Svjetski dan zaštite životinja, koji se obilježava 4. listopada, prilika je da se građani upozore na odgovornost u očuvanju životinjskih vrsta, na održivo djelovanje i iskorištavanje prirodnih bogatstava. Taj dan prvi se put počeo obilježavati 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci, a njegov cilj bio je upozoriti na položaj ugroženih životinja.
Od tada do danas izrastao je u događaj koji se obilježava u svim zemljama. Udruge za zaštitu životinja globalno obilježavaju taj dan kako bi povećali svijest o problemima životinja te potaknuli ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.
Po brojnim podacima svjetskih organizacija svaki dan nestane stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi...
Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Zbog posebna zemljopisnog položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti.
Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. Broj do danas poznatih vrsta u Hrvatskoj procjenjuje se na 37.000, ali stvaran broj je zasigurno veći, ističe Ministarstvo kulture. U šest godina otkriveno 364 novih vrsta u Hrvatskoj Tako je primjerice u zadnjih šest godina otkriveno 198 novih vrsta kopnenih, 146 vrsta slatkovodnih i 20 vrsta morskih beskralješnjaka. U 2005. otkrivena je endemična vrsta ribe do sada nepoznata u znanosti (u rijeci Norin u Neretvanskoj dolini). Ministarstvo smatra da to samo pokazuje da je stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo bogatija nego što to pokazuju postojeći službeni podatci.
U Hrvatskoj obitava velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima (populacije velikih zvijeri: vuk, ris i medvjed; očuvane močvare kao staništa brojnih vrsta ptica, 35 vrsta šišmiša...). Po Crvenom popisu ugroženo je ukupno 1131 vrsta kralješnjaka, leptira, vretenaca, podzemne faune, vaskularne flore i gljiva.
Temeljem Zakonu o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje zakona kažnjivo je od 1000 do milijun kuna. U Hrvatskoj je strogo zaštićen veliki broj vrsta iz skupine sisavaca, kao što su npr. vuk i ris, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu zatim veliki broj ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca.