Kandidati Hrvatske narodne stranke za predstojeće parlamentarne izbore za ovu izbornu jedinicu smatraju da će proglašenje rezervata u moru na istočnoj obali Cresa i Lošinja na površini većoj od dvije tisuće kilometara razvojno će blokirati cijelo područje i naštetiti ribarstvu i drugim gospodarskim djelatnostima.
Budući da se odluka Ministarstva kulture temelji na inicijativi nevladine udruge Plavi svijet, kandidati HNS-a postavljaju pitanje zbog čega i za koga radi Plavi svijet, među kojima je najviše njih iz Zagreba, te stoga prporučuju neka proglase rezervat za labudove u Maksimiru kojih je također sve manje, umjesto što pokreću inicijativu za rezervat na cresko - lošinjskom području, rekla je prema pisanju Novog lista Nada Turina Đurić na predizbornoj konferenciji za novinstvo. Prijedlog Plavog svijeta Turina Đurić je nazvala brzopletim i istaknula kako stručna stajališta u vezi s rezervatom nisu usklađena.
HNS predlaže da se rezervat smanji i da bude na prostoru otočića Oruda, Palacol, Hrid i Bik s pripadajućim grebenima, ukupno 5 četvornih kilometara površine, kao što predlaže županijski ceh ribara temeljem opažanja ribara da je na tom području najviše dupina. HNS zamjera Ministarstvu kulture što je proglasilo rezervat a da nije traženo očitovanje županijske razine, a Gradu Malom Lošinju zamjeraju što nije pravodobno reagirao na proglašenje rezervata, već se govori o brendiranju dupina.
Komentari:
JEDINI ISTINSKI ZAGOVORNIK REZERVATA JE GARI CAPELI KOJI SVIMA PRIČA DA JE PROTIV JER SE BOJI DA CE IZGUBITI GLASOVE RIBARA ALI TO TEKO NE IZGLEDA na: vjesnik.hr/.../...
Što se tiče dreke, HNS se predstavlja kao graðanska liberalna stranka, a ujedno je jedna od onih koji potežu populizam i koristi niske strasti, lokal šovinizam i regionalne netrpeljivosti za pridobijanje birača. Zato je HNS ovdje protiv zaštite mora, tamo za zaštitu sova, ondje protiv zaštite prirode u interesu razvoja gospodarstva. Po potrebi vabljenja birača HNS je za interese cijele Hrvatske, pa onda odreðene regije, grada ili općine. U Zagrebu je HNS stranka Zagrepčana i ne da da o Zagrebu odlučuju Lošinjani, a na Lošinju je stranka Lošinjana gdje Zagrepčani ima da budu kuš.
HNS je dokaz da je politika jedan od dva najstarija zanata
Prema izvješću sa predizbornog skupa HNS-a kojeg predstavljate objavljenom u Novom listu od 17.1.2007., a u kojem prozivate i Plavi svijet, želim Vam skrenuti pozornost na slijedeće činjenice:
1. Područje na kojem je proglašena privremena zaštita nije veće od 2000 kilometara već je gotovo četiri puta manje tj. točno 525.76 km2 od čega je 523.35 km2 površina mora te bi prije davanja ovako bombastičnih izjava trebalo konzultirati relevantne dokumente.
2. Izjava da će zaštita područja naštetiti ribarstvu i drugim gospodarskim djelatnostima nije točna jer činjenice i svjetski primjeri pokazuju upravo suprotno. S obzirom da ovakva ova izjava nije utemeljena niti na jednom primjeru ili činjenici, mogli bi je smatrati predizbornim politikantstvom . Ukoliko se zaštita i upravljanje područjem provedu na pravilan način područje može samo prosperirati. Upravo stoga je Plavi svijet predložio osnivanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode čiji osnivač bi bio Grad Mali Lošinj, čime bi interesi lokalnog stanovništa i gospodarstva (uključujući i ribare) bili zaštićeni.
3. Na pitanje koje postavljate „za koga i čije interese radi Plavi svijet?“ odgovor možete dobiti svaki radni dan u našem sjedištu, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj.
