Baš izvanredna sjednica

Korisnička ocjena:  / 9
LošeNajbolje 

marionetU petak, 7. 9. 2018. održana je IZVANREDNA sjednica Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja. Sjednica s takvim pridjevom je izvanredna ilustracija izvanrednog rada gradonačelnice, izvanredne poslušnosti predsjednika Gradskog vijeća i izvanredno sposobne i učinkovite novosutrojene gradske uprave, odnosno izvanrednog Jedinstvenog upravnog odjela. No to nije bilo jedino izvanredno na toj sjednici 

Dan prije održavanja izvanredne sjednice, 6. 9. 2018., nakon cjeloljetnog mukotrpnog i predanog rada gradske uprave, gradonačelnica je donijela zaključak kojim je utvrdila Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja "Rekonstrukcije postojeće pješačke staze na području Ćunski u Malom Lošinju". Istog dana gradonačelnica je poslala Prijedlog odluke s obrazloženjem Gradskom vijeću. Istog - ne dana već trena - izvanredno poslušni predsjednik Gradskog vijeće saziva IZVANREDNU sjednicu za idući dan s jednom točkom dnevnog reda. Naravno, takvo sazivanje sjednice gradskog vijeća nije u skladu s Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja.

Spomenuti Poslovnik prepoznaje samo konstituirajuću sjednicu gradskog vijeća i sjednice gradskog vijeća, a izvanredna, famozna, bajna ili dražesna samo su pridjevi uz sjednicu. Ako već treba davati pridjeve ovoj bi sjednici primjereniji bio pridjev promašena ili pogrešna sjednica Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja. Pridjev izvanredna, kako nepotrebnoj sjednici tepa njegov predsjednik ima funkciju prepariranja vijećnika i javnosti da se radi o nečemu izvanrednom, pa onda valjda neće nitko pitati o čemu se tu radi.

Članak 22. Poslovnika o radu Gradskog vijeća glasi: "O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog vijeća i predsjednici radnih tijela Gradskog vijeća izvješćuju gradonačelnika i izvjestitelje najkasnije 7 dana prije dana održavanja sjednice."
Članak 55. st.2. Poslovnika glasi: "Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima 7 dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti."

Istina, u Poslovniku u glavi XV. Izvanredno održavanje sjednica u čl.83. stoji: "Iz razloga navedenih u članku 40. ovog Poslovnika, kao i u drugim osobito opravdanim slučajevima, predsjednik može sazvati izvanrednu sjednicu Vijeća." Iako Poslovnik ne predviđa rad na redovnim i izvanrednim sjednicama, već samo sjednicama, ipak u jednom članku predviđa izvanredno održavanje sjednica "iz razloga navednih u čl. 40.". A članak 40. glasi. "Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje, bez rasprave, o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu." Dakle, prema Poslovniku izvanredna sjednica se saziva kada treba glasati o opravdanosti razloga za hitni postupak! Umjesto hitnog postupka usvajanja Odluke o davanju suglasnosti za ulaganja "Rekonstrukcije postojeće pješačke staze n području Ćunski u Malom Lošinju", bilo bi primjerenije da je Gradsko vijeće u hitnom postupku promijenilo svoj Poslovnik kojim promjenama bi predvidjeli rad na redovnim i izvanrednim sjednicama i precizno odredili uvjete sazivanja izvanrednih sjednica i rad na njima. Prema sadašnjem Poslovniku, ova održana, izvanredna sjednica je redovna sjednica, koja je radila suprotno Poslovniku. Jer prema navedenoj odredbi čl.40. Poslovnika, bilo je potrebno prvo glasovati o opravdanosti razloga za hitni postupak, pa tek onda glasovati o dnevnom redu. Dakle, za predloženu Odluku o davanju suglasnosti za ulaganja je trebalo dva puta glasati. A nije. O točki se glasalo samo prilikom glasanja o dnevnom redu. Dakle radi se o redovnom postupku. Ako se ipak radi o hitnom postupku onda je prekršen Poslovnik koji traži da se prethodno glasa o razlozima za hitni postupak. Jer hitni postupak je onaj za koji to odluči vijeće većinom glasova, a ne ono što kaže predsjednik vijeća - da je to hitni postupak. Tek kad Vijeće većinom glasova prihvati obrazloženje o potrebi hitnog postupka, tada se stvarno radi o hitnom postupku. Ovakvim postuapnjem vijeće je u hitnom postupku prihvatilo odluku koja nije hitna. To je moguće, ali samo na prvom od 1000 otoka.

