Novi list u svom online izdanju donosi reagiranje udruge Eko Kvarner, ogranak Cres-Lošinj na napis Branka Šuljića objavljen pod naslovom "Spasimo dupina, a otočki čovik neka krepa". Reagiranja kojeg potpisuje Andreja Gregorina u tiskanom izdanju za naše područje nije objavljeno.
Čitatelji Novog lista sa Lošinja mogli su zapaziti da spomnutog reagiranja nema u tiskanom izdanju lista, premda je objavljeno online.
Stoga ga objavljujemo u obliku u kakvom ga je autorica uputila uredništvu:
REAGIRANJE NA TEKST "SPASIMO DUPINA, A OTOČKI ČOVIK NEKA KREPA" AUTORA B. ŠULJIĆA OBJAVLJEN 06.06.2007. U NOVOM LISTU
Branko Šuljić "narodni tribun"
Novinar B. Šuljić napisao je tekst "Spasimo dupina, a otočki čovik neka krepa" u kojem se kritički osvrnuo na činjenicu da je Ministarstvo kulture prošle godine u dijelu cresko-lošinjskog arhipelaga proglasilo preventivnu zaštitu u kategoriji posebnog rezervata (rezervat dupina), te istovremeno iskoristio priliku progovoriti o građevinskim radovima koji se trenutno odvijaju na Osoršćici na otoku Lošinju, kritizirajući pri tome rad otočkih ekoloških udruga.
Tako bi trebala zvučati uvodna rečenica svakog reagiranja, ona uljuđena rečenica koja opisuje objekt referiranja. Međutim, već na samom početku postoji problem: riječ novinar može čitatelja navesti na pomisao da se radi o osobi koja barata činjenicama, riječ kritičnost može ga asocirati na argumentiranu raspravu, a riječ tekst na suvislo strukturiranu jezičnu tvorevinu. A to je u ovom tekstu dvojbeno.
Kao što to naslov svojim stilom i dijalektalizmom nagovješćuje, autor je na sebe preuzeo ulogu narodnog tribuna. A narod su u ovom tekstu ponajviše utjelovili "žitelji Nerezina". Ne Mjesni odbor Nerezina, ne neka udruga, nego narod kao populistička i ideološka konstrukcija. Upravo se oni pitaju "zašto zaštitnici prirode šute sada kada se drastično devastira Osoršćica". Autor, uživljen u ulogu barda, poetski podcrtava mišljenje puka i objašnjava da "netaknutu prirodu nemilosrdno ruju bageri" kako bi probili cestu do vrha zbog gradnje antenskog tornja i transformatorske stanice.
Budući da za sugovornika imam "žitelje Nerezina", a ne neku udrugu ili mjesni odbor, nisam sigurna kome uputiti savjet da se idući puta prvo informira o našem radu kada odluči o njemu javno progovoriti. Tako mi jedino preostaje da neidentificiranim "žiteljima Nerezina" poručim da ne postoji zakon koji im brani da reagiraju na nepravilnosti uočene u vlastitom okruženju, te da ekološke udruge ne posjeduju monopol nad rješavanjem ekoloških problema.
Branko Šuljić ne čita novine u kojima piše
Što se tiče autora teksta B. Šuljića mogu reći samo slijedeće: da dotični gospodin čita novine u kojima piše onda bi znao da je 2. lipnja 2007. u Novom listu objavljen tekst u kojem piše kako je Eko Kvarner ogranak Cres - Lošinj reagirao na radove na Osoršćici investitora INA-e.
To znači da smo uputili prijavu državnoj tajnici za inspekcijske poslove, građevinskoj inspekciji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Malom Lošinju, Rijeci i Zagrebu, tražili očitovanje od Ureda glasnogovornice, INA-e i Grada Malog Lošinja, tražili uvid u građevinsku dozvolu od Središnjeg državnog ureda i o svemu obavijestiti ministricu Matulović - Dropulić.
Nije na meni da prosuđujem da li smo poduzeli malo ili puno, o tome neka odluče čitatelji, međutim, to što smo poduzeti sigurno nije "ništa" o kojem govori gospodin Šuljić.
