Upravljanje obalnim pojasom Lošinja
/ 5
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Utorak, 08. 09. 2015.
- Marine Manigault
Danas, u svjetskim razmjerima, čovjek je uglavnom zaposjeo obalni pojas; u njemu živi preko 60% stanovništva (INSEE 2005). Bogatstvo i raznolikost ekosistema obalnog pojasa čini ga izuzetno dinamičnim prostorom i koliko je zanimljiv toliko je, u isto vrijeme, i vrlo osjetljiv.
U tom okviru, neophodno je, prije nego što dođe do ostvarenja bilo kakvog projekta, sva (pre)uređivanja ili bilo kakvo iskorištavanja (eksploatacija) prirodnih dobara sagledati kroz prizmu dugoročnog razvoja i podrobno proučiti njihove posljedice. S početka nepromišljeni pothvat može proizvesti pogoršavanja sredine koja za posljedicu mogu imati ne samo gubitak u ekološkom smislu nego i gubitak očekivanih prihoda predviđene djelatnosti. U Francuskoj je do 1975. godine stanje obalnog pojasa, pogotovo na Sredozemlju, bilo u velikoj mjeri pogoršano. Kao posljedica preuređenja i prekomjernog betoniranja, 14,5% obalnog pojasa od 0 do 20 metara bilo je definitivno uništeno. Posjljednjih nekoliko godina pogoršanje je usporeno zahvaljujući vrednovanju morskog staništa i obalnog pojasa. Nosilac tog pothvata je Ministarstvo za ekologiju, trajni razvoj i za znergiju, koje radi na politici dugoročnog razvoja obala.
Stanje na Čikatu
Čini nam se da preuređenje hotela Bellevue te Alhambra koji su u tijeku, pripadaju „prošlom" vremenu. Za žaljenje je činjenica da ne postoji nikakva procjena utjecaja tih radova na uvalu. Iako se to pravda činjenicom da je u pitanju rekonstrukcija, a ne izgradnja novih objekata, bilo je neophodno prethodno razmisliti o očuvanju postojećeg ekološkog prostora:
- „kapacitet" prostora: nove zgrade, proširenja i obnavljanje postojećeg imaju za posljedicu povećanje broja turista, moguće više nego što predjel može prihvatiti, a da se stanje ne pogorša.
- fragmentacija prirodnog staništa: betoniranje obale raskida njen kontinuitet kao i kontinuitet morske sredine ostavljajući morskoj flori i fauni manje prostora za razvoj. Neophodno je, recimo, obratiti više pažnje na zaštitu morske trave (Posidonia oceanica) prisutne u uvali Čikat. To je prostor koji pospješuje svakovrsni razvoj života u moru, obitavalište i sklonište za mnoge morske vrste Jadranskog mora i, u širem smislu, Sredozemlja.
Ta preuredjenje u isto vreme simbolično znače i kraj morskih aktivnosti za pučanstvo koja su dio povijesti Malog Lošinja. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem je neophodno raditi na turizmu u smislu dugoročnog razvoja, u duhu ideje da obala treba biti pristupačna svima što nije u skladu sa privatizacijom pristupa plažama.
Možemo se zapitati postoje li rješenja koja bi spriječila da ta pojava ne dobije prevelikog zamaha?
Šta učiniti da Lošinj sačuva svoje prednosti uklapajući se u ideju dugoročnog razvoja?
Princip Ujedinjene uprave obalnog pojasa (ICZM - Integrated Coastal Zone Management)
Princip Ujedinjene uprave obalnog pojasa je znastveni koncept koji uzima u obzir osjetljivost ekosistema, međusobne utjecaje pri korištenju mora i primorskog pojasa i njegovog utjecaja na okolinu. Bit procesa Uprave je da ponudi rješenje za nastale probleme zbog povećanja ljudske aktivnosti u obalnom prostoru, posebno urbanizacije i turizma. Kroz ujedinjeno upravljanje on oko projekta dugoročnog razvoja okuplja učesnike čije su ideje često oprečne: javne radnike, poslovne predstavnike, nevladine udruge, znanstvenike.
Ova zamisao o upravljanju obalnim pojasom, poštujući pritom ravnopravnost svih sudionika, zvanično je prihvaćena 1992. godine prilikom summita u Rio de Janeiru, Brazil. Uključena je u Agendu 21 osmišljenu tijekom summita u okviru Akcije 17 kojom se izražava želja da princip ICZM bude opće prihvaćen.
