Rezervat dupina podijelio lošinjsku i hrvatsku javnost naslov je pod kojim je Novi list donio opsežan prilog u Otočnom novom listu za travanj 2007. U uvodnom se tekstu kaže kako protivnici zaštite nemaju dilemu i smatraju da zaštita područja ujedno znači njegovu gospodarsku stagnaciju, onemogućavanje rasta i razvoja, dok zaštitari ističu da se proglašenjem zaštite povećava vrijednost prostora, jer područje dobiva na atraktivnosti, poljoprivredni proizvodi imaju veću cijenu, riba ulovljena u tom dijelu također, kao i ugostiteljski proizvodi.
U napisu se ističe kako se u dijelu javnosti tvrdi da je rješenje o proglašenju rezervata doneseno pod čudnim okolnostima, te da je iznenadilo i zateklo sve otočane - premda su Lošinjani dupina »brendirali« još prije četrdeset i sedam godina.
Tvrdnje da ne postoji cresko - lošinjska populacija dupina opisane su kao nezgodne jer sve koji dolaze na Lošinj dočekuje ploča dobrodošlice na kojoj stoji da je Lošinj otok dupina. Ističe se da je i u ponudi suvenira dupin zaštitni znak, a priča o mogućem susretu dupina glavni adut ponude izletničkih brodova.
Postavlja se pitanje tko govori istinu i zašto se za potrebe marketinga dupini obilato koriste, a kada se predlaže zaštita i plansko upravljanje područjem, dupina odjednom nema . . .
Proglašenje preventivne zaštite mora uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja u kategoriji posebnog rezervata u moru posljednjih mjeseci podiglo je priličnu prašinu. U kampanji protiv proglašenja rezervata najglasniji su ribari. Oni naime, proceduru proglašenja smatraju nelegalnom, a proglašenje rezervata nepotrebnim i pogubnim za svoju djelatnost te traže od ministra poništenje zaštite.
Da podsjetimo, zaštićeno područje uz istočnu obalu Cresa i Lošinja, obuhvaćajući otočiće Ćutin, Trstenik, Oruđa i Orjule, ukupne površine 52.576 hektara, od čega kopno čini 241, a more 52.335 hektara, proglasio je u srpnju prošle godine ministar Bozo Biškupić. Stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu mora izradio je Državni zavod za zaštitu prirode. Inicijativu za proglašenje zaštite pokrenula je nevladina udruga Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja, koji se dvadeset godina sustavno bavi istraživanjem zajednice dobrih dupina koja obitava u cresko lošinjskom akvatoriju.
U stručnom obrazloženju Državnog zavoda za zaštitu prirode, ističe se daje ovo područje posebnih vrijednosti, a uz ostalo u njemu se hrani i redovito pojavljuje populacija dupina Tursiops truncatus. Temeljem stručne podloge, a rješenjem ministra Biškupića, preventivna zaštita utvrđena je na rok od tri godine, u tom vremenu primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti prirode. U roku tri godine potrebno je izraditi Pravilnik o unutarnjem redu. Nakon trogodišnjeg razdoblja preventivne zaštite u kojem se sve skupa definira, slijedi donošenje konačne odluke o proglašenju rezervata u moru.
Slijedi vruće razdoblje
Sudeći po sadašnjem stanju i raspravama koje se mogu pratiti u javnosti, slijedi vrlo vruće razdoblje, iako stručnjaci s područja zaštite prirode kažu da nema razloga ni za kakve napetosti, optužbe o legalnosti kao i smislu proglašenja područja zaštićenim. Naime, iz njihovih redova ponavlja se isto, a to je da do donošenja pravila ponašanja kojih će se morati pridržavati u zaštićenom području u cilju njegovog očuvanja, neće biti promjena za lokalno stanovništvo. Pravilnik se donosi u roku tri godine, u njegovom sastavljanju sudjelovat će lokalno stanovništvo i predstavnici svih interesnih grupacija. Procedura donošenja pravila vezanih uz upravljanje i djelovanje u zaštićenom području je javna. Upravljanje područjem može preuzeli lokalna samouprava, što bi značilo i maksimalno učešće otočnog stanovništva. Razdoblje u kojem će se stvari definirati tek predstoji i ništa se neće događati bez učešća lokalnog stanovništva i interesnih skupina, a od proglašenja zaštićenog područja lokalno stanovništvo imat će višestruke koristi, tvrde stručnjaci koji se bave zaštitom prirode.
U redovima protivnika proglašenja zaštite i rezervata u moru raspoloženje je sasvim drugačije. U javnim istupima profesionalni ribari su najglasniji, ali protivnika zaštite ima u mnogim interesnim grupacijama, među kojima među prijevoznicima morem, pa kod građevinskih investitora, naprimjer marine u Nerezinama, ali i mnogih drugih.
I dok iz redova zaštitara tvrde da zaštita znači korist, protivnici proglašenja rezervata tvrde da će ih ograničiti u razvoju, da se neće moći graditi marine niti drugi objekti, da će režim ribolova promijeniti, da se neće moći formirati uzgajališta riba, da će se morati smanjiti broj plovila, ograničiti brzine plovidbe, da će se ugroziti egzistencija profesionalnih ribara, da će ispaštati i ribari s Paga i Raba te da ni koncesiju za plažu neće biti moguće dobiti bez stotinu suglasnosti. Ima i onih koji su cijelu priču o cresko - lošinjskim dupinima doveli u pitanje i kažu kako kolonija dobrih dupina Cresa i Lošinja ni ne postoji, što tvrdi prof. dr. Hrvoje Gomerčić, koji je u više navrata javno iskazao nezadovoljstvo, a među ostalim kaže da nije točna tvrdnja da je predloženo područje najduže i najsustavnije istraživano u smislu populacije dobrog dupina, te da se cresko - lošinjska istočna obala predložena za rezervat, kad su dupini u pitanju, ni po čemu ne razlikuju od npr. akvatorija sa zapadne strane otoka Lošinja ili Riječkog zaljeva.
Zgražanje i čuđenje
Ovakav je stav od dijela javnosti dočekan sa zgražanjem i čuđenjem s obzirom da je dupin zaštitni znak Lošinja, a zanimljivo je kako su Lošinjani dupina »brendirali« još prije četrdeset i sedam godina pa su u povodu izgradnje vodovoda i dolaska vode u otočne kuće na središnjem gradskom trgu postavili fontanu s dva dupina. I dok se jedan dio javnosti oštro protivi tvrdnji da dupina na ovom otočju nema više nego na drugim djelovima, jedan dio je taj argument stručnjaka dočekao s oduševljenjem.
Tako se u sklopu nastojanja da se zaustavi procedura proglašenja rezervata konačnim, sve češće citira izjava dr. Gomerčića po kojoj ne postoji cresko - lošinjska kolonija dupina. Valja primijetiti da je to dosta nezgodno jer istovremeno svi koji dolaze na Lošinj dočekuje ploča dobrodošlice na kojoj stoji daje Lošinj otok dupina. Osim toga u ponudi suvenira dupin je zaštitni znak, a priča o mogućem susretu dupina glavni je adut izletničke ponude brodovima. Postavlja se pitanje tko govori istinu i zašto se za potrebe marketinga dupini obilato koriste, a kada se predlaže zaštita i plansko upravljanje područjem, dupina odjednom nema?!
Osim pitanja ima li ili nema dupina, rezervat u moru otvorio je još mnogo dilema, a središnja je da li zaštita koči gospodarski razvoj. Protivnici zaštite nemaju dilemu i smatraju da zaštita područja ujedno znači njegovu gospodarsku stagnaciju, onemogućavanje rasta i razvoja. Zaštitari pak ističu da se proglašenjem zaštite povećava vrijednost prostora, jer područje dobiva na atraktivnosti, poljoprivredni proizvodi imaju veću cijenu, riba ulovljena u tom dijelu također, kao i ugostiteljski proizvodi. Zaštita ne znači kavez i žicu, nego kontrolirano upravljanje na korist budućih generacija i održivog razvoja. Kako su stavovi totalno oprečni valjat će uložiti mnogo truda na njihovom pomirivanju i usklađivanju što će biti naporan posao koji treba odraditi u roku tri godine, u kojem se roku mora donijeti Pravilnik o unutarnjem redu.