Nakon što smo uočili da je INA promijenila datum i urudžbeni broj na obavjesnoj ploči kako bi uskladila početak radova s datumom kada je građevinska dozvola postala pravomoćna, Eko Kvarner je uputio četiri požurnice na već navedene prijave, tome pridodao zahtjev urbanističkoj inspekciji da izvrši nadzor nad građevinskom dozvolom, te se ponovo obratio Uredu glasnogovornice i ministrici. I to ne zato jer posjedujemo skribomanske sklonosti, nego zato jer je to jedini način da nam javni istupi budu argumenitirani, a ne strukturirani oko ideoloških konstrukcija i poetskih slika.
Svatko tko se želi informirati o naporima koje ulažemo u zaštitu Osoršćic može o tome čitati na stranici građanske inicijative http://www.volim-losinj.org/.
Branko Šuljić nije čitao ni Zakon o zaštiti prirode
Nakon što je konstatirao da aktivisti ništa ne poduzimaju na zaštiti Osoršćice, autor teksta lucidno zaključuje kako je to zato jer je u pitanju "interes jakog gospodarskog lobija". Po tome ispada da aktivisti napadaju samo nejake i nemoćne, nešto kao djecu i starce u svijetu gospodarstva i politike, ali nikada velike igrače. Tako su već žrtvovali "interese ribara, malih brodara i brodograditelja" zalažući se za proglašenje rezervata dupina.
Da je gospodin Šuljić barem prolistao novine u kojima piše sigurno bi uočio naslov Ministarstvo obrane i INA nelegalno grade na otoku?, pa bi znao da trenutno radimo ne samo na preispitivanju legalnosti radova INA-e, nego i legalnosti radova Vojne luke Kovčanje u malološinjskom zaljevu. Eko Kvarner ne zanima da li je devastator privatna osoba, tvrtka ili državna institucija, nas zanima da li sustav funkcionira. A vrlo često ne funkcionira.
U dijelu teksta u kojem se govori o rezervatu dupina upozorava se kako rezervat u sebi krije zamke i opasnosti za razne djelatnosti. Konstatira se kako su samo rijetki "zavirili u Zakon o zaštiti prirode", pa se navodi kako rezervat za dupine predstavlja "najstroži oblik zaštite" u kojem neće biti ribarenja, turističke plovidbe, gradnje na obali.
Zaista, samo su rijetki zavirili u Zakon o zaštiti prirode, međutim, među njima nije i autor ove tvrdnje. Najstroži oblik zaštite ne prestavlja posebni rezervat, nego strogi rezervat (čl.10), a činjenica da netko apodiktički može nabrojati oblike djelatnosti koje se neće moći odvijati u rezervatu dupina, iako pravilnik o načinu korištenja prostora još nije donesen, govori o njegovim vizionarskim sposobnostima.
Nudi se i jedan vrlo interesantan podatak zbog čega ne treba proglasiti rezervat dupina: dupini, naime, "ne znaju čitati", pa neće moći shvatiti da je čovjek samo njima namijenio određeni prostoru u moru. Ako je to argument protiv proglašenja rezervata, ja imam argument za njegovo proglašenje: otvorimo tečaj za opismenjavanje dupina, ipak su na glasu kao vrlo inteligentne životinje.
Branko Šuljić objavljuje u krivoj rubrici
Autor teksta odbacuje i pomisao da jedini rezervat za dupine na Mediteranu može postati važan dio turističke ponude. Kako bi obezvrijedio tu mogućnost koristi se empirijskom metodom: nakon uvjeravanja da će vidjeti dupine, čak je dva puta isplovio do prostora za koji se tvrdi da je njihovo stalno prebivalište, čekao je nekoliko sati, ali nije vidio niti jednog dupina.
Što reći o osobi koja je u stanju povjerovati da će na otvorenom moru sigurno vidjeti dupina, nego da je, u najboljem slučaju, naivna. Kao što se za turističkog djelatnika koji je u stanju takvo nešto obećati može reći da sigurno nije naivan.
Rezervat dupina nije zoološki vrt, dakle ne radi se o strogo kontroliranoj situaciji u kojoj čovjek dominira nad drugim živim bićem. Upravo je ovakvo antropocentrično poimanje "suživota" čovjeka i prirode rezultiralo cijelim nizom ekoloških problema koji čovječanstvu trenutno dolaze na naplatu.
Na kraju teksta autor je zaključio da dupinima, kao i većina živih stvorenja u prirodi, ne treba nikakva posebna zaštita jer se "znaju pobrinuti sami za sebe".
