Građani Hrvatske baš nemaju sreće. Zakon o prevažnom i neprocjenjivo vrijednom pomorskom dobru piše se u Ministarstvu mora pod nadzorom ministra Butkovića i državnog tajnika Bilavera. Koliko im građani mogu vjerovati da će osigurati zakonsko svojstvo općeg dobra pomorskom dobru govori i činjenica da nisu uspjeli sačuvati ni veliku jahtu na suhom vezu ⮞
Kako je pred nosom hrvatskim vlastima iščezla blokirana 35 metarska jahta tako će i pod „zakonom sumnjivih namjera", ako sadašnji prijedlog bude usvojen, nestati i opće dobro.
Dakle, ekipa koja je čuvala blokiranu jahtu zakonom želi čuvati pomorsko dobro, a kako je čuvala jahtu tako će čuvati i pomorsko dobro. I kao što je za nestanak jahte ministar preuzeo odgovornost smijenivši troje podređenih tako će i za čerupanje pomorskog dobra preuzeti osobnu odgovornost smjenujući nekog ravnatelja uprave ili vratara svom ministarstvu.
Na upozorenje nevladnih udruga i aktivista da se prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama omogućava ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje i naplata ulaska na plaže, a u konačnici njihova privatizacija krenulo je isčuđavanje i spinanje iz ministarstva i od glavnih aktera ove farse sa novim zakonom. Tako su se ministar i njegov državni tajnik isčuđavali tvrdnjama udruga i javnosti pa su za medije prilično iznervirani izjavljivali da se plaže neće privatizirati ni ograđivati. Početkom jeseni ministar je putemo medija rikao da nema govora da će se sada plaže ograditi i privatizirati i tvrdio ja da toga u zakonu nema. Kako vjerovati ministru kojem utekne velika jahta sa suhog veza u novom zakonu neće biti ni riječi o privatizaciji da plaža? Naravno da mu nije za vjerovati. Pogotovo što je u zakonu koji je uputio pred Vladu, a Vlada u Sabor na usvajanje, uveden kao poseban pojam isključenje dijela pomorskog dobra iz opće upotrebe što nedvojbeno jeste korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra.
Što Butkoviću i Bilaveru znači isključenje iz opće upotrebe – recimo – plaže? Običnom građaninu koji zna „zbrojiti dva i dva" jasno je da na pomorskom dobru isključenom iz javne upotrebe neće moći ni prići. Pomorsko dobro, uređena plaža koja je isključena iz opće upotrebe jest privana plaža. To što nije dozvoljeno ograđivanje plaže ne znači da se plaže neće privatizirati odnosno ne znači da su neograđene plaže u općoj upotrebi i da su takve plaže svima dostupne. Dovoljno je tek da se plaža kojoj se isključuje opća upotreba obilježi i da se kontrolira.
Iak se u prijedlogu Zakona navodi da se javne plaže ne smiju ograditi, a to je navodno garancija da nema privatizacije plaža, u čl. 86. se navodi da davatelj koncesije, regionalna samouprava, odlučuje o stupnju ograničenja opće upotrebe. Dakle može biti i zakonska mogućnost isključenja iz opće upotrebe. Zašto se u podjeli plaža nalazi i morska plaža ispred hotela, kampa i turističkog naselja? Zato da bi se za takvu plažu mogla ishoditi koncesija na zahtjev bez javnog natječaja. Pojednostavljena konkretizacija puta za privatizaciju plaža prema Butović-Bilever zakonskim kućnim čarolijama izgleda ovako: vlasnik hotela ili kampa će dobiti koncesiju na zahtjev prema čl. 65. bez javnog natječaja (jer je – eto – plaža dio njegove funkcionalne cjeline) i davatelje koncesije (županija a ne JLS) će prema čl. 86. odlučiti isključiti takvu plažu iz opće upotrebe. Dakle dvokorakom, preko dva članka imat ćemo privatizirane plaže ispred hotela, kampa, naselja, vile itd. koju će moći koristi samo hotelski ili gosti kampa ili osobe kojima će koncesionar dozvoliti kupanje na plažu pod koncesijom.