U okviru Evropske Zajednice taj princip je prihvaćen kroz Preporuke od 30. svibnja 2002. kako Europskog parlamenta tako i Europskog Savjeta kojim se države-članice potiču na razvijanje strategije ICZM u vlastitim obalnim pojasima.
Barcelonska Konvencija o zaštiti primorske okoline Sredozemlja razvila je 2008. godine specifičan protokol ICZM koji je na snazi od 2011. godine, s ciljem da bude primijenjen u svim zemljama Sredozemlja.
U Francuskoj je ta zamisao ozakonjena kroz članak 35. zakona br. 2009-967 od 3. kolovoza 2009. koji se odnosi na realizaciju Konferencije o okolini na kojoj su sudjelovali kako predstavnici vlasti, tako i predstavnici nevladinih organizacija.
Članak 35.: " Uzimajući u obzir sveukupnu ljudsku aktivnost, očuvanje morske sredine, njeno vrednovanja i zaštita mora s perspektivom dugoročnog razvoja bit će obrađena opća (globalna) strateška vizija zasnovana na integriranom i sporazumnom upravljanju morem i morske obale.
Ovaj angažman će se oslanjati na novi način upravljanja i na stratešku planifikaciju uzimajući u obzir odgovornost korisnika u odnosu na more, integraciju i procjenu koristi dobijenih od ekosistema, kao i socio - ekonomsku i okolišnu dimenziju ljudskih aktivnosti. Principi i smjerovi ovakve planifikacije biće određeni na nacionalnom nivou oslanjajući se na institucionalizirano sporazumjevanje.
Svi zainteresirani sudionici će biti uključeni u izradu propisa i ciljeva koji će, zatim, biti ozakonjeni."
U prosincu 2007. godine, na regionalnom nivou, u Bretanji ( Francuska), ustanovljena je „Povelja o Obalnom Prostoru Bretanje" čiji je cilj bio borba protiv prekomjerne izgradnje, špekulacije zemljištem i poreskih pritisaka, koji su mladima čija je želja bila da tu žive i rade, činili obalni pojas teško dostupnim.
Lošinjski ICZM
U kontinuitetu napora na različitim nivoima teritorija (svjetskih, kontinentalnih, nacionalnih, reginonalnih ...) prihvaćanje procesa upravljanja prema principima ICZM bilo bi idealno rješenje za Lošinj: ujediniti oko stola sve zainteresirane sudionike, čuti sva(čija) mišljenja, te zajedno raditi na dugoročnom upravljanju otokom.
Marine Manigault, arhitektica na specijalizaciji o ekspertizi i upravljanju obalnim pojasom (Master Expertise et Gestion de l'Environnement Littoral), kolovoz 2015.
—
• Meinesz, A., Lefevre, J. R., & Astier, J. M. (1991). Impact of coastal development on the infralittoral zone along the southeaster, Mediterranean shore of continental France. Marine Pollution Bulletin, 23, 343-347. doi: 10.1016/0025-326x(91)90698- r
• Meur-Férec, C. (2006). De la dynamique naturelle à la gestion intégrée de l'espace littoral : un itinéraire de géographe. Université de Nantes. 248p.
