Prijedlog novog zakona lošiji je od sada važećeg i predstavlja legalizaciju sadašnje nezakonite prakse koje Ministarstvo iz tko zna kojeg razloga tolerira. Sad se to kršenje važećeh zakona namjerava legalizirati novim zakonom! Radi se o nezakonitoj praksi da Upravna vijeća lučkih uprava imenuje župan i radi se o nezakonitom obavljajnju gospodarske djelatnosti od strane županijskih lučkih uprava ⮞
Code civil, Napoleonov zakonik, jedan od najznačajnih zakona u povijesti sastavljen je brzo, a složila ga je komisija od četiri člana izabrana između najpoznatijih i najcjenjenijih pravnika toga doba u Francuskoj. Za razliku od Napoleona naš ministar Butković kome se tepalo da je na tragu jednog drugog slavnog cara sastavljanju jednog važnog zakona pristupa bitno drugačije.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ministar Butković već godinama priprema uz pomoć mnogobrojnog, a javnosti nepoznatog skupa osoba pod nazivom Radna skupina koja radi – rekli bismo – u konspiraciji. Budući da Radnu skupinu sastavljenu od predstavnika raznih interesnih skupina vodi državni tajnik Bilaver i da se radi tajno, sumnje da će prijedlog zakona biti loš i štetan po javni interes su umjesne i opravdane. Na to upućuje i priopćenje za javnost Ministarstva mora nakon uzbune u javnosti zbog najave moguće privatizacije pomorskog dobra, odnosno plaža. U priopćenju se priznaje da su „stručne službe Ministarstva, odnosno državni tajnik Josip Bilaver u više navrata bili u kontaktu s predstavnicom Pokreta otoka te je zatraženo i dobiveno njihovo mišljenje." Dakle, prijedlog sastavlja Radna skupina predstavnika nekih interesnih skupina – ali u njoj nisu i predstavnici Pokreta otoka. A državni tajnik Bilaver, odnosno stručne službe, tu i tamo kontaktiraju predstavnike Pokreta otoka samo iz kurtoazije ili da im to posluži kao smokvin list za sakrivanje stidnih mjesta u prijedlogu zakona.
U Radnoj skupni koja sastavlja prijedlog zakona nalaze se predstavnici interesnih grupacija, hotelijera i postojećih koncesionara, a predstavnicu Pokreta otoka Bilaver kontaktira samo kad mora. Umjesto da tu i tamo kontaktira interesne skupine on interesnim skupinama prepušta da kao članovi Radne skupine pišu zakon kakav si mogu samo poželjeti.
Neslužbena verzija prijedloga zakona poznata u javnosti vjerojatno će samo uz manje kozmetičke korekcije postati službeni prijedlog koji će biti upućen u javno savjetovanje, pa ga se već sada može ocijeniti kao vrlo loš. Ukratko, predložit će se nacrt zakona za legaliziranje sadašnje nelegalne prakse kršenja više odredbi vežećeg zakona, a sadržat će i ozbiljne ustavne probleme. U strateškim određenjima predložit će se lošiji zakon od sada važećeg koji će patiti od koncepcijskog neshvaćanja javnog dobra i važnosti njegovim upravljanjem. A sve to je posljedica uvodno opisane situacije da oni koji imaju veliki interes na pomorskom dobru sastavljaju prijedlog zakona po mjeri svojih interesa. Ukratko, ovakvim zakonom će pomorsko dobro biti isporučeno krupnom kapitalu i regionalnim političarima, odnosno županima.
Legaliziranje županijskih luka kao privatnih prčija
Prijedlog novog zakona lošiji je od sada važećeg i predstavlja legalizaciju sadašnje nezakonite prakse koje Ministarstvo iz tko zna kojeg razloga tolerira. Sad se to kršenje važećeh zakona namjerava legalizirati novim zakonom! Radi se o nezakonitoj praksi da Upravna vijeća lučkih uprava imenuje župan i radi se o nezakonitom obavljajnju gospodarske djelatnosti od strane županijskih lučkih uprava. Tako prema važećem zakonu Upravna vijeća županijskih lučkih uprava imenuje osnivač. Suprotno tome, praksa je da Upravna vijeća imenuju župani. U novom prijedlogu zakona predlaže se da Upravno vijeće imenuje župan samostalno. Bit će zanimljivo vidjeti da li će se i kako će se obrazložiti takva suštinski bitna promjena u imenovanju Upravnih vijeća. Jasno je da kad župan ima moć samostanog imenovanja Upravnog vijeća bez ikakvog kriterija da se taj odabir svodi na stranačko uhljebljivanje i osobne preferencije. Takvom praksom imenovanja podobnih i mahom nesposobnih stranačkih kadrova, koji biraju još nesposobnije ravnatelje, lučke uprave su pretvorene u ozbiljne kočničare društvenog razvoja i izvora društvene nejednakosti i konflikta sa pogubnim posljedicama.
Lučke uprave, barem u PGŽ su se pretvorile u samostalne entitete izvan pravnog sustava i koji se svojim postupanjima izruguju pojmu pravne države. Postale su rasadnik ozbiljnih skandala. Najbolji konkretni primjeri štetnih posljedica takvog nezakonitog kadroviranja župana po lučkim upravama su recentni događaji i propasti projekta luke Mrtvaška i Ribarske luke Krk. Nesposobna Upravna vijeća koje imenuje sam župana i još nesposobniji županovi ravnatelji su doveli do gubitka više od 130 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Takva nezakonita praksa županovog kadroviranja u lučkim upravama je pretvorila lučke uprave ali i županijske luke u privatnu prčiju regionalnog šerifa – župana. Koliko je ta tvrdnja o lučkim upravama kao privatnim prčijama župana točna pokazuje svježi primjer, opet ŽLU Krk, kad je župan Komadina smjenio Upravno vijeća ŽLU Krk jer ono nije izabralo ravanatelja koji je bio njegov osobni izbor. Župan je smjenio Upravno vijeće na Krku i imenovao novo iako odredba čl.76. važećeg Zakona jasno utvrđuje da Upravna vijeća imenuje osnivač - a ne župan. Takvu nezakonitu praksu na žalost Ministarstvo hladno tolerira i pored mnogobrojnih prijava. Prijedlogom novog Zakona se takva nelegalna praksa sada želi legalizirati bez ikakvog obrazloženja zašto se to radi.
Povratak socijalizma?
Ustav RH u glavi III. definira zaštitu ljudskih prava i temeljne slobode. U toj glavi, u čl.49., Ustava se utvrđuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja RH. Ustav također garantira svim poduzetnicima jednak položaj na tržištu ali i zabranjuje zloputprebu monopolsko položaja određenog zakonom. Sadašnji Zakon je sukladan s Ustavom. No nacrt novog Zakona je upravo u suprotnosti s navedenim ustavnim normama koje govore da je tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja.
Novim Zakonom se u županijskim lukama namjerava protuustavno isključuje tržišne slobode jer se pravo na obavljanje lučkih djelatnosti odnosno gospodarske djelatnosti monopolizira i daje samo lučkim upravama. Dakle, Zakonom bi se osiguravalo monopol za obavljanje gospodarske djelatnosti - i to kome? Neprofitnim pravnim osobama i javnopravnim tijelima. Iako su, a to je jedino ustavnopravno ispravno, prema važećem Zakonu lučke uprave mogle obavljati lučke djelatnosti samo iznimno i to samo tamo gdje nema gospodarskog interesa, u praksi lučke uprave obavljaju gospodarsku djelatnost. Danas nekome u Ministarstvu 30 godina nakon bijega iz etatističke - socijalističke privrede u kojoj su glavnu ulogu imala društvena i državna poduzeća pada na pamet ograničavati tržišno gospodarstvo u županijskim i lokalnim lukama. Prema ovom "originalnom" planu iz županijskih luka se izbacuje tržište i privatno poduzetništvo i uvodi monopol. Prema Bilaveru gospodarsku djelatnost u županijskim lukama smiju obavljati sam županijske lučke uprave. Pisci Zakona ne vide ništa sporno u činjenici da lučke uprave kao neprofitne pravne osobe i javnopravna tijela obavljaju gospodarske djelatnosti. Dakle pomorsko dobro koje je u statusu županijske i lokalne luke se namjerava isporučiti lučkoj upravi koja je ovisna o jednom čovjeku – županu. Po važećem Zakonu je upravo obrnuto. Upravna vijeća imenuje osnivač (Skupština) a gospodarsku djelatnost ne smije obavljati županijska lučka uprava. Zbog takve nezakonite prakse, koja se novim Zakonom iz teško shvatljivih razloga želi legalizirati, je Akcija mladih optužila SDP i župana Komadinu da su lučke uprave u PGŽ stranačka kasica prasica odnosno njhova Fimi medija.
