Predsjednik Mesić je do sada napadao direktore javnih ustanova koji su postavljali križeve, biskupe i njihove propovijedi, ali sada je, premda na kraju svog mandata, prozvao Crkvu zbog silnih milijuna koje dobiva iz proračuna zahvaljujući spornom ugovoru. Mesić je dirnuo u blagajnu, a to Katolička crkva teško oprašta, izvijestila je Slobodna Dalmacija.
Vlada je uvela harač, tisuće ljudi ostaju bez posla, država grca u dugovima, a Crkva i dalje, sukladno Međudržavnom ugovoru između Svete Stolice i RH o gospodarskim pitanjima, godišnje neometano prima više od 300 milijuna izravnih uplata u svoju blagajnu, kao i desetke milijuna kuna “sa strane”. Tu su još stotine milijuna kuna u novcu i nekretninama koje doniraju općine, gradovi, županije kao i Vlada RH.
Iako u ugovoru sa Svetom Stolicom jasno stoji da se taj kontroverzni dokument može mijenjati ako se bitno promijene prilike u kojima je potpisan, nitko do sada, makar i neslužbeno, nije povukao pitanje revizije tog ugovora, i to sukladno članku 15., koji kaže: “Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima”.
Prilike su se bitno promijenile, prije svega one gospodarske, ali ni jedna Vlada, kao ni opozicija, nije stavila na tapet mijenjanje tog ugovora. Tuđmanov nasljednik Stipe Mesić, iako je više puta kritizirao poteze pojedinih svećenika, nije se doticao spomenutog ugovora. No predsjednik Mesić u jednom od svojih posljednjih razgovora za medije, za Slobodnu Dalmaciju, dotakao se i tog pitanja.
U današnjem Spektru donosimo samo malen dio iz višesatnoga biografskog intervjua s predsjednikom Mesićem, vođenog u njegovu kabinetu na Pantovčaku. Cjelovit razgovor izlazi u sljedećem “Spektru” u posebnom prilogu “Spektar Specijal”, u subotu 13. veljače.
Spektar: Zašto niste pokrenuli reviziju ugovora s Vatikanom? I sam ugovor nalaže da ga se mora mijenjati ako se promijene prilike, a prilike su se, posebno gospodarske, promijenile.
Mesić: Svakako, sada je prilika da se i na to ide, ali mora biti stvorena klima.
Spektar: Ali taj članak baš nalaže “ako se promijene prilike, ugovor se mora mijenjati”?
Mesić: Točno, točno. Hrvatska Vlada bi o tome morala voditi računa.
Spektar: Pozivate li da se napravi revizija?
Mesić: Budući da je taj Ugovor pisan na jedan način, a da nije bilo transparentnosti, nije bilo javnog uvida u pregovore, bez obzira što se radi o Svetoj Stolici, javnost je morala o tome biti više obaviještena. Valjda se htjela dobiti veća naklonost Svete Stolice i išlo se na ugovor kakav nitko, meni se čini, nema u Europi.
Spektar: Pozivate li sada da se napravi revizija?
Mesić: Mislim da bi to sada bilo dobro.
Tuđmanov dar Crkvi
I tako je aktualni predsjednik Mesić, iako je pomalo oklijevao, ipak na kraju javno pozvao Vladu Republike Hrvatske i Jadranku Kosor da krenu u reviziju ugovora. Mesić je do sada napadao direktore javnih ustanova koji su postavljali križeve, biskupe i njihove propovijedi, ali sada je, premda na kraju svog mandata, prozvao Crkvu zbog silnih milijuna koje dobiva iz proračuna zahvaljujući spornom ugovoru. Mesić je dirnuo u blagajnu, a to Katolička crkva teško oprašta.
Podsjetimo se što je Tuđman dao Crkvi. Međudržavnim ugovorom s Vatikanom Franjo Tuđman je Crkvi dopustio da ne plaća porez na milodare i milostinju; katoličkog biskupa se mora obavijestiti ako se nekog svećenika liši slobode; gradovima i općinama se nalaže da u urbanističkim planovima predvide mjesta za crkve; gradonačelnicima i načelnicima sugerira se da na prijedlog biskupa daju novac iz gradske ili općinske blagajne.