ZADNJI KOMENTARI
-
Radio za ispiranja mozgova birača
22.09.2023 06:56Nije radio sve što sviraObratite se Ani Kučić gradonačelnici. Gradska blagajna je prazna a obveze za propagandu sve ... -
Radio za ispiranja mozgova birača
21.09.2023 19:36Dragana LetićPoštovani tražitelji kredita, Imate li financijskih poteškoća? Želite li pokrenuti vlastiti ... -
Grad Mali Lošinj - Grad samo za njih
21.09.2023 17:21Političari šumom - građani drumom-- Sve navedeno smo prije imali, sjećaju se oni stariji, sve otišlo u maglu. Jedna mi stvar ... -
Grad Mali Lošinj - Grad samo za njih
21.09.2023 14:33Otočko zdravstvo gore nego u 19.stoljećuUz vijest Predstavljen brod za hitne slučajeve, o Domu zdravlja nema novosti na portalu ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
21.09.2023 14:10Kako je Ana ukopala GariaAna je "zahvalila" Gariju tako što ga je prijavila kako je službeni auto koristio kao da ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
21.09.2023 11:19Vrhunac nesposobnostiNe samo da nije napravila ništa, nego je u zadnjoj godini građanima još i uzela. Nedavno ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 11:03...Smiju li i ostali zainteresirani građani, a koji nisu bili pozvani na sastanak, dobiti uvid ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 10:27▓ ▓ ▓Je, ali sada su dogovorili redovito sastajanje "kako bismo jedni druge upoznali s novostima." ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 10:08.....pa zar nije nedavno objavila da je naše more izvrsne kvalitete ??? -
Prividi i smutnje
21.09.2023 09:59OPGObiteljsko pedagoško gospodarstvo
-
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 09:32Ana uplovljava u predizbornu kampanjuTek što je festival u slavu prošlosti brodogradnje na Lošinju završen gradonačelnica javlja ... -
Prividi i smutnje
21.09.2023 08:44Popravni domTamo joj rade muž i sestra, bilo bi joj ugodnije nego u osnovnoj školi. -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 23:10Nula bodovaAP će možda i dobiti parlamentarne izbore, jer je usprkos sveprisutnom lopovluku ministara ... -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
20.09.2023 17:42Tradicija u politiciVeć prvom rečenicom izbornog programa pokazuje statičnost, okrenutost postojećem. Sladunjavo ... -
Kad otočni jaganjci utihnu
20.09.2023 12:46Kad su otočni jaganjci utihnuliNa kritiku svoje konobe u Osoru Mirjana Hrga piše Janjetinu nismo imali mjesecima, jer ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 10:42Ma tko bi to sve nabrojaoNjen partijski šef se hvali "Dakle, hrpa postignuća je toliko velika da ih je nekad teško čak ... -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
20.09.2023 09:33Lokalni progonitelji kršćana i HrvataNe zaboravi Mariju Bebić. Nagradu je dobila kako se navodi »za predanu i nesebičnu brigu i ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 08:47....klaun u vladi -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 20:56pokloni svoj mi fotoi.imgur.com/spX8frp.jpg (http://i.imgur.com/spX8frp.jpg) -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
19.09.2023 15:21Veslanjem u bačvama oko svijetaKad nemaš viziju budućnosti ne ostaje ti drugo do njegovanje tradicije. Pa radi turista ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 12:37Gigantsko Anino postignućeAko treba glasati ja sam za ovo gigantsko postignuće. To nije postigao nitko prije nje. -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
19.09.2023 09:25Rekvijem lošinjskom brodarstvuJučer na fejsu gradonačelnica javlja "Zatvorili smo još jedan Losinava festival", kojim se ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 08:17Nezahvalna AnaTako je Ana zahvalila Kapeliju što ju je na nagovor predsjednika mladeži HDZ imenovao u ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 20:37Postignuća Ane K.A koja su to njezina gigantska postignuća? Puno priče, malo postignuća. -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 14:42NestvarnoNestvarno je što unatoč svemu za Hinu izvaljuje "Naša su postignuća gigantska, s nama birači ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 10:08Kako je? Dobro je ako si u HDz-uA ovaj novi skandal je već za smijeh. Da bi izbjegla javljanje na natječaj firme po čijoj mjeri ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 08:10Grlić Radman nije glupKOLIKO si glup od nula do Gordan Grlić Radman da u imovinsku karticu slučajno ili, kako ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 21:21yyyHDZ-ov Grlić Radman, koji je sakrio milijune, otputovao u Los Angeles i tamo se pomolio ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 13:37Politika = kriminalHrvatska demokratska zajednica 3. siječnja 2000. godine doživjela je izborni debakl jer ju ... -
Nastavljanje nezapočetog
17.09.2023 10:07Projekt Adriatic EuropaZa mjesec i pol dana uspjela dobiti samo 33 lajka, a tako puno se slikala i kezila zube ...
Komentari:
Kako nema izgradnje ? Pa zeljeznicko odmaraliste je dograđen kat i cijeli suteren, stakleni restoran je isto tako dobio suteren i izgradjen 2 metara visine više od postojeceg, a i ona zgrada izmedju ta dva objekta je nova, dakle može se može samo je lova u pitanju i tko je primio tu lovu.
Interesantno nitko to nije vidio, samo se od sebe izgradilo, nisu trebali ni konzervatori niti urbanisti ?
potpisinca je stvarno autoritet u temi o kojoj piše..
a vidi se i iz potpisa
.."arhitektica na specijalizaciji o ekspertizi i upravljanju obalnim pojasom"
prevedeno na normalni jezik.. naučnica..
koja piše.. a reference možete pogledati ovdje academia.edu/Ma rineManigault