Hitno na kvadrat
Činjenica da je na izvanrednoj sjednici usvojena i izvanredna odluka o spajanju Muzeja Apoksiomena s Lošinjskim muzejom također zaslužuje osvrt. Iako je sjednica Vijeće sazvana zbog samo jedne točke dnevnog reda, iako je sazvana u hitnom postupku samo dan prije održavanja, na samoj sjednici se pojavila, u ultra hitnom postupku, još jedna točka dnevnog reda - o spajanju dva muzeja. Zašto i ta odluka nije bila na dnevnom redu, odnosno zašto je tek na samoj sjednici stavljena na dnevni red? Je li se dan prije, kad su odaslani pozivi za sjednicu nije znalo da treba spajati muzeje? Je li tijekom noći stigla kakva direktiva Ministarstva kulture ili je ta točka dnevnog reda posljedica sna gradonačelnice, pa je odlučila, čim se probudila, staviti tu točku pred Gradsko vijeće? Budući da točka o spajanju muzeja nije bila u pozivu, ni materijali za tu točku nisu bili poznati ni vijećnicima, a ni javnosti. No dio vijećnika, njih 11 revolveraša, su spremno digli ruke za odluku za koju nisu ni pročitali materijale. Javnosti ni danas ti materijali nisu dostupni, niti je poznat njihov sadržaj, a nisu poznate ni posljece odluke o spajanju muzeja.

Dakle, 11 gradskih vijećnika koji su digli ruke za odluku o spajanju muzeja učinili su to bez razmišljanja jer je to od njih tražila gradonačelnica. Gradske bi vijećnike stoga trebalo podsjetiti da su njih izabrali građan, a ne gradonačelnica i da su odgovorni građanima, a ne gradonačelnici. Izbrani su da zastupaju interese građana, a ne da bi bili lojalni gradonačelnici. Možda bi im dobro došlo predavanje iz građanskog odgoja, ako nisu prestari za razumijevanje te materije.

No zanimljivo je da se o opravdanosti hitnog postupka za ovu odluku glasovalo, a za prethodnu koja je također bila u hitnom postupku se nije glasovalo. Za nju se glasovalo samo jedanput, kad se glasalo o usvajanju dnevnog reda. Dakle, iako su na jednoj te istoj sjednici bile dvije točke u hitnom postupku o opravdanosti hitnog postupka glasalo se samo za jednu točku. Prema Poslovniku postoje samo sjednice koje se trebaju sazvati aedam dana ranije, a samo iz osobito opravdanih razloga se taj rok može skratiti.

Što o hitnim postupcima kaže Ustavni sud RH? Citiram mišljenje Ustavnog suda o tome:

Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma. Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja, te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unapređenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo.

Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno slabi i njihovo povjerenje u demokratske institucije.

A razlozi za hitni postupak moraju biti izuzetni a ne trivijalni i moraju biti osobito opravdani. Nesposobnost, zapuštenost, tromost i uspavanost gradske uprave nije i ne može biti osobit i opravdani razlog da se sjednica Vijeća saziva po hitnom postupku za idući dan. Hitnost kao da joj je razlog kakva elementarna nepogoda, a ne lijenost i nesposobnost gradske uprave.

Dakle, radi se sjednici Gradskog vijeća, koja je sazvana protivno Poslovniku i na kojoj je u hitnom postupku usvojena samo odluka o spajanju lošinjskih muzeja. Izvanredna sjednica je zbog toga samo licentia poetica izvanrednog predsjednika Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja.