4. Izjava da u Plavom svijetu ima najviše „njih iz Zagreba“ pokazuje odreðenu dozu ksenofobije no isto tako ponovo pokazuje jasnu želju za manipulacijom činjenicama. Naime, svih pet (5) djelatnika Plavog svijeta ima svoje boravište i/ili prebivalište na Lošinju, te poreze i doprinose uplaćuje upravo na Lošinju. Takoðer, činjenica da je „netko iz Zagreba“ ni na koji način ne ograničava osobne slobode svakog pojedinca da uživa jednaka prava na cjelokupnom teritoriju vlastite domovine, u ovom slučaju Republike Hrvatske. Ta prava, kao i pravo da volimo i brinemo o svakom dijelu svoje domovine, zagarantirana su i „nama iz Zagreba“ istim Ustavom Republike Hrvatske, kao što je i Vama zagarantirano npr. pravo da se liječite u svakoj bolnici u RH pa tako i u Zagrebu. Ako je Sabor Republike Hrvatske u meðuvremenu donio neki drugi Ustav, ispričavam se na ignoriranju te činjenice.
5. Prijedlog Plavog svijeta nije brzoplet – on je utemeljen na 20 godina istraživačkog rada i činjenici da je Plavi svijet jedina znanstvena organizacija u Republici Hrvatskoj sa meðunarodnim kredibilitetom i priznanjem u području istraživanja dupina. Želite li detaljnije objašnjenje o našem znanstvenom radu, molim Vas da nam se obratite.
6. Stručna stajališta oko proglašenja rezervata u potpunosti su usklaðena te su i potvrðena na najvišoj svjetskoj razini. Naime, Plavi svijet svoj prijedlog predstavio je Državnom zavodu za zaštitu prirode koji je kao jedina nadležna državna stručna institucija naš prijedlog pregledao te temeljem njega uz dopune potrebnih podataka izradio vlastiti prijedlog za proglašenje i predao ga nadležnoj Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture (dakle Ministarstvo kulture nije donijelo odluku o proglašenju temeljem prijedloga Plavog svijeta već Državnog zavoda!). Istovremeno, Državni zavod i Plavi svijet neovisno jedan od drugog, prijedlog te znanstvene podatke temeljem kojih je prijedlog izraðen predstavili su Znanstvenom vijeću Sporazuma o zaštiti kitova Mediterana i Crnog mora. Ovo Znanstveno vijeće najkompetentnij i je znanstveni forum svih zemalja Mediterana i Crnog mora (do sada je 20 zemalja ratificiralo ovaj sporazum) koji se bavi pitanjima zaštite skupine kitova u području Meditreana i Crnog mora. Znanstveno vijeće dalo je svoju preporuku za osnivanje ovog zaštićenog područja, a zemlje koje su Stranke potpisnice (uključujući i RH) prihvatile su rezolucijom tu preporuku. Jedino što još nije usuglašeno je način upravljanja budućim zaštićenim područjem, no cjelokupni proces osnivanja koji uključuje i javne rasprave prema Zakonu o zaštiti prirode dužno je provesti nadležno Ministarstvo kulture. Zašto ovaj proces još nije pokrenut niti nama nije jasno. Tek kad budu službeno predložene mjere zaštite biti će moguće govoriti i komentirati da li i kakve bi mogle biti posljedice na gospodarstvo, no istovremeno biti će moguće i predložiti i tražiti njihovu promjenu, dopunu ili odbacivanje.
7. Uz dužno poštovanje ribara i podataka o tome gdje viðaju dupine, mislim da bi prijedlog za smanjivanjem ili povećavanjem područja koje se proglašava zaštićenim trebao biti utemeljen na znanstvenim podacima i (svjetski) priznatom znanstvenom istraživanju i rezultatima istraživanja. Stoga pozivam da prije licitiranja sa veličinom područja predstavite rezultate istraživanja na kojima temeljite svoje prijedloge. Sve ostalo ako dolazi od političke stranke obično je politikantsvo.
U slučaju potrebe za dodatnim informacijama stojim Vam na raspolaganju.
Draško Holcer, predsjednik
'Aktivisti HDZ-a šmrkovima su tjerali sove obarajući ih s drveća da ne bi smetale HDZ-u. Ptice su ugibale zbog političkog skupa što je nečuveno nasilje, ali tipično za HDZ jer simbolizira bahatost kakvom HDZ obnaša vlast i prema prirodi i prema ljudima', rekla je Pusić.
Pa sad ne znam, jesam li za predsjednika ili za Sabor. Naime, čak i manje pametni od meni znaju da su to posve različite funkcije i da se obje ne mogu obnašati istovremeno.