Gradonačelnik Gari Cappelli kaže kako je Grad Mali Lošinj za zaštitu, ali pod određenim uvjetima:
Proglašena preventivna zaštita
- Kod sastavljanja Pravilnika zalagat ću se da njegove odredbe sadržavaju najblaži oblik zaštite, kako se ne bi dogodilo da na tom dijelu našeg otočja dođe do onemogućavanja ili usporavanja gospodarskog razvoja. Iako se ponavlja da do donošenja pravilnika neće biti nikakvih izmjena mi ipak moramo poštivati proglašenu preventivnu zaštitu, pa se izdavanje koncesije na plaži već sada mora raditi po drugačijoj proceduri nego što je to bilo prije proglašenja zaštite. Inzistirat ću da Grad Mali Lošinj bude osnivač ustanove koja će upravljati zaštićenim područjem, navodi lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković u posljednje je vrijeme bio čest gost Lošinja. Sudjelovao je i na nekoliko tribina koje su organizirane vezano uz ustanovljavanje rezervata u moru i tim prigodama ističe kako je funkcija zaštićenog prostora u službi razvoja i da se samo kod površnog promišljanja zaštita stavlja kao oponent razvoju. Na argumente pojedinaca koji kažu kako se na Lošinju oduvijek ribarilo, kako je ovo područje oduvijek bio važan plovni put i kako su stari znali brinuti o prirodi pa to znaju i nove generacije bez da se ustanovljava zaštićeno područje, ravnatelj Marković je odgovorio:
- Tempo se u posljednjih nekoliko desetljeća mijenja drastičnom brzinom. Usporedbe s precima su stoga neosnovane, jer je naprosto dinamika i brzina nemjerljiva. Slikovito rečeno, kada padne trkač na sto metara, on se ozlijedi mnogo jače nego maratonac, kaže Marković, te naglašava da treba pružiti priliku razvoju u skladu s prirodom jer su ljudi sastavni njen dio.
Sporazum o zaštiti kitova
On navodi kako svijest o značaju očuvanja prirode sve više raste te da postoje sredine koje same iniciraju i traže da se njihova područja zaštite.
Ana Štrbenac, načelnica Odjela za divlje i udomaćene svojte i staništa u Državnom zavodu za zaštitu prirode podsjeća daje Hrvatska ratificirala Sporazum o zaštiti kitova (dupini, pliskavice, kitovi) Cetacea u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCO-BAMS) u okviru Bonnske konvencije o zaštiti migratornih vrsta 2000. godine.
ACCOBAMS je stupio na snagu još u lipnju 2001. godine. Osnovni je cilj osigurati opstanak navedenih vrsta na način da se smanje uzroci njihove ugroženosti. Zemlje potpisnice se stoga obvezuju zaštititi ih ustanovljenjem mreže zaštićenih područja koja su njihova hranilišta ili mjesta za razmnožavanje i podizanje mladih. Na prvom sastanku stranaka Sporazuma ACCOBAMS koji je održan u ožujku 2001. godine, usvojena je Rezolucija prema kojoj je cresko - lošinjski arhipelag izdvojen kao međunarodno prioritetno područje za zaštitu dobrog dupina, što znači da je RH kao stranka Sporazuma bila obvezna do kraja 2006. zaštititi ovo područje i usvojiti privremene planove upravljanja, u suradnji s lokalnom zajednicom i korisnicima prostora, ističe Ana Štrbenac, članica Upravnog odbora Sporazuma ACCOBAMS.
Predstoji izrada pravilnika
Ona navodi kako će u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode od jeseni krenuti radionice na koje će biti pozvani predstavnici svih interesnih skupina kako bi se izradio Nacrt pravilnika o untarnjem redu čime će svi zainteresirani imati priliku direktno sudjelovati u kreiranju dokumenta tj. ustanovljavanju pravila na tom području.
Šonja Šišić ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko-goranske županije ističe kako je u sadašnjoj fazi, odnosno od proglašenja preventivne do proglašenja konačne zaštite, nadležna državna razina i to Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode. Oni u roku tri godine trebaju donijeti Pravilnik o unutarnjem redu, nakon čega na red stupaju regionalna i lokalna samouprava, jer upravljanje je u njihovoj ingerenciji. Ravnateljica Sišić kaže kako je i Prostornim planom PGŽ predviđena zaštita na istočnoj obali Cresa i Lošinja, ali u nižoj kategoriji zaštićenog krajolika. Ona navodi da tek predstoji izrada Pravilnika, da je procedura javna i da se mjere zaštite kroz odredbe Pravilnika prilagođavaju i propisuju u skladu sa specifičnostima svake sredine.