O čemu se u stvari radi?
Odluka zbog koje je na mig ili na pucketanje prstima gradonačelnice, zbrda - zdola, sazvana izvanredna sjednica Vijeća je kandidiranje projekta "Rekonstrukcija postojeće pješačke staze na području Ćunski u Malom Lošinju" za Natječaj za provedbu Podmjere 7.4 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu", odnosno pokušaj da se konačno uzmu kakva sredstva iz EU fondova da bi se moglo busati u prsa zbog povlačenja europskog novca. Ovom prilikom preskočimo činjenicu da projekt u nazivu ima pogrešno navedene toponime, da se u kandidaturi projekta navodi kako će u timu za provođenje projeka biti kao voditelj projekta Tanja Jović, pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša (koja to više nije), stručni suradnik - Ivka Šimunović, univ.spec.oec., Viši savjetnik za financije, gospodarstvo i EU projekte (koja to više nije) i financijski stručnjak - Mirta Lozančić, Pročelnica za financije, gospodarstvo i turizam (koja to više nije). Zanemarimo da u materijalima nema niti građevinske dozvole niti glavnog projekta. Zanemarimo to što ne postoji nužan uvjet za javljanje na natječaj - Procjena utjecaja zahvata na okoliš. Zanemarimo i to da u standardizirnom obrascu natječaja treba, na primjer, ciljeve projekta i očekivane rezultate opisati s najmanje 300, a najviše 800 znakova, dok Grad Mali Lošinj to opisuje sa 86 - 120 znakova. Zanemarimo da je projekt nepripremljen. Pa kakva je važnost tog projekta?

Suština je u tome da se GML želi prijaviti na Natječaj za provedbu Podmjere 7.4 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" s projektom "Rekonstrukcije postojeće pješačke staze na području Ćunski u Malom Lošinju". Što jet u problematično? Ukupan iznos raspoloživih sredstava za javne potpore na ovom natječaju iznosi 1.000.000.000,00 HRK, od čega:

- 500.000.000,00 HRK za projekte iz Sektora dječjih vrtića
- 50.000.000,00 HRK za projekte iz Sektora zajedničkih vatrogasnih domova
- 450.000.000,00 HRK za projekte iz Sektora lokalne infrastructure.
Navedena sredstva mogu se koristiti za građenje (izgradnja ili rekonstrukcija) i/ili opremanje dječjeg vrtića; građenje (izgradnja ili rekonstrukcija) i/ili opremanje zajedničkog vatrogasnog doma i spremišta; dječjeg igrališta; sportske građevine; javne zelene površine (park i slično); pješačke zone; groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine); javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz koji nisu sastavni dio ceste); rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi. Dakle, umjesto gradnje ili dogradnje vrtića, vatrogasnog doma, ulaganaj u osnovnu školu, sportske dovorane, gradskog bazena ili kakvu javnu infrastrukturu, naša gradska uprava i poslušni a revolveraško brzi dizači ruku u Vijeću su odlučili da će tražiti EU sredstva za rekonstrukciju pješačke staze u Ćunskom! I to bez razmišljanja. Takvo slijepo vjerovanje gradonačelnici, već dokazno kod preustroja gradske uprave, nije baš najmudrija osnova za odluku. Dakle, umjesto da se EU sredstvima gradi strateška infrastruktura, vrtić, sportska dvorana, bazen ili kakav drugi strateški projekt, gradonačelnica i jedanaest odanih, brzopoteznih dizača ruku u Vijeću odlučilo je da će rekonstuirati pješačke staze u Ćunskom. S aspekta strateškog planiranja izvanredno čudna odluka. Valjda je i to jedna od razloga da je sjednica nazvana izvanrednom.