- Da bi Katolička crkva mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, RH će joj mjesečno davati iz proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u RH - stoji, među ostalim, u ugovoru potpisanom 9. listopada 1998., a potvrdio ga je Sabor.
Osim toga Ugovor je stavio cijelu zemlju u podređen položaj. Stoji, naime, i da će “na preporuku dijecezanskog biskupa državne vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski pomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katoličke crkve”.
Da je Crkva iznad zakona, svjedoči i to što u Ugovoru stoji i da će urbanistički planovi općina i gradova, a na prijedlog dijecezanskog biskupa, “predvidjeti prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoslužje i pastoralni rad”.
Ugovor zapovijeda i da gradovi i općine daju novac Crkvi: “Budući da pastoralna središta osiguravaju javnu službu korisnu društvenoj sredini, mjerodavna tijela pridonosit će izgradnji i obnovi crkvenih zgrada prema svojim mogućnostima”.
Hrvatska sa Svetom Stolicom ima potpisana četiri međudržavna ugovora, a u svakom od njih bitno mjesto zauzimaju financijski izdaci. Primjerice, u ugovoru o dušebrižništvu vjernika, vojnika i policajaca stoji: “Vojnoga ordinarija slobodno će imenovati Vrhovni Svećenik, prethodno o tome obavijestivši hrvatsku Vladu, a Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova brinut će se za materijalno uzdržavanje osoblja Vojnoga ordinarijata, prije svega dolično sjedište Vojnoga ordinarija i njegove kurije te prikladna mjesta za bogoslužje”. Ne trebamo spominjati da se tu radi o velikom broju crkvenih zaposlenika kao i luksuznim nekretninama za koje novac opet moraju, porezom, dati građani.
Crkva je postala država u državi
Bojana Genov i Ženska mreža Hrvatske nekoliko su puta upozoravale na sporni ugovor te su pokušale i pred Ustavnim sudom osporiti njegovu valjanost.
- Pripremili smo tužbu, ali su nas naši pravnici upozorili da će se, baš kao i u slučaju vjeronauka u školama, Ustavni sud proglasiti nenadležnim, jer ustavni suci se izvlače iz te vruće kaše i tvrde da nigdje izrijekom ne piše da se oni moraju baviti time. Znači, ne postoji ni jedno tijelo koje može razvrgnuti taj sramotni ugovor kojim je cijela zemlja stavljena u podređeni položaj, a Crkva je postala država u državi - kaže Genov protestirajući zbog silnog novca koji Crkva dobiva dok narod jedva spaja kraj s krajem, a porezom sirotinja puni svećeničku blagajnu. - To je golem novac.
Stranke se boje Crkve i ne žele mijenjati taj sramotni ugovor. Misle da će ih javnost osuditi, ali to nije istina. Do nas dolaze glasovi i vjernika i nevjernika koji protestiraju zbog ovakog rasipanja novca građana. Smeta im tolika koncentracija financijske i svake druge moći u rukama svećenstva. Kod mene, ali i kod ostalih građana javlja se osjećaj bespomoćnosti jer bismo htjeli, a ne možemo, promijeniti taj ugovor. Ustavni sud se proglasio nenadležnim, ne postoji ni jedno tijelo koje može nešto učiniti, ostaje samo politički put, ali nitko nema hrabrosti za takvo što - kaže Genov.
Crkva je previše dobila
I dr. Ivica Maštruko, zadnji jugoslavenski, a potom i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, tvrdi da bi ugovor trebalo mijenjati, ali ne preko noći.
