Neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorava da zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete, izvještava Glas Istre.
Northern Explorer, brod za istraživanje nafte u podmorju, norveške tvrtke Spectrum ASA, već nekoliko dana provodi seizmička istraživanja na području zapadnoistarskog akvatorija, a predvodi ga prateći brod Apollo Moon. Istraživanja koja su započela u rujnu 2013., trebala bi biti gotova do konca mjeseca, otkriva nam Jan Schoolmeesters, jedan od vodećih ljudi norveške tvrtke.
Pojašnjava da su već dovršili seizmička ispitivanja na južnom i srednjem Jadranu te im je preostala još zapadna obala Istre. Prema njegovim tvrdnjama, Northern Explorer obavlja ispitivanja uglavnom na udaljenosti većoj od 12 kilometara od obale, a kreće se u linijama koje su međusobno udaljene pet kilometara. Očekuju da će kompletne rezultate imati već u travnju ove godine.
– U podacima koje smo do sada prikupili postoji dobra indikacija o prisutnosti ugljikovodika. No, još uvijek je teško točno interpretirati podatke prije nego što završimo s njihovom obradom. Geološki gledano, vjerojatno ćemo na sjevernom Jadranu pronaći uglavnom plin, dok su veće šanse za pronalazak nafte u starijim slojevima na jugu, kaže Schoolmeesters.
Napominje da je o bogatstvima tih polja još uvijek teško govoriti, budući da oni sada rade 2D seizmičko istraživanje, dok bi za točno određivanje količine pronađenog plina i nafte trebalo obaviti i 3D ispitivanje najzanimljivijih područja.
Seizmička istraživanja se, inače, obavljaju snažnim zvučnim topovima uz proizvodnju zvuka snage do 240 decibela što je već dosad, u protekla četiri mjeseca koliko traje skeniranje hrvatskog Jadrana, izazvalo reakcije mnogih udruga za zaštitu životinja i ekoloških udruga u inozemstvu. Primjerice, neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorava da zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete.
Schoolmeesters to odbacuje i ističe da je Spectrum razvio, testirao i diljem svijeta prakticirao mjere za ublažavanje bilo kakvih učinaka njihovih istraživanja na morske organizme. »Te mjere ublažavanja ne odnose se samo na sisavce, već i na ostale zaštićene vrste. Generalno je teško vjerojatno da će životinje pretrpjeti fizička oštećenja od zvukova koje upotrebljavamo, odnosno trebale bi biti na udaljenosti od svega nekoliko metara od izvora zvuka da bi nastalo fizičko oštećenje. Da bismo to izbjegli, zvuk se jako polako pojačava i sve se prekida ako se neka životinja približi izvoru zvuka, pojašnjava Schoolmeesters.
Priznaje, međutim, da daljina na kojoj bi nekom morskom organizmu zvuk mogao biti neugodan može varirati od vrste do vrste. Zato posebnu pažnju posvećuju morskim sisavcima.
Ugledni hrvatski znanstvenik dr. Alen Soldo upozorava da o posljedicama ovakvog istraživanja po živi morski svijet nitko ne može točno govoriti jer ih nitko dosad nije ni istraživao. »Radi se o zvučnim udarima od oko 240 decibela. Mislim da je u diskoklubovima dopušteno oko 70 decibela, što dovoljno govori o jačini zvuka koji se trenutno ispušta u podmorje. Može se reći da je to neka vrsta zvučne bombe. Ali da bi nešto mogli reći o posljedicama, moralo bi postojati istraživanje na određenim vrstama s tom frekvencijom i jačinom zvuka. Čisto sumnjam da će to ikada biti napravljeno jer nitko više neće istraživati kad oni budu završili svoj posao, kaže Soldo.
Neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorava da zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete.
Istarski ribari s kojima smo razgovarali zasad ipak ne osjećaju nikakve posljedice istraživanja, kao što su to, prema navodima nekih svjetskih nevladinih organizacija, osjetili ribari u Norveškoj kojima se ulov smanjio i za 40 posto. Našim je ribarima, tvrde oni, ulov isti, a čak su i zadovoljni prisutnošću norveškog broda jer u posljednje vrijeme nemaju problema s delfinima.
Soldo s druge strane upozorava da zbog toga ne bi trebali trljati ruke. »Ne znam je li to istina, ali ako su otjerali delfine, onda su vjerojatno otjerali i drugu ribu. Uvijek jedno ide s drugim. Ne znam kako mogu s time biti sretni«, zaključuje.
