Medijsko forsiranje projekta rekonstrukcije Zračne luka Mali Lošinj ima zadatak oblikovati stav o prihvatljivosti investicije bez postavljanja suvišnih i logičnih pitanja o opravdanosti gradnje, čiji je stvarni interes investiranja, tko će to platiti, tko će plaćati održavanje, što je čija korist. Uz osnovno pitanje za gradonačelnicu - koja je uloga Grada u toj privatnoj investiciji ⮞
Na zadnjoj sjednici Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Tom odlukom Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o. više nije na listi trgovačkih društva od posebnog interesa za RH. Ta je odluka uzburkala lošinjsku javnost, novine pišu o tome, gradonačelnica Kučić preko Radija Rijeka smiruje javnost izjavama da investicija proširenja zračne luke u Malom Lošinju ide dalje, a gradnja samo što nije počela. Stilom svog prethodnika i nova gradonačelnica najavljuje nove investicije iako ne barata ni osnovnim informacijama ni konkretnim činjenicama. Kao i svaki političar govori ono što birači žele čuti. A ljudi žele čuti samo lijepe stvari, ljudi traže razloge optimizmu pa im te razloga pruža gradonačelnica. No o čemu se u stvari radi i hoće li se zračnu luku zaista rekonstruirati kako se najavljuje već nekoliko godina?
Brkanje pojmova
I mediji i političari brkaju pojmove, odnosno liste. Lista trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za RH nema nikakve veze s listom strateških investicija. Zračna luka Mali Lošinj jest ispala s liste trgovačkih društva od strateškog i posebnog interesa za RH, a ne s liste proglašenih strateških investicija. S tog popisa Zračna luka Mali Lošinj ni ne može ispasti iz jednostavnog razloga što na njemu nikad nije ni bila. Zračna luka Mali Lošinj jeste kandidirala projekt produljena piste kao strateški projekt Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta I taj je projekt stvarno na listi strateških projekata RH pod rednim brojem 1, a kao privatni investicijski project. Kao podnositelj prijave upisano je Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o., a vrijednost projekta je deklarirana na 258.257.978 kn.
Na listu je projekt uvršten 9. svibnja 2014. godine. No to je lista kandidiranih projekata, a ne lista proglašenih strateških projekata. Da bi projekt postao strateški mora ga takvim proglasiti Vlada RH, a na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. A takvog prijedloga neće biti i vjerojatno će projekt rekonstrukcije zračne luke Mali Lošinj ispasti s liste (kandidata) za strateške projekte. Na sjednici spomenutog povjerenstva održanoj 24. travnja 2017. godine donešena je odluka o produženju roka za još 6 mjeseci za ostanak na Listi strateških projekata "Rekonstrukcije i proširenja proširenja piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj". Taj produženi rok je već prošao. Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske je odredio rok od 6 mjeseci od uvrštenja na Listu strateških projekata do proglašenja strateškog projekta. Zakon, istina je, predviđa i mogućnost produljenja roka za ispunjenje uvjeta za status strateške investicije - primjerenim rokom.
O tome kako radi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta najbolje govori činjenica da je investicija "Rekonstrukcija i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj" uvrštena na Listu 9.svibnja 2014. te da je 24.travnja donijelo odluku o dodatnih 6 mjeseci, smatrajuću to primjerenim rokom. Dakle, iako zakon predviđa 6 mjeseci boravka na listi kandidata, ova investicija je tamo gotovo već 4 godine. A za te četiri godine nije se maknulo od početka. Ovime nam se pruža još jedan primjer benevolentosti ministarstava na kakve smo već navikli u slučajevima odabranih investitora. Da stvari po Ministarstvo gospodarstva, poduzetnštva i obrta i Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanja prijedloga strateških projekata budu gore, ta investicija nije ni trebala, a niti mogla uopće doći na Listu, a kamoli na njoj biti 4 godine.
U prijavi strateških investicija investitor - Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o. - mora priložiti dokaz o financijskoj sposobnosti / osiguranim izvorima financiranja projekta, strateški, poslovni i financijski plan te plan investicija za konkretan investicijski projekt za razdoblje od pet godina. Prema javnim podacima Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o. je u stalnim gubicima i zasigurno nije moglo dostaviti dokaz o financijskoj stablinosti i osiguranim izvorima financiranja projekta. Potvrda za to jest dopis Zračnog pristaništa Mali Lošinj d.o.o. od 10. studenog 2014. Primorsko - goranskoj županiji kojim se žicaju sredstva s citiram "molbom da nam kao i svake godine do sada, pomognete ... u sufinanciranju izrade glavnog i izvedbenog projekta i provedbu upravnog postupka za ishođenje građevinske dozvole ...". Županija, kao i svake godine dotad i u idućim godinama će nastaviti takvu praksu; odobrava 150.000 kuna iz svog proračuna. Privatno trgovačko društvo koje je prijavilo stratešku investiciju od skoro 260.000.000 kuna i koje je na Listi strateških investicija (kandidacijskoj) i koje je prethodno moralo dokazati osigurane izvore financiranja od 260.000.000 kuna "žica" od Županije - kao i svake godine - 150.000 kuna.
O čemu se radi?
Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o. je privatna firma u kojoj male udjele imaju Republika Hrvatska i Grad Mali Lošinj. Većinsko vlasništvo je privatno, i to Jadranke d.d., Lošinjske plovidbe - Turizam d.o.o. i Radnika d.d. Križevci. Grad Mali Lošinj i Republika Hrvatska su manjinski vlasnici bez upravljačkih prava. Projekt je uvršen na listu kao privatni projekt. Projekt nema riješena imovinsko - pravna pitanja, nema građevinsku dozvolu, nema osigurano financiranje, a gradonačelnica tvrdi da projekt samo što nije krenuo.
Na temelju kojih saznanja, činjenica i iz kojih razloga gradonačelnica putem radija tvrdi da projekt zračne luka Mali Lošinj ide dalje? Grad Mali Lošinj ni u ovogodišnjem proračunu niti u projekcijama do 2020. nije predvidio ni lipe za tu namjenu. Logično, jer rekonstrukcija zračne luke Mali Lošinj deklarirana je kao privatna investicija. Ni Vlada Republike Hrvatske nije ni ove godine niti u projekcijama predvidjela sredstva za tu namjenu. Logično, jer je je rekonstrukcija zračne luke Mali Lošinj deklarana je kao privatna investicija.
Vrijednost planirane investicije je oko 260.000.000 kuna. Može li Zračno pristanište d.o.o. tolika sredstva osigurati kreditom? Teško, odnosno nikako. Projekt rekonstrukcije zračne luke je infrastrukturni, a ne komercijalni, profitni projekt. I u sadašnjim uvjetima Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o. je u gubicima. Investicija od 260.000.000 kuna u neprofitabilnu investiciju nije baš pothvat koji bi banke kreditirale. Bez obzira na to, politika i njoj naslonjena poslovna elita bez ikakvog ozbiljnog promišljanja projekt planira, potiče i podržava. Jer lijepo zvuči. Pa na tom tragu, gradonačelnica smiruje uznemiranu otočku javnost nakon odluke Vlade RH o skidanju zračne luke s popisa strateških trgovačkih društava.
Dnevnik Nove TV je 19. ožujka 2016. izvještavajući iz Malog Lošinja o dolasku tadašnjeg ministra Klimana objavio: "Na lošinjskom aerodromu vrijeme kao da je stalo. Barem što se tiče novih ulaganja. Projekt proširenja piste stoji već neko vrijeme, a još prije dvije godine ušao je na listu strateških investicijskih projekata u Hrvatskoj. Ministar turizma Anton Kliman došao je vidjeti kako se cijeli proces može ubrzati."