SuvarAM se žali da kad on kaže da je ovo crno i dokaže da je to crno dodje netko poput mene i kaže da moramo vidjeti sto je zapravo definicija crnoga. "Stručno-pametn im" rječnikom rečeno SuvarAM se buni protiv osnovne metode svake rasprave koja se može svesti na vrlo čest poziv sudionicima koji glasi: "Ljudi, dajte da se dogovorimo o čemu raspravljamo!".
www.youtube.com/.../
Zato evo Cinikovog linka (www.youtube.com/.../), ali ispravljenog.
Drugo: opet je xman u akciji,mislim da su svi razumjeli bit onoga sto sam napisao a on bi se raspravljao o tome sto sam u naslovu spomenuo predsjednika a u tekstu sabor,cudi me da mi nije spomenuo da u standardnom hrvatskom rijevniku nema rijeci "ficfirickasto" i "tufnice", ali nema veze ako uvijek ulazis tako "duboko" mogao si povezati da je predsjednik politicar kao i saborski zastupnici a to je isto jer je politika ??? svi znaju sta,pa si tako iz svega toga mogao izvuci da se odes baviti politikom
"Izjava da će zaštita područja naštetiti ribarstvu i drugim gospodarskim djelatnostima nije točna jer činjenice i svjetski primjeri pokazuju upravo suprotno" - ODLIČNO, DAJ NAM NEKE!
Meðutim, budući da ih nemate, te s obzirom da ovakva ova izjava nije utemeljena niti na jednom primjeru ili činjenici, mogli bismo je smatrati Vašom borbom za vlastite interese skrivajući se iza (ne)profitne organizacije.
Čim je on napisao i obrazlagao pola stranice, znači da pomalo kuži da su doviðenja.
Ja bih na njihovom mjestu uzela šta se uzeti da (ovo oko Palacola i to), jer tko zna šta će biti sutra... To ti je kao s dionicama HT-a.
Čula sam da Biškupića na stolu čeka kad se vrati (ako se vrati) preko 2.000,00 lošinjskih punoljetnih potpisa.
A negdje sam načula i informaciju da postoji veliki pritisak na samo Ministarstvo, i to negdje izvana, za ovaj projekt. Toliko o altruističnim malim istraživačima koji vole prirodu i dupine, a u meðuvremenu im vjetar osigurava nešto prilično nealtrustično, kada je toliko jako da može diktirati Ministarstvu. Ne vjerujem da neka udruga bez para to može. A vi? I gdje se opet vraćamo - pa na početak, dupina nema, tu i tamo se koji prošunja u lipnju i rujnu, a neki će ako prividno dokažu da to nije istina, dobiti veliku lovu.
Nemojte me krivo shvatiti, da sam ja na vašem mjestu, i ja bih se borila jednakom snagom kao i vi za taj rezervat - pa nitko nije lud pustiti lovu zbog poštenja! Nije to ništa loše. Samo evo, stjecajem okolnosti, rezervat bi na kraju još mogao ispasti i lagani pozdrav iz Rovinja. Ali ne sekiram se ja za Vas, imate Vi sponzore, za plaće će biti.
A što se tiče samog prijedloga tom Državnom zavodu, kojeg je sastavio Plavi svijet, dakle, kamenčić koji je pokrenuo lavinu, a kojeg sam imala prilike pogledati, po meni je na nivou jednog prosječnog srednjoškolskog seminarskog rada. Nikakvih ozbiljnih podataka, s obzirom na ozbiljnost zahvata, nacrtanih par kornjača i dupina, font - velik, naravno, da ispuniš prostor, paragraph spacing takoðer, da zaj... učitelja :-). Mislim, smiješno.
Oni naprave doslovno slikovnicu s kojom bi zatvorili cijeli kanal i blokirali istočnu stranu otoka uz, naravno, to da bi se njih pitalo tko može a tko ne može! Neću reći da je nečuveno, budući da živimo u Hrvatskoj i nagledamo se svega i svačega svakodnevno, ali je blizu. I najgore je što je skoro prošlo. A to je naša greška (koji smo „protiv“), i mislim da bi nam ovo trebala biti škola da ubuduće pušemo i na hladno. Opreza nikada dosta, pogotovo u sumnjivim opcijama tipa „vuk u janjećoj koži“.
Eto, toliko do mene...
