Pod naslovom "Državne i lokalne strukture ignorirale svjetsku ekološku elitu" Novi list je izvijestio da je u hotelu Bellevue počeo međunarodni stručni skup s temom »Upravljanje morskim zaštićenim područjima: kako pronaći ravnotežu«, koji je okupio 25 eksperata iz područja zaštite morskih područja iz čak 17 zemalja svijeta.
Do 16. listopada svi oni će razmjenjivati iskustva i pokušati dati odgovore na pitanja, među ostalim, kako pronaći učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenih područja, za kojima postoji sve veća potreba jer se pritisak na morske eko sustave dramatično povećava, o čemu postoje brojni dokazi iz cijelog svijeta. Skup zajednički organiziraju lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provođenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«, potom University College iz Londona, te Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP).
Stručni skup se održava u Malom Lošinju zahvaljujući angažmanu Instituta Plavi svijet i njegovog direktora programa zaštite, Petera Mackelwortha, koji je to predložio na svibanjskoj konferenciji u Washingtonu. Poziv je upućen Ministarstvu kulture i Državnom zavodu za zaštitu prirode, o održavnju skupa upoznat je i Grad Mali Lošinj, ali nitko od njih nije jučer bio prisutan na skupu, iako je okupio sam svjetski vrh stručnjaka koji se bave zaštitom morskih eko sustava.
Mackelworth zbog toga izražava žaljenje jer kaže ovo je prilika da se o iskustvima, uspostavljanju, upravljanju kod formiranja zaštićenih morskih područja, dozna iz »prve ruke«, od stručnjaka iz različitih krajeve svijeta.
Jelena Jovanović, voditeljica edukacije u Institutu Plavi svijet podsjeća da je skup podržan od UN-a, kroz Program za okoliš, budući je globalni interes da se izrade smjernice za učinkovitu zaštitu morskih eko sustava koje će biti ujednačene, jer zaštita mora nije, niti može biti pitanje država pojedinačno. Dvije trećine zemaljske kugle je pod morima i oceanima, a svega jedan posto morskih sustava je zaštićeno, iako svi pokazatelji govore da je situacija dramatična jer su eko sustavi mora ozbiljno ugroženi.
Paradoksalna dvostruka pravila
Paradoksalna je situacija sa zaštitom mora na lošinjskom području. Naime, ministar kulture Božo Biškupić je prije tri godine proglasio preventivnu zaštitu u kategoriji rezervata u moru – rezervata za dupine, na istočnoj obali Cresa i Lošinja. Kada je ta zaštita proglašena bilo je najavljeno da će tijekom preventivne zaštite biti izrađen plan upravljanja tim područjem i nakon tri godine biti proglašena trajna zaštita. Rok preventivne zaštite istekao je 5. kolovoza ove godine. U međuvremenu nije donesen ni nacrt, a kamo li plan upravljanja, s tim da iz Ministarstva kulture najavljuju da će stupanj zaštite biti smanjen. Prošli saziv lošinjskog Gradskog vijeća tražio je ukidanje rezervata i zaštite, novi saziv se po tom pitanju nije očitovao. Istovremeno Republika Hrvatska, koja je potpisnica međunarodnih sporazuma, u izvješćima cresko-lošinjsko područje navodi kao područje zaštite morskog područja, iz čega se da zaključiti da jedna pravila važe kada se predstavljamo prema vani, a druga su za »po doma«.
Komentari:
To je sukus lokalne politike i srž galame koju je nadiglo petero ljudi iz petnih žila vičući MI. Čak i nakon što su njihove političke avanture završile neslavno i dobile povratnu informaciju od graðana na izborima - DA IM NE DAJU POVJERENJE - lokalna politička elita im se još uvijek ulizuje. Stvarno jadno.
Meðutim ako ćemo o zaštiti onda se može reći samo to da nikad nije bilo stručnosti u čitavoj toj priči te je zato i rezervat prestao važiti jer ne može neka tamo udruga odrediti što je potrebno za spas dupina kojih navodno nema a gdje god se okreneš srećeš ih čudno.
dupini i ogrci imaju jako puno veze s politikom,
Neka su ljudi došli u Lošinj, to je jako dobro.
Dupina ovdije ima i to je činjenica, u Kvarneru van Susko pogotovo, kada dokažu da ih ima više nego kod Gibraltara ili Hvara ili kraj Crotona, dapače rezervat je i više nego dobrodošao, znači da imamo nešto što drugi nemaju.
Ali proglasiti rezervat samo zato što nismo u mogućnosti nabaviti veći brod za istraživanje od gumenjaka nema nikakvu znanstvenu osnovu, već meteorološku.
Jedni moji gosti su došli na Lošinj jer su čuli za dupine, mada ih nisu vidjeli, ali su došli. Pa ljudi idu i u Meðugorije pa ne vide Gospu ali i dalje dolaze.
Drago
Plavi svijet može dati svoje prijedloge baš kao i Ive - hej gdje je nestao taj popularni lik? - i bilo tko drugi, a institucije su te koje donose odluke i trebaju stajati iza njih. Sve dok se ne umiješa prizemna politika priča je sasvim jasna.
A Plavom svijetu svaka čast, njihovom radu i stručnosti i zauzimanju za to da ovaj prostor na kojemu svi živimo ostane očuvan nama i budućim naraštajima. Da je takvih više Lošinj bi bio daleko drukčiji!
U ovome leži objašnjenje MOMINOG nagaðanja da članovi i aktivisti Plavog svijeta novac koji dobivaju troše na večere u restoranima. Jednostavni MOMO ne može zamisliti niti jedan pokretač osim proždrljivosti. MOMO, iz tvoga smo komentara doznali samo o tebi, no ne o Plavom svijetu.