Svatko tko želi provjeriti apsurdnost ove tvrdnje neka zaviri u Crvenu listu objavljenu 2004. godine u Bangkoku povodom Svjetskom kongresa za očuvanje prirode: zbog devastacija prirodnih staništa uzrokovanim prvenstveno destruktivnim ponašanjem čovjeka moglo bi izumrijeti oko 16 000 životinjskih i biljnih vrsta.
Populistički i neargumentirani javni istupi dio su naše svakodnevnice, međutim, problem nastaje kada se objavljuju u dnevnim novinama u rubrici . Po mojoj procjeni za njih ima mjesta u novinama, ali u rubrici plaćeni oglasi.
Oprema i podnaslovi: administrator
Komentari:
Ne znaju oni kakva je to ......(uvredlji ve riječi izostavljam zbog pravila) koja ih vozi.
Prema zakonu o informiranju Novi list imao je obavezu objaviti reagiranje u roku od trideset dana.
Nakon dva tjedna čekanja počela sam nazivati redakciju NL, prvo urednika rubrike Novosti, pa urednika rubrike Reagiranje, pa glavnog urednika, pa zamjenika glavnog urednika ... Više-manje ostavljate poruke kod vrlo susretljive tajnice Lili koja vam se trudi pomoći.
Najprije sam saznala od jednog od urednika da nisam poslala zadnju stranicu reagiranja kada sam slala faks. Nije se dao zbuniti kad sam mu objasnila da je to nemoguće jer sam poslala mail.
OK, nema zadnje stranice, šaljem ponovo mail.
Nakon toga nikako da ponovo dobijem urednika kojem sam ponovo poslala mail, pa me mole da za glavnog urednika ponovo pošaljem reagiranje.
Šaljem ga po treći puta.
Ponovo zovem, trenutno ne objavljujemo reagiranja, nije istina da ne objavljujete reagiranja, nema prostora, ako ste objavili neargumentirani tekst sada naðite prostor za reagiranje na njega, zovite urednika Reagiranja, ali njega nisam uspjela dobiti niti jednom u dva tjedna, u obradi je...
I reagiranje konačno izlazi nakon nešto više od mjesec dana. U ZG IZDANJU. Da čovjek ne povjeruje: tema je rezervat dupina i radovi na Osoršćici, reagiranje je napisao član Eko Kvarnera, a oni odluče informirati stanovnike Zg županije!
Ponovo zovem, deset minuta telefonskog natezanja s jednim od urednika.
Objašnjenje: taj je dan bilo previše osmrtnica...
Savjet: napišite mail koji će se proslijediti glavnom uredniku, zovite urednika Reagiranja itd., itd. itd.
Pošto na taj način nisam željela komunicirati nastavila sam zvati NL(ponovo zahvaljujem tajnici Lili!), te na kraju u noćnoj smijeni ulovila urednika rubrike Reagiranja, te po četvrti (!) puta poslala reagiranje koje je sada objavljeno i za Primorsko-goran sku županiju.
Tekst na koji reagiram izašao je prije mjesec dana i tri tjedna ...
Koliko je meni poznato poslano je još jedno reagiranje, ali ono nije ugledalo svjetlo dana niti u jednom izdanju NL.
A urednik koji više vjeruje svom novinaru nego činjenicama o kojima se već pisalo u vlastitom listu je budala a kao radnik osoba nedorasla zahtjevnom poslu ureðivanja novina. U interesu vlastitog ugleda uprava Novog lista trebala bi ga premjestiti na mjesto na kojem ga neće moći narušavati.
Zar ne bi moglo biti objavljeno ovdje?
Zasto se ekologija nebi stavila u korak sa razvojem i zasto
ekologija samo pljuje po napretku? Zasto Eko-kvarner ne ponudi
rjesenja umjesto stalnih kritika.
Pocev od kamenolom u cunskom koji smeta samo pojedincima
i to uglavnom vikendasim pa suhe marine u Uvali Artatore itd. itd.
Zasto udarati po radnim mjestima i zatvarati nesto od cega ama bas
svi imaju koristi. Jurekovic Dado nicim nije nagrdio okolis. Silno
zelenilo i lijepi kameni zidici to i dokazuju. Ovo stanje sada je puno gore.