No sve je moguće ... Znajući kako naše Vlade ukidaju i vlastite odluke, ne bi me čudilo da to učine i u ovom slučaju.
A ništa Xmane, živi bili pa vidjeli... Lp
Kao prvo ispričavam se na dugom obrazlaganju, no ne znam kako bih samo riječima da i ne uspio prenijeti ono što sam žali i želim reći
Ukratko nekoliko odgovora na vaša pitanja i teze:
„Mare kaže:“
"Izjava da će zaštita područja naštetiti ribarstvu i drugim gospodarskim djelatnostima nije točna jer činjenice i svjetski primjeri pokazuju upravo suprotno" - ODLIČNO, DAJ NAM NEKE!
Pa evo. Na svijetu postoje tisuće zaštićenih područja. Svima se upravlja drugačije, ciljevi osnivanja su različiti. Ja vam na žalost ne mogu u nekoliko rečenica predstaviti sve njih niti ih mogu objasniti. O uspjesima, tehnikama upravljanja, problemima i sl. napisane su tisuće stranica znanstvenih radova, studija i knjiga. No ono što mogu je pokazati vam dokument koji su napisali i potpisali ljudi sa PUUUUNO većim iskustvom i znanjem o zaštiti mora od moga (a usuðujem se reći i vašeg).
“ Usuglašena znanstvena izjava o morskim rezervatima i morskim zaštićenim područjima“
www.nceas.ucsb.edu/Consensus/ (www.nceas.ucsb.edu/Consensus/ )
Istraživanja pokazuju da zaštićena morska područja doprinose zaštiti mora kroz pozitivne učinke na ekosustav, staništa i zaštićene vrste. U veljači 2001. vodeći svjetski znanstvenici u istraživanju mora, njih 161, potpisali su usuglašenu izjavu pod naslovom “ Usuglašena znanstvena izjava o morskim rezervatima i morskim zaštićenim područjima (Scientific Consensus Statement” on Marine Reserves and Marine Protected Areas). Oni zaključuju kako postoje značajne i važne dobrobiti u osnivanju zaštićenih područja. Posebice, utvrdili su da rezervati imaju posebne dugotrajne i često veoma vrlo brze učinke na brojnost, bogatstvo I produktivnost morskih organizama.
Ova izjava napravljena je temeljem zahtjeva ribara, nadležnih za upravljanje morskim prirodnim resursima, državnih institucija, aktivista za zaštitu prirode, zainteresiranih graðana i drugih.
Izmeðu ostalog u izjavi se kaže “Stupnjevi zaštite izmeðu pojedinih rezervata se razlikuju; većina dozvoljava odreðene ekstraktivne aktivnosti kao što je ribarstvo, dok se zabranjuju druge kao što su bušenje i vaðenje nafte i plina”
Zaključci izmeðu ostalog kažu:“
- Rezervati štite i ribarstvo i biološku raznolikost
- Da bi se postigli ciljevi za ribarstvo i zaštitu biološke raznolikosti, rezervati moraju obuhvaćati različita staništa
- Rezervati su najbolji način zaštite rezidentnih vrsta te osiguravaju zaštitu nasljeða u važnim staništima
- Rezervati se moraju osnivati i koristiti u kontekstu ostalih mjera upravljanja
- Mreža rezervata je neophodna za osiguravanje dugotrajnog ribarstva i zaštite”
Pogledate li ove zaključke vidjet ćete mnogo sličnosti sa Lošinjskim rezervatom i činjenicama koje mi tvrdimo:
- Lošinjski rezervat osigurat će siguran i stabilan ulov ribe (to naravno ovisi o mjerama upravljanja!) te će doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti – ne samo dupina nego i cijelog ekosustava
- Lošinjski rezervat obuhvaća različita staništa – različite tipove dna na kojem su razvijene različite biocenoze
- Zajednica dobrih dupina rezidentna je u području Kvarnerića. Njihovom zaštitom štiti se ukupno prirodno nasljeðe otoka
- Osnivanje rezervata prema našem prijedlogu povezano je sa osnivanjem lokalne ustanove za njegovo upravljanje (koja bi uključila i predstavnike DIONIKA ili interesnih skupina!), a mjere upravljanja trebale bi uključiti upravljanje različitim aktivnostima koje koriste to područje
- Lošinjski rezervat povezan je u mrežu zaštićenih područja Hrvatske u okviru Nacionalne ekološke mreže te područja predložena za Europsku mrežu zaštićenih područja, Natura 2000
Takoðer, navodim i neke primjere kako rezervati pomažu ribarstvu:
- Postojeći rezervati pokazuju izuzetno brz porast biomase riba