Udruga Plavi svijet - Institut za istraživanje mora iz Velog Lošinja, inicijator je proglašenja preventivne zaštite, zbog čega joj jedni pripisuju zasluge jer je učinila mnogo na održivom razvoju kao i za generacije koje dolaze i očuvanje, a drugi ih napadaju kao najodgovornije za zaustavljanje razvoja, koje će po njima uslijediti zbog zaštite, što u Plavom svijetu odbacuju i objašnjavaju:
Protiv posebnog rezervata
Zaštita ne smije značiti, i ne znači, zabranu, već mudro upravljanje na dobrobit ljudi i prirode. Stoga rezervat ne znači »kavez«, već područje kojim upravlja lokalna uprava. Stoga u Plavom svijetu podržavaju svaku javnu i demokratsku raspravu s ciljem pronalaženja učinkovitog načina upravljanja rezervatom. U raspravu će se uključiti, ali kako već duže vremena ponavljaju oni nisu niti pretendiraju biti ti koji će prostorom upravljati, već predlažu da se na lokalnoj razini osnuje posebna institucija s tim ciljem.
Sekcija za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Udruženja obrtnika Cres - Lošinj najaktivnija je u zahtjevima te ističu kako su profesionalni ribari Cresa i Lošinja jednoglasno protiv proglašenja posebnog rezervata i da će zatražiti poništenje Rješenja o preventivnoj zaštiti dijela mora uz istočne obale Cresa i Lošinja u kategoriji posebnog rezervata - rezervata u moru. Pritom navode da u ovom dijelu mora ne vide nijednu ugroženu vrstu, a osobito ne dupina, pa da bi se zbog toga trebao proglašavati poseban rezervat. U priopćenju kojeg su uputili medijima poručili su da ne dopustimo da se ugase tradicionalna otočna zanimanja. Ostavimo naše more slobodnim, čuvajmo ga kao i do sada, ne ugrožavajući ništa i nikoga. Nastavimo živjeti u zajednici s prirodom i dupinima kao i naši preci stoljećima prije nas, poručili su ribari.
Ragiranje članova sekcije ribarstva, akvakulture i poljodjelstva
Nitko nije protiv zaštite prirode tamo gdje je ona ugrožena i gdje joj bilo što ili bilo tko prijeti. Nitko s Lošinja nije za uništavanje prirode i njezinih bogatstava. Niti ribari, niti brodari, niti naši dragi gosti nautičari ne mrze i ne ugrožavaju dupine. Živimo od pamtivijeka u zajednici s prirodom, pa ako hoćete, i s dupinima i do sada nas nitko nije uspio podijeliti. Bojimo se da bi budućnost mogla biti drugačija. Slušajući izlaganje Davorina Markovića, ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, koji kaže da proglašenjem rezervata ribarima i drugima ne prijeti nikakva opasnost i da će se ribariti kao i do sada, a iščitavajući Zakon, dolazimo do očitih suprotnosti između zakona i onoga što kaže gospodin ravnatelj. Zakon o zaštiti prirode, Posebni rezervat, članak 12., citiramo stavak: »U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervat branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, te razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja«.
Besmisleno je povlačiti poveznicu između nekih zaštićenih područja Istre, NP Brijuni (gdje je zabranjen gospodarski ribolov) te ostalih zaštićenih područja na Jadranu koja su u većini slabo ili nikako naseljena, s mogućim rezervatom u lošinjskom akvatoriju kojem pripada deset naselja i područje grada Malog Lošinja, gdje stalno živi i radi preko 11.000 stanovnika, a gravitiraju mu još stanovnici Raba i Paga. Od nas se traži da naš rezervat bude gotovo pola Kvarnerića, ili 540 kilometara kvadratnih, precizno, 52.576 hektara. Primjer tako velikog rezervata u moru za dupine nismo uspjeli naćiv nigdje. Zato ponavljamo: »Želimo štititi naše more, ali zaštita u vidu rezervata je nespojiva s najnaseljenijim otokom na Jadranu, jednim od najbogatijih ribolovnih područja i najvažnijim plovnim putem još iz doba antike (Osorski kanal). Upozoravamo da će ovakav golemi rezervat u moru između četiri otoka koji ga okružuju (Lošinj, Cres, Rab, Pag), ugroziti kompletno gospodarstvo ovih otoka, a ponajviše Lošinja. Lošinj je najpoznatiji upravo po ribarstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, nautičkom turizmu.
Naglašavamo da je Rješenje o proglašenju rezervata u najmanju ruku doneseno pod čudnim okolnostima, da je iznenadilo i zateklo sve nas otočane, da je studija o ugroženosti dupina upitna, potpuno suprotna opažanjima ribara. Sumnjamo i u stručnost takve studije, u zakonitost provođenja istraživanja, a i u zakonitost samog rješenja o proglašenju.
Pozivajući se na Zakon o zaštiti prirode, koji je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2005. godine, jasno vidimo da je rezervat najstroži oblik upravljanja nekim područjem, da zabranjuje većinu gospodarskih djelatnosti, a osobito one koje »ugrožavaju vrijednosti zbog kojih je rezervat proglašen«. Zbog svega navedenoga tražimo od Ministarstva kulture da se odmah provede članak 25. Zakona o zaštiti prirode, koji kaže: »Ako nestanu obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje, donositelj akta o proglašenju, može donijeti akt o prestanku zaštite uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva, a po postupku propisanom za donošenje akta o proglašenju zaštite. Akt o prestanku zaštite dostavlja se nadležnom sudu radi brisanja zabilježbe u zemljišnim knjigama«, naveli su u svom reagiranju članovi za razmatranje i rješavanje problematike rezervata u moru za dupine: Marijan Matković, predsjednik Sekcije ribarstva, akvakulture i poljodjelstva, Ivan Fabijanić, član Upravnog odbora sekcije, Igor Manzoni, član Skupštine Udruženja obrtnika Cres-Lošinj i Stjepan Nedoklan, član Sekcije ribarstva, akvakulture i poljodjelstva.
Od dupina do Apoksiomena
Organizacija Plavi svijet osnovana je kako bi preuzela istraživanje i osvješćivanje javnosti započeto radom Jadranskog projekta dupin, kojeg je 1987. godine započeo Institut Tethys iz Milana. U Plavom svijetu bave se istraživanjem rezidentne zajednice dobrih dupina (Tursiops truncatus) u Jadranu koja obitava u cresko - lošinjskom arhipelagu.
S ciljem zaštite ove ugrožene populacije Plavi svijet je predložio osnivanje prvog zaštićenog morskog područja posvećenog dobrim dupinima u Mediteranu. Osim dupina u tom dijelu prisutne su i druge ugrožene životinjske i biljne vrste. Glavata želva (Caretta caretta) ovo područje koristi kao ljetno stanište u kojem se prehranjuje te zimovalište mladih i odraslih kornjača. U području je dobro razvijeno naselje zaštićene morske cvjetnice oceanski porost - Posidonia oceanica te koraligenska bio-cenoza. Otočići i obala unutar predloženog rezervata mjesta su gniježđenja zaštićenih vrsta ptica- morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i bjeloglavi sup (Gyps fulvus). Unutar ovog područja nalaze se i važna podmorska arheološka nalazišta kao npr. područje na kojemu je pronađena grčka brončana statua - Apoksimena.
Novijim istraživanjima podmorja koje ulazi u administrativne granice grada Malog Lošinja, utvrđene su 152 vrste morske flore, 303 vrste morskih beskralježnjaka, od koji sedam strogo zaštićenih i devet zaštićenih te 112 vrsta riba među kojima 19 vrsta ugroženih u Hrvatskoj. Proteklih 14 godina Plavi svijet prvu nedjelju u kolovozu organizira proslavu Dana dupina u sklopu kojeg provode edukativno zabavne sadržaje.
Komentari:
I naravno kao sto sam vec x-puta rekao dragi moji vi rezete granu na kojoj sjedite.
jer kad sve ode u ruke onih koji su nas navukli postati cete im bezvrjedni te cete biti gladusi na ulici. a ljudi poput Draška i takvih velikih znanstvenika ce sjediti negdje u ministarstvima i cekati politicke mirovine do kojih su se popeli preko vasih naivnih leda.
svatko tko ima zrno soli u glavi ovo razumije i biti ce protiv rezervata, jer ovaj rezervat ne stiti nikog osim nerad.