Papagajskim citiranjem odredbe da se ne smiju ograđivati javne plaže koja se kao krunski dokaz da se plaže neće privatizirati tek je skretanje pažnje Butkovića i Bilavera od čitanja ostalih odredbi članka koje omogućavaju laganu privatizaciju. Ali privatizacija plaža tek je dio problema koji nosi ovaj štetan i neustavan zakon.
Komentari:
Jako je lijepo kad dođeš na Čikat, od Alhambre do vile Hortenzije ni jedan tuš, a u privatno ne možeš ući, jer more i plaza od hotela... Ehh Losinj, grad za tebe kako glasi panou na ulaz u grad. Žalosno koliko me gostiju pitalo gdje se mogu otusirat, pa im kažem hodanje 300 metara I više do tuša gdje se iznajmljuju ... Baš će osobe od 75 ili 80 godina toliko da hodaju ili druga opcija plati noćenje u hotelu i imaš tuš!
Sudeći izjavama medijima tvrdoglavit će do kraja. Hvali se veteranskim centrom, a kritike zakona za privatizaciju javnog dobra naziva lažnom temom dok stanje u zdravstvu kad se na pregled specijalista čeka mjesecima proglašava izmišljotinqama.
A vrhunac samohvale je tvrdnja da se par dan nakon smjene jednog i postavljanja drugog ministra je tvrdnja da se obnova ubrzava.
Evo kako to ubrzanje izgleda
Prijedlog zakona ne bavi se uopće problematikom zaštite morskog područja i slobodnom pristupu građanima moru kao neotuđivom nacionalnom bogatstvu. On je napravljen da bi se u naravi omogućila privatizacija obale od strane prvenstveno velikih inozemnih korporacija i getoiziralo lokalno stanovništvo i građani RH.
More, morska obala i otoci su od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja i interesa za Republiku Hrvatsku i imaju osobitu zaštitu. Nasuprot tome, predlagač uratka nemušto i neustavno mijenja status općeg dobra s nedopustivim ciljem ostvarivanja stvarnih i založnih prava na općem dobru uz nespretne i nepravničke surogat intervencije."
Cijeli članak:
panopticum.hr/.../
vijesti.hrt.hr/.../...
Ivana Kekin, saborska zastupnica (Možemo!), Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, rekla je kako je prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nepopravljiv u smislu da je on zakon opasnih namjera.
- Kad čitate zakon i kad idete kroz članke onda vidite da on ostavlja izrazito puno prostora za iznimke, za raznorazne formulacije i za interpretacije koje će doslovce po prvi puta, presedanski, omogućiti da pomorsko dobro u Hrvatskoj koje je opće dobro i koje je od svih građana ove zemlje, postane nečije, a ne svačije kao što je to dosad bilo. To se vidi iz niza članaka, objasnila je Kekin.
Dodala je kako tajnik Bilaver i drugi predstavnici uvjeravaju da smo mi sve krivo shvatili i daju nam usmena pojašnjenja zakona te je upitala Bilavera zašto ta usmena pojašnjenja nisu stavili u zakon.
- Uvjerava nas se da ovaj zakon niti na koji način neće ograničiti građanima pristup plažama niti omogućiti ograđivanje. Istodobno imamo članke točno kategorizirane koliki je stupanj zaštite dostupnosti plaže. Za morske plaže ispred hotela i turističkih kampova piše da se ne smiju ograđivati, dok opća upotreba nije zabranjena izrijekom. Za plaže opće namjene za njih ne piše ništa, samo da će ih koristiti specifične grupe građana, dodala je.
- U samom uvodu zakona stoji da je osnovna posljedica koja će biti nakon donošenja ovog zakona o pomorskom dobru gospodarski razvoj i omogućavanje izgradnje na pomorskom dobru. Ono što je nama najspornije i zašto SDP neće podržati prijedlog zakona je podjela plaža na javne i na one za koje se smatraju da nisu. Meni je posebno sporno što se ne spominje funkcionalno povezivanje cjeline. Funkcionalno povezivanje takvih plaža koje se jadnom definiraju kao nejavne, odnosno kao plaže hotela, turističkih resorta i kampova u funkcionalnu cjelinu s privatnim vlasništvom. Znamo što je privatno vlasništvo, znamo da je pomorsko dobro opće dobro koje mora biti na raspolaganju svima i ta dva pojma jednostavno ne mogu biti jedan s drugim, smatra Marković.