- Ribe i ostali organizmi unutar zaštićenih područja rastu veći nego oni u susjednim područjima te istovremeno imaju više pomlatka
- Zbog efekta „prelijevanja“ i u okolnim područjima pojavljuje se veća količina ribe
- Povećani stok ribe koja se mrijesti osigurava bolje obnavljanje fonda
- Ekonomski najvrjednije vrste obično najbolje reagiraju na zaštitu
- Zbog veće količine ribe manja je nesigurnost lošeg ulova te je istovremeno mogućnost predviðanja ulova bolja
- Zbog toga je i jednakost meðu ribarima veća (jer nije toliko važno koliko veliki brod i mrežu imate itd)
Želite li primjer sa brojkama, evo i njega – studija 150 zaštićenih područja diljem svijeta u kojima nije bio dozvoljen ribolov pokazala je da je nakon 1-2 godine zaštite
- 90% zaštićenih područja imalo značajno veću količinu ribe
- 84% područja imalo je veće ribe, a gustoća populacije bila je u prosjeku veća za 91%
- 59% područja imalo je značajno veću raznolikost morskih organizama nego okolna područja
- Biomasa je bila veća za 192%
- Prosječna veličina organizama bila je 31% veća
- Raznolikost vrsta bila je za 23% veća
Još jedan primjer sa imenom: Cape Canaveral
Zaštićeno područje osnovano je 1962. U njemu ima dva do 12 puta više ribe nego u okolnim područjima ovisno o vrsti, a ribe su značajno veće i starije. U okolnim vodama (jer se u samom području ne lovi zbog sigurnosti baze Cape Canaveral) broj ulova svjetskih rekorda nekih vrsta riba (ne znam prijevode na žalost no vrste su redfish, black drum, spotted sea trout i common snook ) veći je nego IGDJE drugdje
Želite li primjer dobrobiti za turizam, u osnovi oni su povezani sa stvaranjem percepcije kod posjetitelja. Tako su morska zaštićena područja za posjetitelje jednako privlačna kao i ona kopnena. Istovremeno, javnost ima percepciju da je živi svijet u takvom području superioran, no s vremenom područje i postaje superiorno pa se ispunjavaju očekivanja posjetitelja; sve to naravno uz pretpostavku da su metode upravljanja adekvatne.
Kao primjer možemo uzeti npr. ronilački turizam. U području u kojem se ne lovi veoma brzo dolazi do nakupljanja većih riba koje postaju “zvijezde” pa takva područja postaju privlačna turistima. Istovremeno omogućava se i stvaranje velikih jata riba, opažanje ribljih vrsta koje inače ne bi vidjeli, a mnoge vrste postaju “pitome” i lakše im je prići. Takoðer, takva područja nastanjuju i druge vrste kojima treba dugotrajna zaštita kako bi mogle narasti (npr. Koralji, gorgonije, spužve, školjkaši itd). Ako razmislite, stvaranjem takvih zona ekonomski učinak je ogroman, jer, pojednostavljen o gledano, umjesto da prodate kirnju od 5 kilograma kao 5 kilograma mesa, vi je možete prodavati gotovo beskonačno za mnogo veću cijenu.
Želite li neke primjere sa brojkama i imenom, evo i njih
Bonaire Marine Park osnovan je 1979. 1992. Uprava donosi odluku o uvoðenju plaćanja paušalnog iznosa od 10 USD (50tak kn) svima koji rone u području. Krajem 1992. Park je zaradio dovoljno novca za samofinanciranj e, a ukupni prihodi penju se na preko 23 milijuna USD. Ili npr. Crystal river – malo zaštićeno područje na Floridi osnovano s ciljem zaštite morskih krava – turisti dolaze kako bi ih vidjeli, ne ulaze u more već se uglavnom voze malim čamcima. Lokalni godišnji ekonomski učinak samo od promatranja morskih krava procjenjuje se na oko 7 milijuna USD. A što se tiče promatranja morskih sisavaca, danas je to posao koji na globalnom nivou ima godišnju zaradu od više milijardi USD
Svi ovi primjeri pokazuju odreðene učinke zaštite na biološku raznolikost i ekonomiju. Meðutim, svi ovi primjeri vezani su za odreðena područja i MJERE KOJE SU PROVEDENE NE MOGU BITI PRESLIKANE na područje Lošinja jer svako područje traži IZRADU SPECIFIČNIH MJERA ZAŠTITE I MJERA UPRAVLJANJA
Upravo zato kao papige ponavljamo isto – NA LOŠINJU JE POTREBNA LOKALNA JAVNA USTANOVA KOJA ĆE U SURADNJI SA LOKALNIM DIONICIMA IZRADITI LOKALNO UČINKOVITE I PRIHVATLJIVE MJERE ZAŠTITE I UPRAVLJANJA.
