Jutarnji list 16. prosinca 2006. donosi pismo Davorina Markovića, ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode kojim upozorava javnost na netočne informacije i neutemeljene tvrdnje prof. dr. Hrvoja Gomerčića da "nema znanstvene osnove za rezervat kod Lošinja".
U izdanju dnevnih novina Jutarnji list od 10. prosinca 2006. objavljen je članak novinara Mladena Gerovca pod naslovom Dupini u mreži lokalnih interesa. U sklopu njega objavljen je i intervju s prof. dr. Hrvojem Gomerčićem s Veterinarskog fakulteta s podnaslovom Nema znanstvene osnove za rezervat kod Lošinja.
U članku smo uočili niz netočnih informacija i neutemeljenih tvrdnji na koje vam skrećemo pozornost, a u želji da se doista objektivno informira javnost.
Podsjećamo da je dio akvatorija Lošinja preloženog za zaštitu područje koje je najduže i najsustavnije istraživano u smislu populacije dobrog dupina, a u novije vrijeme i ostale morske faune i flore. Istraživanja su provodili nevladina udruga Plavi svijet - institut za istraživanje i zaštitu mora, Hrvatski prirodoslovni muzej i Prirodoslovni muzej u Rijeci. Pritom je potporu pružila kneževina Monako, koja predstavlja i tajništvo Sporazuma o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području - ACCOBAMS u okviru Bonnske konvencije. Ističemo kako je Sporazum ACCOBAMS temeljni međunarodni ugogor s ciljem očuvanja kitova i dupina (Cetacea) na području Sredozemlja i Crnog mora, koji trenutno ima 20 država stranaka, među kojima i Republika Hrvatska.
Znanstveno vijeće ACCOBAMS-a, čiji su članovi vodeći europski i svjetski stručnjaci za dupine i kitove, također je prepoznalo vrijednost područja, te ga uvrstilo kao prioritetno područje za zaštitu dobrih dupina u Sredozemlju.
Državni zavod za zaštitu prirode, kao središnja stručna institucija za zaštitu prirode u Hrvatskoj i meritorna institucija za pitanje struke zaštite prirode na temelju raezulatata dosadašnjih istraživanja utvrdio je da je područje vrijedno za zaštitu i shodno tome predložilo zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru. Ministarstvo kulture, tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode, na temelju toga je donijelo rješenje o preventivnoj zaštiti. Zavod je također utvrdio da je s obzirom na vrijednost riječ o potencijalnom NATURA 2000 području. NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u tzv. povoljnom stanju očuvanosti.
Zavod smatra mišljenje prof. dr. Gomarčića nemeritornim jer nije moguće izvršiti kvalitetno praćenje dupina, tj. uočiti njihovu zastupljenost i rezidentnost na tom području samo promatranjem iz aviona u nekoliko navrata. Za to su potrebna sustavna istraživanja na nekom području.
Dupini se pojavljuju na cijelom Jadranu i nije isključeno da se na nekom drugom području pojavljuju učestalije, ali akvatorij Lošinja i Cresa je najduže i najsustavnije istraživan, pa je prema tome zasad jedino područje na Jadranu koje ima osnove za proglašenje zaštićenim.
Želja nam je da u Jadranu identificiramo sva područja značajna za hranjenje i razmnožavanje dupina i ustanovimo mrežu zaštićenih područja. To je, uostalom, i obveza RH kao članice sporazuma ACCBAMS. Pritom prijedlog za zaštitu moramo zasnivati na utemeljenim argumentima.
I na kraju, navod prof. dr. Gomarčića o tome da odgovore na zadanu temu mogu dati i druge institucije nije u potpunosti točan jer se problematikom dupina u Hrvatskoj bavi samo nekoliko znanstvenika.
Ravnatelj Zavoda Davorin Marković
Komentari:
"Elektronskomik roskopska i svjetlosnomikro skopska istraživanja masne jetre u dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskog mora", a on piše naručena mišljenja o njihovoj populaciji koju je utvrðivao s par preletanja avionom kako bi se sakrili od buke
premaz na sve.:cry:
moguce je dobiti dokaz da je gosp. Gomercic vec dulje povezan s HDZ-om jer je za njih radio jos 1995.