Kako konzultanti nagovaraju na laganje
Obrazlažući točku dnevnog reda, prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja "Rekonstrukcije postojeće pješačke staze na području Ćunski u Malom Lošinju" gradonačelnica Ana Kučić (HDZ) je kazala "da je ovo dio velikog projekta stazâ na pet otoka arhipelaga, a da je na savjet konzultanata ovaj dio projekta preimenovan iz biciklističkih u pješačke staze, kako bi lakše prošao na natječaju i kako bi širina puteva mogla biti manja, bez potrebe za izvlaštenjem privatnih terena. Imali smo zadnje Gradsko vijeće 8. lipnja i tad nismo mogli znati kada će natječaj biti raspisan, te smo uvidjeli da je ovo jedini slobodan trenutak za prijavu na natječaj". Dakle, gradončelnica javno priznaje da se manipulira s nazivom projekta, da Grad želi urediti biciklističke staze, ali mudri konzultanti je nagovaraju da biciklističke staze proglase pješačkim stazama za lokalno stanovništvo koje se bavi poljoprivredom. A u stvari želi se graditi ili rekonstruirati 26 kilometara biciklističkih staza. Da je stavljanje biciklističkih staza na vrh prioritenih ulaganja u javnu infrastrkturu nepromišljena odluka govore i promotivni materijali Turističke zajednice Grada MalogLošinja i Jadranka kampova d.o.o., u kojim se navodi da na Lošinju i okolnim otocima cikloturiste čeka preko 220 km uređenih pješačkih i biciklističkih staza. Znači, imat ćemo ih sada 246 kilometara. Ali nemamo gradski bazen. To su gradski vijećnci, u brzini, smetnuli s uma.

Zanimljivo je i obrazlaganje gradonačelnice, prvog od 1000, zašto se odluka usvaja navrat - nanos. Razlog je zadnje Gradsko vijeće, koje je "bilo 8. lipnja i tad nismo mogli znati kada će natječaj biti raspisan, te smo uvidjeli da je ovo jedini slobodan trenutak za prijavu na natječaj". Zanimljiv je takav fatalistički pristup kalendaru. Dakle, iako je natječaj objavljen 12. lipnja, a za njega se znalo puno prije, uvidjeli smo (tko li čini tu množinu, ako nije nos maestetis kako vladari oslovljavaju sami sebe?) da je ovo jedini slobodan trenutak za prijavu na natječaj. Dakle 7. rujna je jedini slobodni trenutak za prijavu na natječaj. Zašto taj trenutak nije bio 6., 5., 4., 3. rujna ili 31., 30... kolovoza, ili 31., 30., .. srpnja? Niti jedan od tih dana nije bio slobodan trenutak, već je to bio baš i jedino 7. rujna. Teško shvatljiva logika gradonačelnice.

Da su gradski vijećnici materijale dobili na vrijeme, sedam dana prije održavanja sjednice, tada bi možda vidjeli u materijalima za tu točku dnevnog reda, u opisu projekta, na str.14. tablicu izračuna neto prihoda i vidjeli bi da zadovoljstvo da se koriste sredstva iz EU fondova za rekonstrukciju pješačkih staza na području Ćunskog nosi godišnje 194.000 kuna troška. Dakle, u deset godina gotovo 2 milijuna kuna ne računajući vlastiti udio u financiranju pješačke odnosno biciklisitčke staze u Ćunskom. Takva logika nije na žalost eksces već matrica ponašanja. Po istoj logici je Grad Mali Lošinj financirao višemilijunsku rekonstrukciju mula na Malim Srakanama, a da nitko nije zapitao za koga se to i toliko ulaže, ili postoje li preče potrebe nego li je to megalomanski mul za dvoje stranih i privremenih stanovnika Malih Srakana.

Demostrativni odlazak Devčića i vijećnika njegovog kluba zastupnika sa takve sjednice Gradskog vijeća jedino je bilo izvanredno, dobro i korisno na toj sjednici. Znači li to da su shvatili kako 7. rujna 2018. nije bio jedini slobodni trenutak za prijavu na natječaj ili su time poručili da više ne žele sudjelovati u farsičnim sjednicama Vijeća na kojima se od vijećnika očekuje da budu lutke na koncu u rukama gradonačelnice koja jednostavno ne zna što radi, gradončelnice koja nema nikakvih ideje ni taktiku provođenja, a kamoli da ima bilo kakvu strategiju i jasan cilj svoga djelovanja? To će se pokazati već na idućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja. Tada ćemo saznati je li Dubravko Devčić sa svojim klubom konačno postao prava i stvarna oporba.