi koju kunu više lil možda oni koji su uložili u noćni klub pa ga morali zatvoriti upravo zbog ovakvih odluka kao što je ova navedena, gdje jedan kafić u koji je uloženo sto puta manje i koji nema dozvolu niti uvjete za rad takve vrste posla ipak radi.
A isto tako dotični su bespravno sagradili 70 kvadrata više te nisu mogli dobiti dozvolu pa su gips pločama preko noći smanjili prostor dobili dozvolu te isto tako preko noći maknuli ploče i rade kao da se nije ništ dogodilo.
Ovakvih primjera ima koliko hoćete i u drugim branšama našeg grada recimo "graðevina" gledajte samo što se dogaða na Velopinu: grad radi javne radove a prava istina je da gradi kanalizaciju za privatnu marinu u krugu vojarne pa zar je moguće da se iz gradskog proračuna financiraju privatne investicije?
I pogodite tko uvijek dobija takve poslove; Magazin Upravo onaj kojeg ste vidjeli i neki dan da sebi gradi privatni mul kod donje benzinske i to kapetanu Tomiću pred nosom.
I gle čuda taj isti Magazin je zaručnik i čovjek koji živi u izvanbračnoj zajednici u istom stanu sa našom dogradonačelnic om, istom onom dogradonačelnic om koja je kćer Serða Kučića koji se natjecao za koncesiju u luci MALI LOŠINJ gdje se natjecao i Lošinj parking kojem je zamjenica šefa naravno pogodite tko:-? pa opet dogradonačelnic a jer Lošinj parking je gradska tvrtka.
Neznam jel mi se to čini ali imam osjećaj da svi ostali na ovom otoku su suvišni možemo slobodno otić jer jasno se vidi iz svega da nas progone
Mala škola laganja 1: argumentum ad hominem
Mala škola laganja započinje prvom lekcijom. U ovom postu i u daljnjim nastavcima pisat ćemo o prepoznatljivim , klasificiranim metodama laganja, obmanjivanja i dovoðenja u zabludu ljudi kojima se obraća govornik.
Argumentum ad hominem, slobodno prevedeno "napad na čovjeka" je nastojanje da se iznošenjem ružnih stvari o protivniku njega diskreditira kao osobu, te time i njegovi argumenti prikažu nevaljanim.
Napad na čovjeka ne mora biti uvijek obmana. Ono što je ovdje bitno je postoji li povezanost iznesenih tvrdnji o protivniku sa glavnom temom rasprave. U obmani putem napada na čovjeka te povezanosti nema ili je nebitna.
Stranka na vlasti često se služi tom metodom, tipično u obračunavanju s "nepoćudnim" medijima i novinarima. Prisjetimo se Ferala i njegovih novinara koji su od vlasti stalno bili etiketirani kao neprijatelji domovine, Soroševi plaćenici, špijuni, jugonostalgičar i, udbaši, zeleni i crveni vragovi ...
U današnjim medijima ne pronaðoh dovoljno dobrog primjera ove obmane u političkom miljeu (valjda što je vikend ili se političari tek zagrijavaju za izbornu utrku) ali zato naletjeh na dobar primjer u sportskim krugovima.
Napadač u nogometnoj reprezentaciji BiH, Marko Topić, kojeg je Blaž Slišković prozvao da je platio Ćiri Blaževiću da nastupi za reprezentaciju, izjavljuje za portal SportSport.ba: "Blaž Slišković je bolestan čovjek ... koji je sve što je imao izgubio na kocki."
Slijedi još dosta raznog pljuvanja po Sliškoviću ali nećemo sve prepisivati. Da je riječ o argumentum ad hominem vidi se po tome što sve rečeno o Sliškoviću nema nikakve veze s temom - je li Topić platio Ćiri ili nije. Topić u čitavom tekstu niti jednom nije ustvrdio "Ne, ja nisam platio Ćiri!" Njegova argumentacija usmjerena je na to da Sliškovića prikaže kao osobu kojoj se ne može vjerovati, pa tako i njegovim optužbama prema Topiću ne treba pridavati pažnju, tako da Topić i ne bude doveden u situaciju da se mora o tome izjasniti. Iako Blaževićeva sklonost kocki i eventualni psihološki preoblemi nemaju nikakve veze s njegovom sposobnošću da primijeti novčanu transakciju.
