Recimo da ne znate ništa o prostornom planiranju, a želite dati primjedbu na neko prostorno-plansko rješenje. Prvi savjet koji ćete dobiti je da provjerite kako je rješenje tretirano u prostornom planu višeg reda. Ako rješenje nije predviđeno prostornim planom višeg reda onda ga nije moguće realizirati. S obzirom na to da bi vam ovaj savjet dao i student arhitekture, pitanje je što misliti o stručnosti izrađivača prostornog plana koji inzistira na rješenju koje nije u skladu s obvezjućim planom višeg reda. Ili je ovo pitanje morala?
Recimo, imamo slijedeće premise:
Urbanistički studio Rijeka radiprijedlog novog plana prostornog uređenje Grada Malog Lošinja. U Prostornom planu Primorsko-goranske županije na području Grada Malog Lošinja nije predviđena eksploatacija mineralne sirovine.
Zaključak: na području Grada Malog Lošinja nema kamenoloma? Netočno. Na čak tri lokaliteta pokušalo se iznaći modus koji bi omogućio eksploataciju tehničko-građevnog kamena.
U radnoj verziji iskrsnula je genijalna ideja o proširenju kamenoloma Bojnak koji je smješten na području općine Cres, a administrativno graniči s područjem Grada Malog Lošinja, gdje se i trebalo nalaziti proširenje. Problem je u tome što kamenolom Bojnak nije pokazivao nikakvu želju da ga se proširi što je cijelu priču stavilo u realan kontekst - radilo se o pokušaju otvaranja novog kamenoloma.
Ucrtavanje nepostojećeg napuštenog eksploatacijskog polja kod Osora kao prostora kojeg treba sanirati još je jedan pokušaj da se na mala vrata progura eksploatacija odgovarajuće količine tehničko-građevnog kamena. Osim što se radi o falsificiranju činjenica (ucrtano eksploatacijsko polje ne postoji), cijeli zahvat je besmislen jer je prostor već priveden prvotnoj namjeni - katastarski upisan kao pašnjak već se godinama koristi za ispašu ovaca i pčela.
Tu je i kamenolom Brdo Kušć u Ćunskom koji je zbog bespravne eksploatacije zatvoren krajem 2002., a sada više ne može pokrenuti proces za ishođenje rudarske koncesije jer se nalazi unutar 1000 m od mora što je protivno ZOP-u. Iako je bilo teško vjerovati da izrađivač plana nije raspolagao ovim podacima, oni su mu poslani još u srpnju kada nam je dostavljena radna verzija. Prijedlog je, naravno, uključen u konačnu verziju jer se predmetni kamenolom u prostornom planu nije našao greškom, nego po narudžbi.
Cijeli ovaj proces imao je više nego dostojno finale u izjavi gđe. Tatjane Rakovac, predstavnice izrađivača plana, koja je na javnoj raspravi, pred 200-tinjak ljudi, ovakvo nepoštivanje županijskog prostornog plana opravdala pozivanjem na nepostojeće odobrenje MZOPU (na stranici je dostupan odgovor ministrice Matulović-Dropulić koji potvrđuje da nikakvo odobrenje nije dano).
Kamenolomi nisu najveći problem otoka Lošinja, ali su sjajan primjer kako tvorac plana (čitaj: politika i kapital) sasvim elegantno, bez većih trzavica, degradira stručnjake u crtače, a građane u statiste.
Populističke izjave, koje nikada nemaju samo folklorni, nego i funkcionalni karakter, uspješno su potpomogle cijeli proces eutanazije intelektualnih sposobnosti nesuđenih sudionika javnog uvida.
Recimo... Tvrdnja: Grad ne smanjuje županijskim prostornim planom predviđeni maksimum problematičnih T2 zone zbog straha od neusklađenosti s planom višeg reda.
Ucrtavanjem kamenoloma koji ne postoji u županijskom prostornom planu je neusklađenost s planom višeg reda.
Tvrdnja: kamenolomi su nužni jer će ponestati tehničko-građevnog kamena za gradnju na otoku.
Na Cresu postoji legalan kamenolom Bojnak čije rezerve tehničko-građevnog kamena podmiruju potrebe za gradnjom na Cresu i Lošinju za idućih 90-tak godina (Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, 7. srpanj 2006.).
Tvrdnja: kamenolom Bojnak je jaaaaako daleko.
Planirano proširenje Bojnaka bilo bi na jednakoj udaljenosti kao i sam Bojnak, pa je ipak predstavljalo predmet mračnih želja klijenata nekih predstavnika lokalne samouprave.
Iako je kolokvijalno već prihvaćeno da su prostorni planovi u većem dijelu poligoni za ostvarivanje privatnih interesa, ipak zapanjuje besramnost s kojom politika i struka javno, bez straha od bilo kakvih sankcija, istupa s neutemeljenim, a lako provjerljivim tvrdnjama. Na žalost, to manje govori o njima koji to govore, a više o nama koji im to dopuštamo.
