Kako pronaći ravnotežu?
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Zaštita mora
- Objavljeno Ponedjeljak, 19. 10. 2009.
Dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.
»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.
Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.
Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.
Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.
I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.
Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.
Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.
Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.
– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.
– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.
Ekolozi i ribari
Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.
Podrška Arnolda Schwarzeneggera
Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.
Ira Cupać Marković
ZADNJI KOMENTARI
-
»Televizija Mali Lošinj«
29.11.2023 13:32Aleja glumatanjaAko je za vjerovat iTransparentnos ti tvrtka Televizija d.o.o., društvo s ograničenom ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
29.11.2023 10:29"jede go*na" i "jede govna"U odgovoru se nisam pozvao na nešto što je netko mislio, nego na ono što je napisao. A ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
29.11.2023 10:04ne jagiti...Zanimljivo je a to se stalno ponavlja, kako jako dobro razumiješ što je točno mislio "drugi" ... -
»Televizija Mali Lošinj«
29.11.2023 09:56Aleja za ulizivanjeU osam dana video je prikupio samo 135 lajkova. Ali neizostavni su lajkovi njenog savjetnika ... -
»Televizija Mali Lošinj«
29.11.2023 09:36U slavu kapetana malih barkiNi u videu od prije par dana nema ni n od novinarstva. To je jeftina samopromocija glumatanjem ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 20:19Tko to tamo "jede go*na"?Komentar je govorio samo o sličnosti istupa premijera i gradonačelnice protiv oporbe, a ne ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 19:18...1. Nije istina, komentar je govorio o gradonačelnicin oj izjavi, ja sam pisao isto. Doslovno ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 19:07Higijena, a ne cenzuraTvoja replika na citirani komentar nije imala nikakve veze sa sadržajem komentara. Nije ... -
Raznorazno
28.11.2023 18:47Prava strana povijestiDiljem svijeta ljudi su shvatili koliko je zla učinjeno ljudskim pravima u zadnje 3 godine. -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 18:21Centura na 1./1000Kako admin briše svaki pokušaj rasprave, samo jedna strana smije pisati i iznositi, što god ... -
Nagradom po glavi
28.11.2023 15:18Plaćanje prava građana da budu javno obmanutiNe znamo koliko je Ana tada platila za titulu, ali ove godine prema iTransparentnos t od ... -
Nagradom po glavi
28.11.2023 13:29Ona radi 24 sataNeka prestane vikendima u Rijeci raditi ono što joj nije u opisu posla pa će biti više ... -
Nagradom po glavi
28.11.2023 12:51"Radi se ..."U ovom "jednom od pet najboljih gradova za život" gradonačelnica na fejsu objavljuje "Jedna ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 10:49Sprega oporbe s građanimaNa tu temu imala je video obraćanje da za propast projekta Mrtvaška okrivi oporbu. Tada je ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 09:33Kriminalna politikaOtkrivamo: šef HRT-a javno kukao kako televizija nema novca. A sebi i direktorima svaki ... -
»Znamo mi otkud vjetar puše!«
28.11.2023 08:22Otkud vjetar puše?Na prošlotjednoj press konferenciji, premijer Plenković obrušio se na Telegram, kazavši ... -
Tko su odgovorni?
27.11.2023 18:25Invazija divljih svinja, koza i čagljevaUtorkom nam na radiju za ispiranje mozgova samo ponavlja stare priče "o projektima u toku". -
Tko su odgovorni?
27.11.2023 12:56Dobar posao za domoroceOvo je prilika za snimanje epizode "Doživi Lošinj" o perspektivi lovnog turizma na otoku ... -
Tko su odgovorni?
27.11.2023 10:44Kad će spomenik Lošinjskom ovčarstvu?Na otoku koji nije ni prvi od tisuću, a niti Grad za tebe brinu o stočarstvu. Radi se o ... -
Nagradom po glavi
26.11.2023 09:31Cijena titule? Prava sitnica ...Ana nas je tada uvjeravala da trebamo biti ponosni da smo se našli u samom vrhu najboljih kao ... -
Svaštara br. 3
26.11.2023 07:51Jabuka ne pada daleko odNisu ni ovi današnji nista bolji. Prisjetite se samo da je većina ministara smijenjena ... -
Svaštara br. 3
25.11.2023 20:06Trio Soto voceGlavni majstor u prdekani, drugi ima ponovljeno suđenje, a šegrt se izvukao. -
Provjeri vijest u pet koraka!
25.11.2023 14:47Koga brigaVrlo važno šta ti čitaš. -
Provjeri vijest u pet koraka!
25.11.2023 11:02○ Živciranje Plenkovića jer Telegram nije umroPlenković divljački napao Telegram. Podržite nas, poziva uredništvo portala. Premijer ... -
Provjeri vijest u pet koraka!
24.11.2023 18:58Kiša problema za HDZPa pogledaj na portalu, nije ćirilica. Novosti kažu da je Plenković pod kišom problema ... -
Provjeri vijest u pet koraka!
24.11.2023 18:42Slažem seAšto kažu Novosti, čiji izdavač sve ove godine drži HDZ na vlasti i bez kojeg HDZ ne bi ... -
Provjeri vijest u pet koraka!
24.11.2023 18:00Telegram: Politika & kriminalGorka istina o Plenkovićevih sedam godina vlasti. Brojke su tragične, svjedoče o urušavanju ... -
Tko su odgovorni?
24.11.2023 10:02Jeftina posvudušaGradskim parama si kupila brod da ima kulisu za fotografiranje. Uoči izbora slikala se u ... -
Nastavljanje nezapočetog
24.11.2023 09:41Anica foliranticaDovoljno je pregledati njezin službeni fejs da se vidi kako nas vuče za nos. O ispunjenju izbornih ... -
Provjeri vijest u pet koraka!
23.11.2023 22:06...ti si nekakav mentalni bogalj i još se ponosiš tim, svašta.
Komentari:
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?