NB: ne zauzimam se ovdje za Blaža, samo pokazujem kako Topić upotrebljava krasan primjer napada na čovjeka. Uostalom, je li napadač ili nije?
Drž se stari, ubuduće nemoj da toliko čekamo na tebe.
Tako je u svemu na puno područja. U tijeku vladavine Cappellia mnogi su se ljudi zaposlili na nepotrebnim mjestima tipa Volim Losinj, Općina, Lošinj parking, turističkoj zajednici itd. a s druge strane Jadranka, Lošinjska, mali obrtnici i veći otpuštaju ljude trgovine se zatvaraju, a brodovi nam tonu.
Ako to nisu Demoni ne znam što su.
HDZ.com
p.s jadni su ljudi koji izdaju svoj narod Bojana
ALI DA KUČIĆKA SJEDI SVAKE SUBOTE U ONOJ PRČVARNICI NAPRAVLJENOJ OD GIPSA I SKRPANOG STROG ALUMINIJA KOJEMU JE KAO MOTAŽNOM OBJEKTU ROK ODAVNO ISTEKAO, SJEDI ALI NARAVNO ONI DOBIŠE PAPIRE BEZ [cenzurirano]TI JEER ONA I NJEN DEBELJKO SJEDE TAMO SVIMA JE JASNO.
TO SU KORUMPIRANI JADNICI KOJI HODAJU GRADOM SA BAR KODOM NA LEÐIMA I CIJANOM I SPREMNI SU SE PRODAT ONOM TKO PONUDI VIŠE BIO TO ŠIPTAR ILI TALIJAN.
Pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava.
Načelo transparentnost i je jedno od osnovnih načela u borbi protiv korupcije.
Svatko ima pravo dobiti informacije od javne vlasti.
Pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava a ujedno i snažan mehanizam kojim graðani mogu nadzirati poštuje li vlast propisana pravila. Vlast bez kontrole, ne samo izborne, već i kontrole djelovanja na svim područjima od strane javnosti, dolazi u opasnost postati iskvarena i korumpirana.
Pravo na pristup informacijama zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 38.): „Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.“
Osnovni propis u Republici Hrvatskoj koji ureðuje ovo područje je Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03, 144/10).
Zakon ureðuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, kojima raspolažu ili koje nadziru tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama, iznimke od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.
Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Načela prava na pristup informacijama:
Načelo javnosti, slobodnog pristupa i ograničenja
- Sve informacije dostupne su svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima Zakona.
- Informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje, kojima raspolaže ili koje nadzire sadržane su u katalogu informacija.
- Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom davanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.
- Korisnik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolažu ili nadziru traženu informaciju.
- U slučaju ograničenja prava na pristup odreðenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije.
- Iznimno, pravo na pristup informacijama može se ograničiti u slučajevima i na način propisan zakonom.
Načelo potpunosti i točnosti informacije:
- Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti pravodobna, potpuna i točna.
Načelo jednakosti:
- Pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.
- Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog korisnika na način da se odreðenom korisniku informacija dade ranije.
Načelo raspolaganja informacijom
- Korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Izuzeci u kojima će tijela javne vlasti uskratiti pravo na pristup informaciji su slučajevi ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se ureðuje područje zaštite osobnih podataka. Nadalje tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
1) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano voðenje sudskog, upravnog ili drugog pravno ureðenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
2) onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.
Tijela javne vlasti uskratit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.
Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:
1) pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu, radi upoznavanja javnosti,
2) davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:
- neposrednim davanjem informacije,
- davanjem informacije pisanim putem,
- uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,
- dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,
- na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.
Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti koje je obvezno omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Nadzor nad provoðenjem Zakona provodi Agencija za zaštitu osobnih podataka kojoj su sva tijela javne vlasti dužna dostaviti izvješće o provedbi Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja. Agencija podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedbi Zakona, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu.
kome ces se zaliti?
istovremeno crkva optuzuje ljude da su u dosluhu sa tajnim organizacijama bliskima oporbi
a ljudi su gladni, samo zele raditi i biti placeni za to
imas informaciju, kome ces se zaliti?
Link Text (tportal.hr/.../...)