Institut za istraživanje i zaštitu mora - Plavi svijet u petak je obilježio desetu godišnjicu rada. Tim se povodom u »Lošinjskom edukacijskom centru o moru« u centru Velog Lošinja, gdje je i sjedište Plavog svijeta, okupio velik broj uzvanika, među kojima su bili i međunarodni znanstvenici, budući Plavi svijet ima respektabilan međunarodni ugled, izvijestio je Novi list.
Iako je Plavi svijet najprepoznatljiviji po projektu istraživanja kolonije dobrih dupina cresko-lošinjskog otočja, koja broji oko 150 jedinki, to je tek jedan dio njihovih programa. Istraživanje dupina proširili su i na područje otoka Visa, a osim toga provode projekte edukacije te projekte zaštite mora, među ostalim, jedni su od zagovornika formiranja rezervata u moru na istočnim obalama Cresa i Lošinja, zbog čega su, od protivnika zaštite, posljednje vrijeme pretrpjeli mnoge neugodnosti, ali slavlje i deseti rođendan nisu bili prigoda za podsjećanje na probleme nego uspjehe i planove, a toga je u Plavom svijetu mnogo.
Iako velološinjski institut i gradska vlast, nisu na istoj valnoj dužini kada je zaštita mora u pitanju, u obraćanju u ime Grada Malog Lošinja i gradonačelnika Garija Cappellija, predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić uz čestitku, nije štedio riječi hvale:
– Deset godina nije malo, postigli ste izvanredne rezultate, zadovoljni smo vašim programima istraživanja i naročito edukacijskim programima namijenjenim djeci i mladima. U Gradu Malom Lošinju uvijek ćete imati partnera, kazao je Nedić.
Direktorica ureda Turističke zajednice Đurđica Šimičić, kazala je kako je u radu Plavog svijeta bilo težih i lakših trenutaka, ali da uvijek pridonose i pomažu razvoju turizma u kojem je dupin simbol Lošinj, te je zahvalila na svim, kako je rekla, izvrsnim projektima koji su važni za razvoj otoka i turizma.
Draško Holcer, predsjednik Plavog svijeta, ovom je prigodom zahvalio bivšem lošinjskom gradonačelniku Draganu Baliji, mađarskom MOL-u, zahvaljujući čijoj potpori 2003. godine u Velom Lošinju otvoren prvi edukacijski centar o moru na Jadranu, potom suradnicima i kolegama iz zemlje i inozemstva te je naglasio da su u temeljima prepoznatljivosti Plavog svijeta upravo ljudi i njihov način rada.
Holcer kaže kako su u dosadašnjem radu uvijek težili izvrsnosti, da bez lažne skromnosti može reći kako su postali centar izvrsnosti u regiji, ali sada im je cilj proširiti se na centar izvrsnosti za Jadran, pa i šire. Plan je djelatnost proširiti na istraživanje ne samo dupina nego i drugih morskih vrsta, za što će trebati veći prostor, pa se očekuje podrška u osiguranju zgrade bivšeg doma JNA u Malom Lošinju.
Deseti rođendan bio je povod za prisjećanje na početke, a među uzvanicima su bili i oni koji su sudjelovali u samim začecima, kada je istraživanje dobrih dupina tek krenulo. Počeo ih je Giovanni Bearzi, koji je na temu dupina cresko-lošinjskog otočja radio diplomski rad, a potom istraživanja nastavio kroz Institut Tetys, a naslijedila ga je talijanska znanstvenica Caterina Fortuna, koja se projektu pridružila prvi put 1992. godine, da bi kasnije bila među onima koji su osnivali i Plavi svijet. Danas je djelatnica ustanove za istraživanje mora koji djeluje pri talijanskom Ministarstvu okoliša u Rimu te redovito surađuje s velološinjskim institutom za koji ima samo riječi hvale.
– Istraživanja Plavog svijeta su vrlo priznata u međunarodnim znanstvenim krugovima, a svi dosadašnji rezultati uskoro će biti objedinjeni i sigurno će imati veliki međunarodni značaj. U znanstvenim krugovima s oduševljenjem smo pratili prijedlog o proglašenju rezervata i trogodišnje preventivne zaštite. Dupini su uvijek bili simbol ovog otoka, zaštitom se šalje poruka da se ovdje na turistički razvoj gleda kroz prijateljski odnos prema prirodi i dupinima, a takav je turizma dugoročno isplativiji. Nažalost dio javnosti nije bio za trajnu zaštitu i mislim da je to šteta i da nisu shvatili da se aktivnosti na njihovom području neće smanjivati, nego da će se razvijati na način da neće naškoditi prirodi i njenoj budućnosti, a time i budućnosti naraštaja koji dolaze, kaže Caterina Fortuna.
Nena Nosalj – Peršić i Arlen Abramić sudjelovale su u projektima Tetysa od samih početaka, ako i kod osnivanja Plavog svijeta. U prisjećanju na to vrijeme kada se o zaštiti i istraživanju mora i dupina znalo vrlo malo, kažu kako je projekt kod lokalnog stanovništva bio jako dobro prihvaćen, a ribari, naročito oni stariji, nisu imali ništa protiv zaštite, naprotiv isticali su potrebu da se ribljem fondu osigura prostor za obnavljanje. S vremenom se priča izmanipulirala i ispolitizirala i dobila neki potpuno drugi okvir, ali u Plavom svijetu ne odustaju od svojih temeljnih postavki, a to je što bolje upoznati, razumijeti, a potom i zaštiti morski eko sustav, o kojem u konačnici i ovisi život ljudi na otoku, piše Ira Cupać Marković.