Tip rada: Pozvano predavanje
Naslov: Istraživanje dupina u Jadranskom moru
Ustanova: Gradski odbor HDZ-a Split
Godina: 1995
Koliko nam je znanost jadna i o kojoj se sebeljubljivoj ptici radi može se vijdeti iz njegove biografije u kojoj nabraja znanstvene titule cijele svoje obitelji i to na stranici:
vef.hr/.../HGbiografija.htm
Ovovremene babe Stane umeću D u inicijale, prigovaraju na prošlosti u vrijeme socijalizma, predbacuju nedostatak državotvornosti i domoljublja svakome tko ne govori u interesu njihova vlastitog biznisa.
Ima li se tu što dodati?
Ja sam vidio stada dupina i prema Susku i preko puta uvale Liski, no da li je to zaista njihovo stalno stanište? Očigledno nije! Lošinjski dupin vrti se u tom području, to je činjenica, a koje područje treba proglasiti rezervatom, to ne može biti samo želja već čvrsto argumentirana stvarnost! Tek će tada država pristati proglasiti zaštićeno područje. U protivnom se ugrožavaju ribari, a i oni bi tu mogli reći svoje! Ako neko može podastrti činjenice, to je jedini način da dupini dobiju svoje službeno stanište! U protivnom bit će samo prolaznici kao i ostali plovni objekti.
Sinoć sam potpisao internet peticiju protiv dječje pornografije. Ja nisam protiv onih koji je šire, čak ni ne poznajem nikoga od njih. Ja sam protiv pornografije. Nisam protiv ljudi koji je šire i na tome zaraðuju.
Onaj tko je pritiv nezakonite eksploatacije kamena nije protiv gospodina Jurekovića nego protiv nezakonite eksploatacije. Pametnome dosta, ali upitniku vjerojatno nije.
(čitaj pomno ima tu i dobrog i lošeg)
Komentira HZ on 2006-10-30 18:40:18
--------------------------------------------------------------------------------
Ne želim biti zloćest osim kada je to nužno!
Evo sada nekoliko konstruktivnih tonova; Želim podsjetiti one koji su zaboravili, a poučiti one koji ne znaju, da je naseljavanje uvale Artatore počelo 50-tih godina prošlog stoljeća. Prvi koji su uočili ljepotu zelene uvale bili su upravo zagrepčani Kepert, Lipovčak, Zorc, kasnije Pletikosa, itd. U to je vrijeme započeo i pokret obnove lošinjskog turizma koji je u ime Društva prijatelja Lošinja predvodio Branko Škorić. Društvo je imalo za ciljeve revitalizirati lošinjski život i turizam. Danas bi se to nazvalo potporom održivom razvoju. Nažalost, u to doba ideje očuvanja ekoloških vrijednosti nisu bile previše popularne, već su se prioriteti davali industrijalizac iji soc-realizma. Sve do početka 70-tih, kad je provedeno naseljavanje Artatora, uvedeno niz komunalija, itd. uvala je bila uspavana ljepotica koja je čekala svog princa da ju probudi. Nažalost u novije vrijeme prinčevi su dojahali na buldožerima i bagerima umjesto na bijelom konju pa je tako prva bila devastirana uvala Ružmarinka. Tamo je stogodišnja šuma hrasta crnike zamijenjena kamenim platoom! Bilo je tu i sudskih tužbi i osuda, no sve je to zaboravljeno! Štoviše, nastavilo se je s devastacijom sve dok prošle godine stvari nisu bile vraćene u prvobitno stanje.
Želim reći da je očuvanje vrijednosti Artatora jedna od najvažnijih misija i da dajem punu potporu udruzi Eko Kvarner Cres-Lošinj! Na pravom ste putu!
Ho-cup je (namjerno) previdio da HZ govori o održivom razvoju jer se to ne uklapa u njegovu teoriju o opravdanoj devastaciji.
Kažem vam idite zaustavite bandića i njegov beton pa onda nas učite pameti.