Žicanje za nabavu vozila
O tome koliko je priča o strateškoj investicji ozbiljna govori i tvrdnja iz službenog dokumenta, zamolbe od 25.10.2016. Zračnog pristaništa d.o.o. Primorsko-goranskoj županiji kojom ponovno moli za sredstva ovaj put "za nabavu vozila neophodnog za novi aerodrom čija izgradnja bi trebala započeti 1. listopada 2017. godine i biti završena 15. lipnja 2018." Po svemu sudeći gradonačelnica se u svojoj hrabroj i sedativnog izjavi za radio oslanjala na tvrdnje, odnosno službene podatke iz dokumenta do prekjučer tvrtke od strateškog i posebnog interesa Republike Hrvatske.
Priča oko aerodroma je prezentirana prema sličnom obrascu istih aktera kao i projekt golfa. Dobro da ga nisu nazvali i eko aerodromom. Sjetimo se samo velikih naslova i izjava neupitnog vizionara Šolića: "Gradimo aerodrom, a slavni golfer Els projektira nam elitne eko golf terene".
Bez ikakvih prethodnih ozbiljnih rasprava, studija, analiza i promišljanja, suprotno tradiciji, strateškim dokumentima, kao u antičkim tragedijama pojavio se Šolić, glas velikog investitora, kao Deus ex machina i najavio nam aerodrom i golf. Tako autoritativno, glasno i s visine, bez potrebe obrazloženja o smislu, pravu, razlozima ili oportunosti, takvim tonom da nitko ni ne pomisli dovoditi dogmu u pitanje, već se to kao samorazumljivo ima prihvatiti. Pa tako to prihvaća i naša lokalna politika i naša gradonačelnica. Gradimo aerodrom i golf igrališta. Točka, nema priče!
Valjda pod dojmom tvrdnji predstavnika velikog investitora tipa "Projekt golf neće stajati manje od 100 milijuna eura, a novi aerodrom još 35 milijuna, no onda ćemo biti prava destinacija sa pet zvijezdica za svjetski jet set", gradonačelnica prihvaća kao apsolutnu istinu sve što nam s visina kaže glasnik velikog investitora. Medijsko forsiranje i u ovom slučaju, slučaju projekta rekonstrukcije Zračne luka Mali Lošinj, ima zadatak oblikovati stav o prihvatljivosti investicije bez postavljanja suvišnih i logičnih pitanja o opravdanosti gradnje, čiji je stvarni interes investiranja, tko će to platiti, tko će plaćati održavanje, što je čija korist. Uz - naravno - osnovno pitanje za gradonačelnicu koja je uloga Grada u toj privatnoj investiciji.
O tome što misle građani o nametnutim investicijama golfa i aerodroma, o destinaciji s pet zvjezdica i svjetskom jet setu, o koristi od svega toga po njih i po javni interes grada, ne treba razmišljati. Građanima je dovoljno pokloniti klizalište za Advent i prodavati parole pred izbore o tome kako je Lošinj prvi među tisuću otoka, a između toga vlast se ima baviti ispunjenjem želja velikog investitora.
Komentari:
I mediji i političari brkaju pojmove, odnosno liste. Lista trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za RH nema nikakve veze s listom strateških investicija. Zračna luka Mali Lošinj jest ispala s liste trgovačkih društva od strateškog i posebnog interesa za RH, a ne s liste proglašenih strateških investicija. S tog popisa Zračna luka Mali Lošinj ni ne može ispasti iz jednostavnog razloga što na njemu nikad nije ni bila.
O ovome ja pričam već godinama, ali se svi prave ludi.
Bravo za članak, konačno je građanima razjasnio neke pojmove, a lažovima začepio usta.
Bravo per ex sindaco ...