- To je jako delikatno pitanje. Revizija takvih međudržavnih ugovora ne pokreće se na brzinu. Tu treba ozbiljnosti, argumentirane analize i volje. Znam za taj članak 15. koji daje mogućnost da se ugovor mijenja, ali da bi se išlo u njegovu promjenu, bilo u člancima koji reguliraju financiranje, ili u drugim segmentima, trebaju se složiti dvije strane. Inicijativa mora krenuti ili od Vlade ili od same Hrvatske biskupske konferencije ili Vatikana.
Znamo da Crkva neće sama pokrenuti promjenu ili inicijativu, pa to ostaje na Vladi Republike Hrvatske. Ako bi se na taj potez odlučila Vlada, onda se prije inicijative mora plasirati i i svojevrsna “predinicijativa”. Predinicijativa je probni balon koji se pušta diplomatskim i drugim kanalima, a sve kako bi se uhvatile reakcije.
Reakcije u javnosti bi mogle biti dobre, ali u Crkvi baš i ne jer ona ne želi mijenjati ovaj ugovor. Nakon te predinicijative ide se na inicijativu u pisanom obliku prema Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. I onda samo treba čekati odgovor koji će, mogu pretpostaviti, biti negativan - kaže Maštruko, navodeći da sporni ugovor u više elemenata nije primjeren državi koja teži biti laička. Maštruko drži i da je Katolička crkva tim ugovorom dobila previše, posebno u pitanjima financiranja i odnosima sa državom.
Milijarde u crkvenoj blagajni
Crkva godišnje iz državne blagajne dobije između 300 i 400 milijuna kuna, a osim toga milijune uplaćuju i ministarstva, a još stotine milijuna kuna gradovi, općine i Vlada RH na tajnim sjednicama. Od 1998. godine do danas Crkva se može pohvaliti da joj je država, tj. građani, dala više milijardi kuna.
Revizija bi trajala do pet godina
Ako se krene u reviziju međudržavnih ugovora s Vatikanom, onda bi postupak trebao biti pažljivo odrađen kroz otprilike deset točaka.
1. Pokretanje predinicijative, puštanje ‘probnog balona’ u javnost i diplomatske krugove i čekanje reakcija
2. Neslužbeni razgovori sa crkvenjacima
3. Početak rada na inicijativi za promjenom međunarodnog ugovora, skupina stručnjaka sastavlja pismo s konkretnim prijedlozima, primjerice zahtjev da se ugovor mijenja jer su se promijenile gospodarske prilike i Hrvatska ne može više isplaćivati stotine milijune kuna na račune Crkve
4. Vlada razmatra pismo, o njemu raspravlja na zatvorenoj sjednici
5. Zbog važnosti te revizije Jadranka Kosor će sazvati koalicijske partnere, ali i opoziciju od koje traži podršku
6. Nakon što je dobila podršku, pismo upućuje apostolskome nunciju u Hrvatskoj i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji
7. Čekanje odgovora HBK i Vatikana. O toj inicijativi i odluci hoće li prihvatiti mijenjanje ugovora, odlučivat će sam Papa
8. Ako Vatikan prihvati reviziju, sastavlja se mješovita komisija koja bi na izmjeni ugovora radila između dvije i pet godina
9. Vlada prihvaća ili ne prihvaća prijedloge Vatikana. Ako prihvati, ugovor ide na potvrdu u Sabor
10. Ako se ugovor promijeni, najvjerojatnije bi se trebali mijenjati članci koji propisuju financiranje, te petljanje Crkve u urbanističke planove, kao i zapovijedanje općinskim i gradskim poglavarima da financiraju župe iz proračuna. Vlada i Sabor bi možda prihvatili “španjolski model”. Španjolci u svojim godišnjim poreznim prijavama, ako žele, mogu izdvojiti dio novca za Crkvu, ali ih nitko na takav čin ne prisiljava.
Slobodna Dalmacija, 6. 2. 2010.
Komentari:
-Si Pronto......., o,o,o, come si chiama ?? Mesi, Mesi.
-No, si chiama M E S I C ! OK, non ti preoccupare.
Fuck off Ponovno jaše!!!
Ponovno jaše, idi radi nešto! zaradi pošteno za život!