Imam jedno malo pitanjce za sve ekolosko nastrojene Artatorce.
Jako vas brine kamena prasina (koju zapravo i ne vidite dok ne dodjete
do kamenoloma) ali zasto vas ne brine more u kojem se kupate. More u
uvali Artatore je bolesno od fekalija koje dolaze kroz zemlju iz vasih
septickih jama. I da skratim. Koliko vas ekologa iz Artatora imate
ekoloske septicke jame.
Zar je uvijek sve po eko-propisima??
Tvoja priča da indirektno zaposljava vise desetaka pocev od autoprijevoznik a je točna, ali to je zaposljavanje ne prijevozu ukradene robe. Autoprevoznici ne bi izgubili, nego još dobili posla kad bi se materijal dovozio iz legalnog kamenoloma Bojnak.
Svoju tvrdnju da bi mnogim gradjevinarima sigurno uzmanjkalo posla da cijena gradnje poskupi u slucaju poskupljenja pijeska u smilu dovozenja sa udaljenijih destinacija potkrijpi brojkama. Navedi mi cijenu istog materijala iz Jurekovićevog kamenoloma i cijenu iz kamenoloma Bojnak, a ja ću ti sačiniti kalkulaciju cijene franco, na primjer, centar Malog Lošinja.
Pitaš "A sto mislite da se uz kamenolom zatvori i betonara." Ne znam zašto, mi govorimo o kamenolomu, a ne o betonari.
A na ovaj tvoj biser mogu se samo nasmijati: "Mislim da bi trebalo realno gledati na stvari i priznati da su nam neke stvari neophodne iako nam mozda i nisu svima po volji". Dragi Mario, nema što da nam bude ili ne bude po volji kad se radi o kriminalu. Meni nije po volji da plaćam porez, ali plaćam ga jer me na to tjera zakon.
Inspektor za rudarstvo u Državnom inspektoratu, objasnio je da ne može govoriti o procjeni broja nelegalnih kamenoloma u Hrvatskoj, nego samo dati informaciju o broju provedenih nadzora i mjerama poduzetim protiv prekršitelja. Zaključno sa siječnjem 2006. godine bilo je 232 prekršajna postupka, 38 kaznenih prijava, i 87 rješenja o zabrani rada za pogone i postrojenja i zapečaćeno 18 eksploatacijski h polja (većinom tehničko-graðev inski kamen) u Hrvatskoj. Prema istom izvoru, do početka 2006. godine od državnog su odvjetništva zatražili pokretanje postupka oduzimanja «protupravno stečene imovinske koristi» u iznosu od 323 milijuna kuna ukupno za nelegalno izvaðenih 11,8 milijuna kubnih metara mineralnih sirovina. To je utvrðeni iznos direktne državne štete prouzročene radom nelegalnih kamenoloma unazad 6 godina.
I ti misliš da je to u redu kad imamo na lošinju
Alternativni prijedlog izraðen je npr. u slučaju gradnje marine u Nerezinama, ali o njemu se nikada nitko od nadležnih nije očitovao.
Svaka lokacija koja bi bila predložena za eksploataciju mineralne sirovine na Lošinju bila bi protuzakonita i to ne zato jer tako kaže Andreja Gregorina, nego zato jer je tako rekao Sabor.
Materijal ne treba dovoziti iz Istre, mozete ga kupiti u legalnom kamenolomu Bojnak koji ima rezerve za idućih 90-tak godina. O tome koliko je taj kamenolom jaaaako daleko svjedoči činjenica da je Grad pokušavao progurati osnivanje još jednog kamenoloma pod parolom širenja Bojnaka. I ovaj puta, gle čuda, protuzakonito.
Kako graðani imaju koristi od ilegalne eksploatacije, molim da mi se objasni. Porezni obveznici su oštećeni za 1260000 kn kraðom kamena iz Ćunskog, trenutno Općinsko državno odvjetništvo pokušava naplatiti taj novac od D. Jurekovića.
Ovdje nije riječ o estetici nego o zakonima. Zamislite da netko na vašoj zemlji poduzme neki zahvat, vi pozovete inspektora, a on vam objasni da je to možda protuzakonito, ali po njemu su se poduzeti graðevinski radovi jako lijepo uklopili u okolinu, pa on to neće proglasiti bespravnom gradnjom. Vašem oduševljenju sigurno ne bi bilo kraja.
More u Artatora je onečišćeno iz više razloga, jedan od njih je i činjenica da se radi o službenom (neorganizirano m) sidrištu Grada ML. O kanalizaciji sam napisala primjedbu tijekom javnog uvida.
Slažem se, "neke stvari su neiphodne iako nisu svima po volji". Npr. poštivanje zakona.
Ili, recimo, predložena lokacija transfer stanica za otpad u Ćunskom. Ta lokacija nije po volji samo stanovnicima Ćunskog i Artatora, a uz to je i neophodna. Gosp. Mario sigurno ne bi nikada prosvjedovao protiv "stvari koje su neophodne iako nisu svima po volji."
Moja obaveza prema rješenju ovog problema je jednaka kao i bilo kojeg drugog graðanina, dakle, ja se tim problemom mogu, ali i ne moram baviti. Ukoliko vi naðete bilo koji zakon ili pravilnik koji kaže drugačije, molim da mi javite. Osobno sam se ovim problemom odlučila pozabaviti u segmentu zaštite prirodne baštine, a na budućim koncesionarima je da izrade projekte i, ukoliko to smatraju potrebnim, porazgovaraju o tome i samnom (jedna zainteresirana osoba već mi se obratila). Dakle, draga Sunčice, zainteresirani ste za ovaj problem, pa lijepo pregledajte dokumentaciju, obratite se nadležnim službama da ispitate mogućnosti, kontaktirajte MO, naručite idejno rješenje, naðite investitore ... Ne vidim u čemu je problem, svakako ne može biti u tome što AG nije zainteresirana na taj način baviti se time.
Moj odgovor, naravno, nije komentar na članak, koji sam, uostalom, ja napisala, pa i najboje znam o čemu se u njemu radi, nego na komentar gosp. Maria na moj članak. U njemu se spominje kamenolom i septičke jame, pa je vaša kritika upućena na krivu adresu.
Interesira me gdje sam ja to rekla da je "moja" (inače, ja nisam vlasnik nekretnike u Artatorama, pa to čak niti na toj razini ne odgovara istini) septička jama ekološkija zato jer sam je spomenula. Predmetna septička jama, koja je očito predmet interesa mnogih, vjerojatno je u jednakom stanju kao i sve druge u Aratatorama. O tom PROBLEMU napisala sam primjedbu koja je dostupna i na ovoj stranici. S obzirom na vašu zainteresiranos t za ovu problematiku sigurna sam da ste i Vi ponudili neko rješenje za ovaj problem tijekom javne rasprave, pa Vas molim da ga podijelite s nama.
To bi bio najbolji primjer kako se "manje priča, a više radi".
Za kraj skrušeno izjavljujem da ne samo da se koristi postojećom infrastrukturom kada sam na Lošinju, nego npr. na Lošinj ne dolazim biciklom. Obećajem da ću ozbiljno razmotriti mogućnost da idući puta doðem na biciklu s kem wc na leðima.
Jos jednom se ispricavam onima kojima nije po volji demokratsko pravo da misle drugacije.
Dakle, ako upotrebljavate neke pojmove morate znati o čemu govorite.
U prvom komentaru krivo ste upotrijebili pojmove "napredak" i "razvoj", sada krivo upotrebljavate pojmove "ekološki standard" i "zakon". Ekološki standard nije zakon nego osobno opredjeljenje koje se konvecionalizir a, a potom (ovisno o civilizacijskom dosegu) MOŽE postati zakon. Za vježbu možete pokušati razvrstati pojmove kao što su vjetroelektrane , ekološka rasvjeta, vegetarijanstvo , kompostiranje, biopročišćivaći.
Ukoliko želite kvalitetno raspravljati morate se EDUCIRATI. Dobronamjernost s time nema nikakve veze. A ukoliko mislite da sam vas ili bilo koga drugog "blatila", molim vas da me citirate.
Na razini na kojoj je trenutno moguće razgovarati jedino vam mogu reći da nisam vlasnik nekretnine u Artatorama, pa(slijedite me?) nisam vlasnik nikakve septičke jame. Za sadržaj te u zadnje vrijeme vrlo popularne septičke jame interes je već pokazala gða Sunčica, pa o dvojbama oko tog problema možete pročitati u prethodnim komentarima.
