Gradsko poglavarstvo je 28. lipnja 2007. dalo suglasnost na idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvole za rekonstrukciju i dogradnju brodogradilišta u Nerezinama u uvali Biskupija, investitora Marine Nerezine d.o.o. iz Nerezina.
Zahtjev za davanjem suglasnosti uputio je Ured državne uprave, Ispostava Mali Lošinj dana 5. veljače 2007. godine.
Projektom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja brodogradilišta Nerezine što podrazumijeva i nasipavanje obale u površini od 950 m2. Postojeće brodogradilište zauzima oko 7 500 m2 površine.
Predloženi zahvat nalazi se unutar područja za koje je Ministarstvo kulture dana 26. srpnja 2006. proglasilo preventivnu zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru (rezervat dupina).
Prema Zakonu o zaštiti prirode u posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervat, odnosno dopušteni su samo zahvati kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje rezervata.
Nasipavanje uništava infralitoralne zajednice koje su dio hranidbenog lanca, a i kada se sav materijal izvadi iz mora regeneracija se odvija u geološkom vremenskom rasponu. Tu je i problem upotrebe antifauling premaza za zaštitu podvodnog dijela broda od algi (premazi sadrže teške metale koji se ne razgrađuju nego padaju na dno i akumuliraju u tkivima morskih organizama) i tehnoloških voda (otpadne vode od pranja brodica, kaljužne i sanitarne vode) kao značajnih faktora onečišćenja.
Budući da je Ministarstvo kulture na teritoriju posebnog rezervata obavezno izdati posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole, Eko Kvarner ih je obavijestio o predloženom zahvatu. O svemu je obaviješten i Državni zavod za zaštitu prirode.
Komentari:
navedeno uopce nije tocno jer je danasnja tehnologija toliko napredovala da antifouling zastita vise nije ono sto je nekad bila vec se upotrebljavaju "eviroment frendly" premazi
A imaš ti pravo: neki si ljudi zaista uzimaju svašta za pravo. Zamisli, ne daju da im se piša u njihov bunar, bune se protiv trovanja mora, rijeka, pa i zraka.
Antifouling premazi moraju biti veoma toksični kako bi spriječili taloženje školjaka na podvodnim dijelovima broda.
Zbog štetnosti tri-butil-kosit ar uglavnom je povučen iz upotrebe ali ne i npr. cink i bakar. Ti se teški metali i dalje nalaze u premazima, što se dokazuje analizom sedimenata morskog dna.
Čak je i oko 5 % "ekoloških" tj. Neionskih deterðenata nerazgradivo.
Pretpostavljam da je problem u Nerezinskom škveru, kao i u 95 % marina i škverova kod nas, ureðaj za pročišćavanje otpadnih voda. Svi škverovi i marine trebaju posjedovati Vodopravnu dozvolu i Dozvolbeni nalog.
Problem je što se sanitarne i tehnološke vode NE SMIJU ispuštati niti u sustav javne odvodnje naselja bez pročišćavanja. Uobičajeni način pročišćavanja u taložniku je neadekvatan i ne može zadovoljiti zahtjeve. Postoje membranska tehnologija, fizikalno - kemijski princip obrade itd.
Koliko je meni poznato niti naselje Nerezine nema pročišćivač nego samo ispušta i raspršuje nečistoće na odreðenoj dubini.
Važniji zakoni vezani za vode su Zakon o vodama NN 107/95 i Državni plan za zaštitu voda NN 8/99.
Inspekcija u čijoj je to nadležnosti zove se Vodopravna inspekcija.
Kad Gregorina upozori na ponašanja štetna za okoliš, dakle ZA NAS koji ovdje neposredno u tom okolišu i od njega živimo, treba napasti Gregorinu.
Poništavanje Gregorine učinit će da sve opet postane idilično i bezopasno.
Gospodin koji se očitovao odlično je elaborirao u tekstu taksativno pobrojane probleme, pa više nema potrebe dodatno govoriti o njima.
Ukoliko postojeći škver u Nerezinama radi u skladu sa zakonom i poštujući ekološke standarde, onda sigurno neće biti nikakvog problema kada mu na vrata zakuca vodopravna inspekcija, zar ne?
Do tada možemo govoriti o vizualnom onečišćenju i degradiranju prostora: stare gume, zahrðali lanci, stari dijelovi brodova mjesecima leže odbačeni uz obalu škvera na oduševljenje svih graðana i turista. Svojedobno je ovdje bio objavljen niz fotografija pod nazivom "Razglednice iz Nerezina" koje o tome lijepo svjedoče.