Pitanje je trebamo li žaliti za proširenjem aerodroma. Nema niti jedan argument u prilog tome da bi taj projekt bio koristan za lokalnu zajednicu. Tvtki Jadranka bi, doduše, omogućio da zaokruži Lošinj kao masovnu destinaciju pod krinkom elitne.
Što se tiče aerodroma, upravo ovaj i ovakav je u vrijeme komunističkog mraka s više redovnih linija prema Zagrebu omogućavao da Lošinj bude manje provincija i bolje povezan. Umjesto megalomanskih planova o proširenju trebalo bi urediti i održavati aerodrom u ovim gabaritima. Možda bi bilo moguće dosegnuti izgubljeni standard - vlasnicima i obmanjivačima usprkos!
Russia hit by $3.4 billion Promsvyazbank bailout in latest bank blow
MOSCOW (Reuters) - Russia’s central bank may have to sink up to $3.4 billion into its bailout on Friday of Promsvyazbank, the country’s 10th largest private lender, the third such rescue this year.
The bailouts mark the biggest challenge to Russia’s financial sector since a financial crisis 20 years ago and show how the country and its banks are grappling with the economic impact of lower oil prices and Western sanctions.
Promsvyazbank’s (PSB) rescue follows the central bank bailout in August of Otkritie, once the country’s largest private bank, and later B&N Bank... Dmitry Ananyev and his brother, Alexei, who together control just over 50 percent of the bank, said the bank’s serious difficulties had prompted them to ask for state support.
“Over a prolonged period of time the regulator was examining our assets, which resulted in a request for additional provisions and, as a result, the temporary administration was introduced,” PSB said in a statement.
Cijeli članak: reuters.com/.../...
O toj temi izvješćuje i portal znakovitog imena RUSSIAN CRIMINAL pod naslovom Brothers Ananyev plug "holes" in Promsvyazbank (Braća Ananyev začepljuju rupe u Promsvyazbank.www.rucriminal.com/.../754
According to Rucriminal.com, the CBR's audit revealed a shortage of reserves in this credit institution for a huge amount. Slobodno prevedeno, "...revizija Centralne banke Rusije utvrdila je ogroman manjak rezervi te kreditne institucije.
za veću sliku
i.imgur.com/hsRSOT6.jpg
Mislim da se polako oporavljaju I da rastu ponude a i odaziv za te destinacije potencijalnih turista sa Zapada.Bilo bi interesantno da netko izmjeri vrijeme potrebno prosjecnom turistu od slijetanja na Aerodrom Krk do dolaska u hotel sa 5 * na Losinju, tzv. transfer. uobicajeno je da za i malo kvaliteniju uslugu , transfer traje sat, do sat i pol.Sve preko toga ne spade u vrhunske ponude turistickih usluga.
Drugi problem je što potencijalni investitor nema u vlasništvu zemljište potrebno za produženje piste. Dio zemljišta se nalazi u privatnom, a dio u vlasništvu RH. Sami ne mogu riješiti imovinsko pravne odnose, pogotovo ne na način na koji su si oni to zamislili. Možda bi dio terena po tržišnim cijenama mogli otkupiti od privatnih vlasnika, no njihova ideja je da to dobiju za kikiriki, a da im RH pokloni svoje zemljište, i time u nekom dijelu postane dioničar buduće firme, vjerovatno notornog gubitaša, kao što je i Zračna luka Rijeka. Lijepo su si oni to na Dražici zamislili, ali je problem u tome što to ne ide baš tako. Da bi kao ojačali svoju poziciju, preko medija dižu frku i pjene se na DUUDI, birokraciju i još svašta, a u stvari su obični bleferi.
Stoga, ako nešto želiš, onda si to kupi, plati zemljište čvrstom valutom, pa onda svojim novcem gradi ono što ti plan dozvoljava. Inače ušuti.
Čuo sam samo što nepoznati investitor želi, a jedna od stavki je i produženje piste na aerodromu.
Za početak, vidimo na koji način se na Lošinju izrađuju urbanistički planovi.
