Dupini se koriste u promidžbene svrhe, njih se stavlja na službene gradske web stranice, dupini u skoku pozdravljaju goste s ploča dobrodošlice, ali kada bi ih trebalo zaštititi, onda dupina nema više nego bilo gdje na Jadranu, primijećuje Ira Cupać Marković u Novom listu u napisu pod naslovom "Dupini - od turističkog aduta do političkog 'neprijatelja'".
Ima li u moru oko Lošinja više dupina nego u drugim dijelovima Jadrana, otvoreno je pitanje, a iz dvije okolnosti otočne stvarnosti nameću se različiti odgovori. Po jednoj varijanti dupina je toliko da ih vrijedi naglasiti na svakom koraku, pa je s obzirom na učestalost njegovog pojavljivanja, dupin svojevrsni službeni simbol otoka.
Po suprotnoj varijanti i tumačenjima, dupina u lošinjskom akvatoriju nema ništa više nego u drugim dijelovima Jadrana.
Ali, krenimo redom. Da su dupini specifičnost Lošinja poručuje se kroz mnogo detalja, tako je davne, 1960. godine na velikoj svečanosti povodom izgradnje vodovoda i uvođenja vode u otočna domaćinstva, otkriven i spomenik vodi - fontana na središnjem gradskom trgu, koju krase upravo dva dupina. Već šesnaest godina u Velom Lošinju prve subote u kolovozu obilježava se Dan dupina, manifestacija jedinstvena u svijetu, a udruga Plavi svijet provodi programe istraživanja i edukacije o dupinama koje je moguće i usvojiti. Na web stranicama Turističke zajednice daje se detaljan prikaz o koloniji dobrih dupina cresko - lošinjskog otočja, a i naslovnu web stranicu Grada Malog Lošinja krasi slika dva dupina. Dupin i delfin koristio se u nazivima barki, restorana.
Najučestaliji otočni motiv
Dupini su jedan od najučestalijih lošinjskih motiva u suvenirskoj ponudi, od oslikanih šalica, skulptura do nakita. Prije nekoliko godina na ulazu u grad postavljena je ploča dobrodošlice, s natpisom Lošinj otok dupina. Na reklamnim panoima izletničkih brodova poziva se goste na izlet na kojem je moguće doživjeti igru dupina. U studenom prošle godine, kada je po prvi put uveden javni gradski autobusni prijevoz, na busu je oznaka mercedesa, zamijenjena dupinom, kao još jedan oblik promoviranja jedinstvenog otočnog prostora kojeg okružuju dupini, simboli očuvane prirode i uspješnog suživota ljudi i ove osebujne morske vrste.
Ovaj vikend u organizaciji Planinarskog društva i Turističke zajednice organizira se maraton pod nazivom Put dupina, u kojem se pozivaju ljubitelji pješačenja na 32 kilometra dugo pješačenje otočnom obalom, a kako sam naslov maratona sugerira, pješačka staza prolazi uzduž morskog puta dupina.
Dakle, duga je lista sadržaja kojima se afirmira atraktivnost dupina i njegova veza s Lošinjem, a koju je isticao i tim stručnjaka predvođeni talijanskim istraživačima u sklopu projekta Tetis, koji je od 1987. do 1999. godine izučavao koloniju cresko - lošinjskih dobrih dupina i od tada se govori o 120 jedinki koji obitavaju na ovom području. Stoga nije bilo neobično da su se znanstveni podaci krenuli koristiti i u promidžbene svrhe. Međutim, s obzirom na nove tvrdnje dijela otočana, među kojima su ribari, prijevoznici morem i druge grupacije, kao i dio političkih struktura, ispada da je priča o dupinima višegodišnja šarena promidžbena laž jer se istovremeno šalje druga poruka, a ta je da dupina oko Lošinja nema ništa više nego u okruženju drugih otoka.
Naime, u srpnju 2006. godine temeljem stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstvo kulture je donijelo rješenje o preventivnoj zaštiti mora u kategoriji rezervata. Preventivna zaštita traje tri godine, dakle do srpnja ove godine, nakon čega bi se trebala proglasiti trajna, koja može biti i u manjoj kategoriji od predviđenog rezervata.
Negodovanje interesnih grupacija
Međutim, nakon negativnih reakcija na otočju i velikog negodovanja pojedinih interesnih grupacija, donesena je i politička odluka kojom se traži od Ministarstva kulture da rješenje ukine i da se zaštita na ovom području ne proglasi. Gradsko vijeće je većinom glasova vladajuće koalicije koju čine HDZ-HSLS-HKDU-DC i Nezavisna gradska lista, te oporbenog HNS-a, a uz suzdržanost SDP-a, PGS-a i IDS-a, izglasala da rezervata za dupine ne bude jer, među ostalim, kako je obrazloženo, ne nalaze niti jedan razlog da se upravo ovo područje proglasi posebnim rezervatom za dupine.
Prije nekoliko dana održana je press konferencija predsjednika lošinjskog Gradskog vijeća Milana Mužića i člana Poglavarstva Ivana Fabijanića na kojoj su podsjetili na zaključke te inzistiraju da se ne proglašava rezervat za dupine.
Dakle, dupini se koriste u promidžbene svrhe, njih se stavlja na web stranice, dupini u skoku pozdravljaju goste s ploča dobrodošlice, ali kada bi ih trebalo zaštititi, onda dupina nema više nego bilo gdje na Jadranu. Tako ostaje pitanje tko u ovoj priči ne govori istinu, oni koji dupina koriste u promidžbene svrhe izdvajajući ih kao posebnost otočja, ili oni koji kažu da ih ovdje nema više nego bilo gdje drugdje u Jadranu?
Reakcija Milana Mužića i Ivana Fabijanića na napis
Komentari:
Proglašenjem Parka prirode Lastovo, osim lastovskih, svi su ostali ribari, prije svih korčulanski i viški, zbog ograničenog broja koncesija ostali bez prava eksploatacije tog akvatorija.
Ribari s Korčule, kojima su potporu dali i kolege iz Splitsko-dalmat inske i Šibensko-kninsk e županije, kao krajnju mjeru u borbi za svoja prava ribolova u lastovskom arhipelagu najavili su i graðanski neposluh, odnosno blokiranje luka u Splitu i Veloj Luci.
More oko Lastova ne pripada samo Lastovcima, to je hrvatsko more i svi imamo jednaka prava na njega. Očekujemo da se kolege iz Splita u petak sastanu s državnim tajnikom za ribarstvo Tončijem Božanićem kako bi pronašli rješenje da ne moramo blokirati luke u Splitu i Veloj Luci. Očekujemo i pomoć predsjednice Vlade i predsjednika države, kazala je Jolanda Lipanović, predsjednica Udruženja obrtnika Lastovo – Korčula.
More je od svih graðana republike Hrvatske a uskoro će biti i od ostalih eu stanovnika i svi ćemo moći samo lajati kad talijani budu derali po Jadranu.
Trebali smo proglasiti ZERP pa bi bili svi zaštićeni a ovako ni jedan rezervat nas neće spasiti.