Zašto Ministarstvo tolerira bezakonje u županijskim lučkim upravama
Zašto Ministarstvo tolerira svima vidljivo nezakonit „biznis" županijskih lučkih uprava kao javnopravnih tijela, barem u PGŽ-u, znaju samo u Ministarstvu. Ali zašto je Akcija mladih optužila župana Komadinu da su mu lučke uprave kasica prasica pokazuju financijski i revizorski izvještaji. Tako ŽLU Mali Lošinj nezakonito obavlja lučku djelatnost koju po važećem Zakonu mora koncesionirati – privez i odvez jahti i brodica u nautičkom dijelu luke. Bez ikakvog sustava interne kontrole, van sustava fiskalizacije ŽLU Mali Lošinj ostvaruje milijunske prihode. A da treba biti sumnjičav pokazuje činjenica da je od naplate nautičkih vezova u 2018. godini ostvaren prihod od 7.380.275 kuna, a iduće rekordne 2019. g. prijavljen je prihod od istih vezova u iznosu od 4.650.647 kuna. Svima u turističkoj branši su rasli prihodi u 2019., svi pokazatelji nautičkog turizma su rasli 2019., samo je ŽLU Mali Lošinj imala drastičan pad prihoda od nautičih vezova? Sjetimo se samo da ŽLU nije u sustavu fiskalizacije, da nema nikakog sustava unutarnje kontrole, da ju ne kontriolira Državni inspektorat ni Porezna uprava jer se radi o neprofitnoj pravnoj osobi. S druge strane prihodi se troše na odvjetnike, revizore i dobavljače povezane s županom i SDP-om. Samo kao ilustracija suspektnog poslovanja je činjenica da je ŽLU Mali Lošinj za odvjetničke poslove angažirala odvjetničko društvo Vojka Brauta, SDP-ovog mladog lava sada dožupana. Zbog takvih saznanja i takvih činjenica je Akcija mladih i optužila Komadinu i SDP da su lučke uprave njihova kasica prasica. E sad novim Zakonom se takva praksa želi legalizirati. Jasno je da to nije loše rješenje nego je to katastrofalno rješenje.
Iako je osobito vrijedno nek' o njemu brinu pojedinci
I takva retrogradna promjena u prijedlogu zakona pokazuje nerazumijevanje značaja pomorskog dobra kao općeg dobra kao i nerazumjevalnja cjelog koncepta sustava brige i upravljanja tako vrijednim i osobitim resursom. Logika koncepcije sustava brige i upravljanja osobito vrijednim pomorskim dobrom jest da o njemu brigu ne mogu i ne smiju voditi pojedinci, načelnici, gradonačelnici, župani pa ni predsjednik Vlade. O pomorskom dobru i prema logici važnosti ali i prema ustavnim određenjima treba voditi država. A država su Sabor, predstvnička tijela regionalne i lokalne samouprave, a ne predsjenik Vlade, župan, gradonačelnik ili općinski načelnik.
Prema Zakonu briga i način upravljanja pomorskim dobrom ostvaruje se kroz Strateški plan upravljnja i gospodarenja pomorskim dobrom koje donosi država i kroz godišnje planove upravljanja pomorskim dobrom koje donose predstavnička tijela regionalne i lokalne samouprave. U nacrtu novog Zakona se pogrešno određuje da državni, desetgodišnji, Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom donosi Vlada. To je pogrešno sa aspekta ustvnog prava ali je i u suprotnosti s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH po kojem strategije donosi Sabor. Tako i Strateški plan upravljanja pomorskim dobrom mora donijeti Sabor, a ne Vlada.
Da površni pisci Zakona imaju problema s neshvaćanjem pojma javnog dobra i važnosti njegovog upravljanja pokazuje se kroz više odredbi. Iako je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu Zakonom se predviđa da tu veliku brigu o pomorskom dobru kroz donošenje Stateškog plana preuzme umjesto Sabora Vlada RH, a upravljanje županijskim lukama kroz institut imenovanja Upravnih vijeća prepušta pojedincu - županu. Što možemo očekivati od takvog koncepta pokazuju recentni događaji na Mrtvaškoj i Krku. U čl.7. nacrta Zakona stoji "Pomorskim dobrom upravlja, o njemu vodi brigu i odgovara Republika Hrvatska." No pisci Zakona kao da ne znaju ili ih nije briga tko je Republika Hrvatska iz st.1. čl.7. Zakona jer odmah u idućem stavku navode da u ime Republike Hrvatske brigu i upravljanje pomorskim dobrom izvršava Vlada kroz donošenje Strateškog plana. Kako Ustav RH u temeljnim odredbama određuje narod kao suverena koji svoju vlast ostvaruje putem svojih, na izborima odabranih, predstavnika jasno je da predstavnička tijela predstavljuju Republiku Hrvatsku. Tako Republika Hrvatska iz st.1. čl.7. Zakona može biti samo Sabor, jer njega čine na izborima odabrani predstavnici naroda.
Da postoji ozbiljno nerazumjevanje pomorskog dobra ali i da se jako dobro razumiju interesi pojednih interesnih skupina govori i to što nacrt Zakona prepoznaje morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja. Takvo definiranje plaža jasno pokazuje da pisci Zakona ne shvaćaju da pomorsko dobro ( plaža ) kao opće dobro ne mogu biti od hotela, kampova i turističkih naselja. Ali jasno pokazuje skrivene aspiracije prema pomorskom dobru pored koga je izgrađen hotel, kamp ili turističko naselje.
Ovakav nacrt se najkraće može ocjeniti poznatom poštapalicom: tko ga je pisao dobar je, za koga je pisan još bolji je.
Komentari:
Nakon nedjeljne akcije Potrubi za otoke i obalu, nek nas čuju i u Zagrebu! aktivisti Pokreta otoka su se u ponedjeljak okupili i u Zagrebu na Markovom trgu uoči zasjedanja Sabora kako bi u nastavku akcije Čujete li svoje otoke, svoju obalu? apelirali na zastupnike da glasaju protiv donošenja štetnog Zakona o koncesijama.
Premda je ministar Zdravko Marić dan ranije odlučno tvrdio kako trećeg čitanja prijedloga Zakona o koncesijama prema zahtjevu prosvjednika neće biti jer prijedlog je prošao dva čitanja na kojima je »postignuta visoka razina zadovoljstva oko provedene javne rasprave i usuglašavanja« okupljeni prosvjednici koji su Markov trg pretvorili u plažu ukrašenu rječitim transparentima saznaju da glasovanja neće biti.
Budući da je glasovanje iznenada odgođeno, vladajuća stranka se potrudila da ukloni dojam kako su prosvjednici uspjeli nametnuti svoje zahtjeve izjavom kako odgoda glasovanja ne znači da se odustaje od zakona niti da će biti trećeg čitanja, već da žele još jednom proučiti argumente iznesene u saborskoj raspravi.
Na donjem linku su i video snimci emisija HRT o toj temi
volim-losinj.org/.../...
Kad dobiješ koncesiju na starom austrougarskom moliću pod izlikom da ćeš obavljati gospodarsku djelatnost i kad svi znaju da je to izlika, onda možeš ograditi molić i proglasiti ga privatnim, možeš srušiti ogradu i sve što poželiš. Samo je nebo granica za koncesionare.
volim-losinj.org/.../...
jutarnji.hr/.../...
Na Lošinju je sve glatko prošlo u sinergiji s Rusima
Citat gost:
Dobar dan.najmanji problem je ovo sa lučkom upravom.Veći problem je to što se Lošinj pobratimio sa Turskim Bodrumom.Koji je interes Lošinja i Turskog Bodruma?Zašto nitko nije znao kada će se Lošinj bratimiti sa Bodrumom i zašto?Zašto je u tajnosti to sprovedeno i što se tamo dogovorilo u četri oka.To je najveće sumnivo ponašanje ljudi koji su bili na bratimljenje,je r sve je izvedeno u tajnosti.