Ono po čemu je zaljev najpoznatiji je REZIDENTNA ZAJEDNICA DOBRIH DUPINA. Područje u kojem obitavaju dupini je Posebno zaštićeno područje (Special area of conservation) i dio je europske mreže zaštićenih područja (Natura 2000). Cilj zaštite je osiguravanje zaštite dupina i njihovog staništa. Kroz Plan upravljanja cilj je takoðer stimulirati odvijanje svih onih aktivnosti koje doprinose boljitku područja i ljudi koji tamo žive i rade. U izradi Plana upravljanja sudjelovale su brojne organizacije i dionici a njegovu izradu olakšao je i pomogao MFP. Plan upravljanja identificira sve aktivnosti koje bi mogle imati negativni učinak na dupine te donosi 133 aktivnosti koje trebaju provesti pojedinci, organizacije i drugi trebaju provesti kako bi osigurali zaštitu dupina istovremeno uzimajući u obzir društveni i ekonomski interes stanovnika. MFP provodi niz aktivnosti kojima osigurava ekonomski boljitak područja kao npr. : Davanje dodatne vrijednosti lokalnim proizvodima iz mora, Sprječavanje onečišćenja obale, Financijske potpore za provedbu aktivnosti vezanih uz obalu i/ili more, Novosti o dupinima Moray Firth-a, Radna skupina za ribarstvo, Korištenje obnovljive energije, Zaštita kulturnog nasljeða zaljeva, Flotila tradicionalnih brodova zaljeva Moray Firth, Grupa za upravljanje posebno zaštićenim područjem , Sjeverni put, Priobalno ribarstvo itd.
Kako cijelo područje funkcionira saznajte na www.morayfirth-partnership.org / (www.morayfirth-partnership.org /)
„Mare kaže:“
MEÐUTIM, BUDUĆI DA IH NEMATE, TE S OBZIROM DA OVAKVA OVA IZJAVA NIJE UTEMELJENA NITI NA JEDNOM PRIMJERU ILI ČINJENICI, MOGLI BISMO JE SMATRATI VAŠOM BORBOM ZA VLASTITE INTERESE SKRIVAJUĆI SE IZA (NE)PROFITNE ORGANIZACIJE.
ČIM JE ON NAPISAO I OBRAZLAGAO POLA STRANICE, ZNAČI DA POMALO KUŽI DA SU DOVIÐENJA.
JA BIH NA NJIHOVOM MJESTU UZELA ŠTA SE UZETI DA (OVO OKO PALACOLA I TO), JER TKO ZNA ŠTA ĆE BITI SUTRA... TO TI JE KAO S DIONICAMA HT-A.
Moj je zaključak da sam ukratko pokazao primjere. Isto tako moj je zaključak da sam ukratko pokazao zašto smatram da zaštita i ekonomski razvitak NISU u koliziji. Molim Vas da me ako možete uvjerite u nešto drugo.
A što se tiče našeg „doviðenje“ kako vi kažete – nije mi jasno na temelju čega zaključujete da je opstanak Plavog svijeta na bilo koji način doveden u pitanje ako rezervat bude ili ne bude osnovan do kraja? Plavi svijet je izmeðu ostalog ZNANSTVENA organizacija koja provodi ZNANSTVENE projekte utemeljene na ZNANJU i SURADNJI sa domaćim i svjetskim ZNANSTVENIM institucijama. Takoðer, Plavi svijet provodi i program predškolskog, školskog i visokoškolskog OBRAZOVANJA. Plavi svijet vodi i Edukacijski centar kao što znate – mjesto kojim se velika većina otočana ali i otočka vlast ponosi, hvali i pokazuje. Itd itd itd. Prijedlog za osnivanje rezervata samo je jedan prijedlog a razlog zašto ga branimo je činjenica da smatramo kako će DOPRINIJETI BOLJITKU OTOKA I OSIGURAVANJU NJEGOVE BUDUĆNOSTI. Da li će on biti proglašen i da li će ljudi prepoznati kakvu šansu imaju ne ovisi o nama, kao što niti mi ne ovisimo o tome.