Komentari:
Priopćenje Zelene akcije donosimo u cijelosti:
U okviru jučerašnje rasprave u Bruxellesu o predstojećoj izradi Jadransko Jonske Regionalne razvojne Strategije, dugogodišnji okolišni aktivist Toni Vidan, upozorio je članove-ce "EGSO-a" i prisutne predstavnike Europske komisije, na neprihvatljive propuste Vlade koja je, "želeći izbjeći bilo kakvu javnu raspravu, ove komercijalne aktivnosti proglasila "znanstvenim istraživanjem" te pokazala ozbiljno pomanjkanje brige o najvažnijem nacionalnom prirodnom resursu time što je dozvolila tako opsežno i agresivno istraživanje bez prethodne izrade i usvajanja Studije utjecaja na okoliš."
Stav je "Zelene akcije" da je to neprihvatljiv rizik za okoliš kojim ova Vlada, koja, čini se, nije u stanju pronaći ni sunčevu energiju, niti potaknuti njeno veće korištenje. U očajničkoj potrazi za naftom i plinom, stavlja na kocku najvrjedniji nacionalni prirodni resurs: Jadran! U očitom nedostatku sposobnosti osmišljavanja stvarnog razvoja, ne mareći za devastaciju okoliša i uništavanje dugoročnog razvojnog resursa, Vlada kupuje vrijeme stvarajući lažnu nadu kako će nam osigurati lagodan život bez rada.
"Zelena akcija" je početkom prosinca upozorila na neprihvatljivo kršenje procedure zaobilaženjem izrade studije utjecaja na okoliš i najavila pokretanje upravnog spora. Norveška tvrtka "Spectrum" je, bez javnog natječaja, tijekom proteklih nekoliko mjeseci "istražila" oko 15000 km2 Jadrana, metodom koja podrazumijeva detonacije zučnih topova koji stvaraju buku od 240 dB svakih 10 sekundi i za koje struka tvrdi kako imaju ozbiljne negativne utjecaje na morski okoliš, a posebno na morske sisavce.
Ovoga mjeseca u Hrvatsku je pristigla prva odluka međunarodnog tijela koje nadzire provedbu Aarhuške konvencije na pritužbu zbog kršenja prava na sudjelovanje javnosti u pitanjima koja se odnose na okoliš. Splitska udruga "Sunce" dokazala je da je Ministarstvo okoliša RH povrijedilo Konvenciju. "Javnost se i dalje uključuje samo zato što se mora, a ne zato što institucije to žele", kaže Patricija Granić, pravna suradnica udruge "Sunce".
Otvaranje javnih rasprava u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana ili usred ljeta, objavljivanje o istima samo na oglasnim pločama umjesto na internetu, objavljivanje na internetskim stranicama ali skriveno na nekim sporednim mjestima, organiziranje javne prezentacije na samom početku javne rasprave prije nego je javnost imala vremena proučiti studiju ili strategiju... brojne su primjedbe koje građani i udruge često imaju na institucije vezano uz informiranje i sudjelovanje u odlučivanju o okolišu.
Više o trikovima da se zaobiđe građane:
h-alter.org/.../...
Evo što kaže pravnica udruge koja je pobijedila državu:
Kod nas još uvijek postoji određeni strah od javnosti, percepcija javnosti kao gnjavatora, onih koji odugovlače ili koče neke procese, smetala... Naime, u RH postoje dobri zakonski okviri, ali praksa je nešto sasvim drugo. Suočavamo se uvijek nanovo s uskim tumačenjem zakona i sudjelovanjem javnosti zato što javnost mora sudjelovati, a ne zato što vlast zaista želi čuti što javnost misli. Ne postoji svijest o društvenoj korisnosti uključivanja javnosti u procese donošenja odluka. Uvijek kada donositelji odluka izbjegavaju uključiti javnost, to rezultira donošenjem neprovedive ili neživotne odluke, ili pak nekog kratkoročnog partikularnog na štetu javnog interesa. Svako izbjegavanje suočavanja s javnosti korak je prema eroziji demokracije. Ni jedan problem u društvu nećemo riješiti bez dijaloga. U suvremenim društvima kakvim težimo, javnost se javlja kao važan faktor kritičkog preispitivanja djelovanja izvršne vlasti. Zato, dok ne dostignemo tu razinu svijesti nećemo naprijed.
aarhus.zelena-istra.hr/node/126