Građane nitko ništa ne pita, u krajnje nedemokratskoj proceduri vas dovedu pred svršen čin, i predloženo se više ne može mijenjati.
Gradski oci peru ruke i kažu, struka je tako rekla. Budimo sretni da to nije rekao nepoznati investitor, jer tko zna što bi tek onda dobili.
Btw, a struku plaća nepoznati investitor.
Nego, zanima me jedna stvar, povukao bih paralelu sa obližnjim otokom Krkom, pa bih volio da mi netko od Jadrankinih brand managera odgovori na ovo pitanje.
Otok Krk već godinama ima cca 2,5 puta više turističkih noćenja od otoka Lošinja.
Ima također i aerodrom sa dužinom piste od 2488 metara (što je morate priznati i više od lošinjskog nesuđenog aerodroma), a taj aerodrom je već godinama gubitaš.
WTF?
Ako u 70 godina poslovanja u turizmu, Jadrankini brand manageri nisu uspjeli otkriti način kako ostvariti cjelogodišnji turizam, onda im ni aerodrom, pa ni golf sa 2 x 18 rupa u tome neće pomoći.
Jadrankini brand manageri su izgleda manageri samo po plaćama i po brzim službenim automobilima kada preko reda treba ući u trajekt.
Javni je uvid bio organiziran u očiglednoj namjeri da se odradi zakonska obaveza. Nitko od nositelja vlasti nije se udostojio stati pred građane i obrazložiti ekonomske, prostorne, ekološke, socijalne ili bilo koje druge razloge na kojima se temelje predložena rješenja ove najvažnije lokalne javne politike. Predstavljanje su vodili Denis Popov, zaposlenik Grada i stručna osoba u Odboru za prostorno planiranje i Filip Šrajer, izvoditelj na poslovima izrade prostornog plana za za Urbing d.o.o. Ovako zamišljeno i vođeno javno izlaganje omogućilo je odgovor dat na većinu postavljenih pitanja o razlozima nekih rješenja, a to je "Grad je tako tražio, gradonačelnik je tako naložio".
volim-losinj.org/.../...
Znaš li zašto turisti lete za Grčku, a ne na Krk?
Zato jer je Grčka pojam za antičku kulturu. Bio tamo, vidio i doživio. Na svakom koraku se doslovno spotičeš o iskopine. Nema toga ni na Krku, ni na Lošinju. Osor, Beli, Lubenice i stari dio Cresa jesu zanimljivi i posebni, ali nisu ni djelić onoga što nudi Grčka.
I da, pozdravi si Putina kad ga vidiš.
Turizam je počeo prije 100 godina, a sunce i more imaju i Krk i Lošinj i Grčka. Ali Grčka ima i nešto više, puno više od Krka i Lošinja. Iz tog doba mi na otoku imamo jednu statuu, Apoksiomena koji uopće nije odraz naše, nego grčke povijesti i kulture, a koji je iz neke barke igrom slučaja prije 2000 godina nekome ispao u more. Kad bi se Grci zainatili, možda bi ga mogli čak i tražiti natrag, ali to za ovu priču nije bitno.
Isto tako, ne idu se svi u Italiju izležavati na njihove plaže ili u Rim gledati Papu, nego upoznati kulturno naslijeđe staroga Rima.
Svaki malo značajnijo otok u Grčkoj ima aerodrom za takve avione.Recimo direktno Moskva-Lošinj 2,45 sati.
Ja sam samo nabrojao komparativne prednosti Grčke u usporedbi sa Lošinjem i Krkom koji ima aerodrom zadovoljavajući h karakteristika.
a budući aerodrom na Lošinju i aerodromi po grčkim otocima imaju neku svrhu, ili su izgrađeni samo tako?
ne pravi se glup, nego dobro operi ruke.
matthewteller.com/.../...
Možeš li to malo elaborirati?