„Mare kaže:“
ČULA SAM DA BIŠKUPIĆA NA STOLU ČEKA KAD SE VRATI (AKO SE VRATI) PREKO 2.000,00 LOŠINJSKIH PUNOLJETNIH POTPISA.
A NEGDJE SAM NAČULA I INFORMACIJU DA POSTOJI VELIKI PRITISAK NA SAMO MINISTARSTVO, I TO NEGDJE IZVANA, ZA OVAJ PROJEKT. TOLIKO O ALTRUISTIČNIM MALIM ISTRAŽIVAČIMA KOJI VOLE PRIRODU I DUPINE, A U MEÐUVREMENU IM VJETAR OSIGURAVA NEŠTO PRILIČNO NEALTRUSTIČNO, KADA JE TOLIKO JAKO DA MOŽE DIKTIRATI MINISTARSTVU. NE VJERUJEM DA NEKA UDRUGA BEZ PARA TO MOŽE. A VI? I GDJE SE OPET VRAĆAMO - PA NA POČETAK, DUPINA NEMA, TU I TAMO SE KOJI PROŠUNJA U LIPNJU I RUJNU, A NEKI ĆE AKO PRIVIDNO DOKAŽU DA TO NIJE ISTINA, DOBITI VELIKU LOVU.
Apsolutno podržavam pravo svakog graðanina naše zemlje (bez obzira da li je sa Lošinja ili iz Zagreba) da se bori za svoj stav. Meðutim, držim kako je mnogo bolje kad se borite za svoj stav na temelju znanja i informacija. Takoðer, ne znam što je sporno u tome da mi radimo za plaću? Ako vi vozite turiste i zaraðujete novac, svoj dio zajednici vraćate plaćanjem poreza. I mi to isto radimo, plaćamo porez. A što se tiče pritiska – on nema nikakve veze s nama. Mi možemo anonimno aludirati na bilo što i možemo izmišljati i obrazlagati kojekakve „teorije zavjere“ no činjenica je da je Hrvatska potpisala i ratificirala brojne OBVEZUJUĆE meðunarodne sporazume koji je obvezuju na zaštitu prirode, staništa i vrsta. Isto tako Hrvatska je donije i vlastite zakone i strategije kojima se na to obvezala. Činjenica je da Hrvatska pregovara o pristupu EU te da tijekom tih pregovora mora podastrijeti ogromnu količinu dokumenata. Neki od tih dokumenata tiču se i provedbe preuzetih obveza u zaštiti mora. I to je svakako veliki pritisak.
A što se tiče dupina i činjenica ima li ih ili nema – mislim da ako ste sami ikad bili na moru znate da ih ima ne samo u lipnju i rujnu. A ako to ne znate…
„Mare kaže:“
NEMOJTE ME KRIVO SHVATITI, DA SAM JA NA VAŠEM MJESTU, I JA BIH SE BORILA JEDNAKOM SNAGOM KAO I VI ZA TAJ REZERVAT - PA NITKO NIJE LUD PUSTITI LOVU ZBOG POŠTENJA! NIJE TO NIŠTA LOŠE. SAMO EVO, STJECAJEM OKOLNOSTI, REZERVAT BI NA KRAJU JOŠ MOGAO ISPASTI I LAGANI POZDRAV IZ ROVINJA. ALI NE SEKIRAM SE JA ZA VAS, IMATE VI SPONZORE, ZA PLAĆE ĆE BITI.
Nisam siguran na što ovdje ukazujete, no kad bi znali nešto o mogućnostima financiranja iz fondova EU mogli bi znati da bi gradska uprava Grada Lošinja mogla temeljem rezervata dobiti sredstva za rješavanje velikog broja problema – od komunalnih do ekonomskih. Tada gradska uprava npr. ne bi morala brinuti kako će pronaći sredstava za osiguravanje prostora za Apoksiomena. Meðutim, za korištenje tih fondova treba imati viziju i znanje. I ti fondovi nisu namijenjeni Plavom svijetu već prije svega lokalnoj upravi! Ako mi ne vjerujete, obratite se npr. Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Razvojnoj agenciji Jadrana (RAJ) ili npr. Regionalnoj razvojnoj agenciji "Porin" iz Rijeke.