Komentari:
Komentira nostalgija on 2006-12-03 21:11:18
--------------- --------------- --------------- --------------- --------------- -----
Komentira pozdrav iz šibenika on 2006-11-14 15:28:11
--------------- --------------- --------------- --------------- --------------- -----
andrea reci nam kako je neko na opcini izgubio posao
Može li ona došapnuti koga da otpuste? Ili netko hoće reći da naša gradska vlast krši neke zakonske i moralne norme pa su nekoga otpustili koga su vidjeli da je na ulici pozdravio Gregorinu?
I kakve to ima veze sa kamenolomima? Netko je tko ima veze sa kamenolomima došapnuo u gradskoj vlasti nešto o nekome tko je narušio radnu disciplinu i popio kavu s Gregorinom?
Ali možda ju to i ne zanima jer ća kad ovdje sve ode u materinu ona vjerojatno naći utočište tamo negdje u dijaspori gdje ju bogati roðaci čekaju.
Pitam Pinkleca tko je AG da samo o njoj ovisi rješenje problema u Lošinju u svezi prostornog plana
Placamo strucnjake, imamo povjerenstva, procelnica je u Rijeci, imamo PP Zupanije, zakone, ministarstva ... Zar sve treba obaviti AG i to bez place????
Idućeg tjedna će u Rijeku krenuti cijelo gradsko povjerenstvo za izradu Plana. Kuhari će im servirati "palentu" po receptu i ukusu pozadinskih igrača. Neka paze da ne opeku jezike
Koji put je naprosto zgodno samo čitati, a koji put i sudjelovati u svemu tome.
Zaključak - stranica je ok !
Sudbina ne ovisi toliko o nasim sansama koliko o nasim izborima: na sudbinu se ne ceka nego je se postize, rekao je jedan pametan covjek.
Tamo gdje covjek nema izbora moze samo cekati da ga sudbina strefi, a zapravo mu je bira netko drugi.
Kako li će se Cappelli izvući iz priče o kamenolomima?
Što god bilo na "tamnoj strani", možda misliš na neke skrivene ciljeve, dokle god AG insistira na poštivanju zakona odredbi PP županije i propisanim postupcima njena je borba bezgriješna. Pitam te što je bolje, odnosno moralnije: nezakonitim putem postići korist ili je postići zakonitim putem. Naime, čini mi se da nagovještavaš da AG ima neke skrivene motive.
Piše: Andreja Gregorina
Četvrtak, 07 Prosinac 2006
pa tek onda naslov EUTANAZIJA ..... itd.
Biti će tu i pinklec na rame, pa .......
Po izričitom odobrenju autorice izbor je prepušten administratoru koji je za naslov izabrao dio teksta "predmet mračnih želja" koji je parafraza naslova filma "Taj mračni predmet želja" Luisa Bunuela.
Podnaslov je administrator izveo iz dijela teksta "Populističke izjave, koje nikada nemaju samo folklorni, nego i funkcionalni karakter, uspješno su potpomogle cijeli proces eutanazije intelektualnih sposobnosti nesuðenih sudionika javnog uvida." kojim je autorica rezimirala sadržaj svoga napisa.
Da još jednom naglasim, na izbor naslova i podnaslova autorica je utjecala samo toliko koliko su oni sadržaj njenoga napisa.
Ma koji je taj vaš Dumančić molim vas lijepo (ili molim te lijepo ako si jedan te isti)
Ma znaš ti naprosto pre više toga, samo nečeš pa nečeš reći ......
Nebitno - evo info iz PGŽ:
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE - PGŽ
Marinko Dumanić (HNS)
Sjedište: Adamićeva 10/III.
T ++385 51 351 612
F ++385 51 351 613
E marinko.dumanic
ŽIVOTOPIS
Osobni podaci:
Roðen 29. siječnja 1945. u Splitu
Oženjen, otac dvoje djece
Stanuje u Cerniku (Čavle)
Obrazovanje:
1970.
Položio stručni ispit za zvanje kapetana duge plovidbe
1969.
Diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Rijeci
Aktivno znanje engleskog i talijanskog jezika
Profesionalno i političko iskustvo:
1971.-danas
Lošinjska plovidba - časnik, zapovjednik broda, šef nabave, direktor tehničkog sektora, a od 1978. direktor poduzeća
1963.-1971.
Jadroplov Split - od zvanja kadeta do prvog časnika palube
evo sad si još informiraniji !!!!!!
Dati svojim političkim protivnicima da se materijalno okoriste, povećaju svoju moć i naprave te javno lažovom i domaćim izdajnikom može samo budala.
Kad će izbori?
ali što ako niste ?
Nekad su sjednice bile u kinu i narod je dolazio slušati, a bogme i sudjelovati. Balija je to ukinuo, ali ni Cappeli nije bolji. I sjednice poglavarstva su bez prisustva javnosti.
Kaže gradonačelnik da time nisu prekršeni akti Grada. Akti odreðuju minimum demokracije. Kad bi sve sjednice napravio javnima, ne bi prekršio pravila. Kad bi sve napravio bez prisustva javnosti, takoðer ne bi prekršio poslovnike i statut, ali bi prekršio sva pravila demokratskog ponašanja i vlastita predizborna obećanja o transparentnost i rada.