„Mare kaže:“
A ŠTO SE TIČE SAMOG PRIJEDLOGA TOM DRŽAVNOM ZAVODU, KOJEG JE SASTAVIO PLAVI SVIJET, DAKLE, KAMENČIĆ KOJI JE POKRENUO LAVINU, A KOJEG SAM IMALA PRILIKE POGLEDATI, PO MENI JE NA NIVOU JEDNOG PROSJEČNOG SREDNJOŠKOLSKOG SEMINARSKOG RADA. NIKAKVIH OZBILJNIH PODATAKA, S OBZIROM NA OZBILJNOST ZAHVATA, NACRTANIH PAR KORNJAČA I DUPINA, FONT - VELIK, NARAVNO, DA ISPUNIŠ PROSTOR, PARAGRAPH SPACING TAKOÐER, DA ZAJ... UČITELJA :-). MISLIM, SMIJEŠNO.
ONI NAPRAVE DOSLOVNO SLIKOVNICU S KOJOM BI ZATVORILI CIJELI KANAL I BLOKIRALI ISTOČNU STRANU OTOKA UZ, NARAVNO, TO DA BI SE NJIH PITALO TKO MOŽE A TKO NE MOŽE! NEĆU REĆI DA JE NEČUVENO, BUDUĆI DA ŽIVIMO U HRVATSKOJ I NAGLEDAMO SE SVEGA I SVAČEGA SVAKODNEVNO, ALI JE BLIZU. I NAJGORE JE ŠTO JE SKORO PROŠLO. A TO JE NAŠA GREŠKA (KOJI SMO „PROTIV“), I MISLIM DA BI NAM OVO TREBALA BITI ŠKOLA DA UBUDUĆE PUŠEMO I NA HLADNO. OPREZA NIKADA DOSTA, POGOTOVO U SUMNJIVIM OPCIJAMA TIPA „VUK U JANJEĆOJ KOŽI“.
Na znam koji ste vi dokument gledali, no istina je da postoji nekoliko verzija. Jednostavnije i složenije. Neke verzije namijenjene su široj publici neke stručnjacima. Neke činjenice objavljene su u novinama, neke u znanstvenim radovima. Mislite li da bi objavljivanje dokumenata koji imaju 300 i 500 stranica bilo korisno većini? Plavi svijet je organizirao i javno predavanje tj. prezentaciju „Činjenice o osnivanje rezervata“ na kojem je prezentirao i dio znanstvenih podataka i metoda rada no javnost nije bila zainteresirana doći, poslušati i pitati. Jeste li vi bili?
Takoðer, ako mi date neko obrazloženje zašto smo mi/ili ja „VUK U JANJEĆOJ KOŽI“ možda vam i na to mogu dati odgovor.
Takoðer, ono je područje prirodno bogato životom i raznolikošću već tisućama godina, pa im i ne trebaju pravila igre, oni su tamo pro forma. Radi projekta i prodaje turistima. Da bi imali lijepu stranicu i društveno prihvaćen hobi. (Piše da su svi Directors tamo dobrovoljno i za džabe).
Da npr. upetorostruče izlov na području, i dalje bi bilo ribe - po njihovom opisu izobilja. A zabrana nigdje. Dok kod nas... Lijepo smo vam rekli, odredite pravila sada tj. zagarantirajte odreðene stvari, i nema problema - vi ste rekli, nismo mi, Zavod je. Zavod je rekao - Zakon je Zakon, Pravilnik nakon Uredbe Vlade. I nismo postigli komprimis.
Znači, ne možete mi vući paralelu izmeðu nas i njih. U biti, na kraju krajeva, tko zna šta je tamo zapravo, stranica im odaje pravu malu harmoniju, baš kao i vaša od Plavog svijeta - a ovdje harmonije niti za lijek, jel' tako?
I na kraju, a što je najbitnije, oni imaju (barem tako tvrde) REZIDENTNU ZAJEDNICU DOBRIH DUPINA, što kod nas NIJE slučaj. Tako da...
Predsjednik čestita blagdane (www.elfyourself.com/.../)