Kad vec toliko komentirate nefunkcionalnos t, kako svi volimo reci, DRZAVE i zakonodavstva, pa barem tu imate primjera. Pa nije valjda Gdin. Jurekovic jedini na ovom Losinju!! Sigurna sam da ima i gorih slucajeva od njegovog i to nama svima ispred nosa, u samom centru Grada, ali to nitko ne vidi. Svi vide kamoenolom, a masline oko kamenoloma nitko ne vidi. Da imate pravo, vjerojatno zbog prasine.
I na kraju price, mogli bismo prozvati Grad i Gradonacelnika zato sto danas nismo bas dobre volje. A sto bismo mi sve to napravili da smo na njihovim mjestima??
Ali ja se drzim one; "STA RADIS, SEBI RADIS". I u pravu sam.
Poziv da se "svi okrenemo malo oko sebe pa da probamo nabrojiti na prste one osobe koje sve rade po Zakonu" zaslužuje posebnu psihološku analizu. On svjedoči o defektnom stavu da zbog sveopćeg kršenja zakona nikoga ne treba goniti. Iz toga proizlazi da nam zakoni zapravo ne trebaju, a slijedom toga ni sudovi, policija, komunalni redari itd.
Sunčica prigovara što se komentira nefunkcionalnos t DRZAVE i zakonodavstva, samo na primjeru g. Jurekovića i uzvikuje "Pa nije valjda Gdin. Jurekovic jedini na ovom Losinju!!" Kaže da je sigurna da ima i gorih slucajeva od njegovog "i to nama svima ispred nosa, u samom centru Grada, ali to nitko ne vidi." Prigovor da netko nešto ne vidi smatram smiješnim, neumjesnim i demagoškim.
I na kraju price,Sunčica pita "A sto bismo mi sve to napravili da smo na njihovim mjestima??" (tj. Grada i gradonačelnika) . Pitanje je u najmanju ruku besmisleno. Mi nismo na njihovom mjestu, a da jesmo došli bi tamo zato što smo dali obećanje biračima da ćemo poštovati zakone RH. A ti zakoni kažu da smo pred zakonom svi jednaki i da kršenje zakona od strane osobe A ne oslobaða odgovornosti osobu B. I da nas se tretira prema našem djelu a ne prema, liku, imenu, mjestu roðenja ili stalnog, prema vjeri, spolu, nacionalnosti ili političkom opredjeljenju.
To ste percipirali kao bitan problem, pa Vam sada kao savjesnoj graðanki jedino preostaje da nadležnim inspekcijama prijavite one koji potkradaju državu. Kraj priče.
Inače, tek bi Vam rezultati inspekcijskog nadzora dali za pravo da tvrdite da govorite o činjenicama (toliko kuća, toliko prijava, toliko vlasnika nekretnina je 2007. ulovljeno u prekršaju). Dok ne baratate tim podacima anonimnost i nije loš izbor jer vas nitko ne može tužiti za klevetu. Mene bi sigurno tužili da sam takve "činjenice" uvrstila u studiju slučaja.
Dakle, ovo sam u različitim varijantama na ovoj stranici napisala barem desetak puta, izmeðu ostaloga i Vama, gðo. Sunčice: bavim se problemima, a ne pojedincima, ali pošto probleme uzrokuju fizičke i pravne osobe u jednom trenutku problem se mora personalizirati .
Zamislite da napišem prijavu u kojoj nije precizirana lokacija, investitor, izvoðač i sl. Nešto u stilu antičkih epova: oj, dragi/a inspektore/ica, tamo iza sedam gora netko nešto radi, slijedi svoje srce i završiti ćeš u epicentru zla. To bi stvarno bilo učinkovito.
To što postoje ljudi koji imaju potrebu pisati o meni bez ozbira na temu kojom se bavim, nije moj nego njihov problem. Npr. ja demantiram da Ek Kv nije ništa poduzeo oko INAinih radova na Osoršćici, a onda se netko javi i piše o "mojoj" septičkoj jami.
Onaj tko tvrdi da se ja ili ova stranica bavi samo D. Jurekovićem ili je nepismena ili je zlonamjeran (na ovoj stranici su dostupni tekstovi u kojima problematiziram radove u vojnoj luci, na Osorščici, u uvali Studenčić, probijanje vatrogasnih puteva preko Polanže i Taraboće, širenje škvera, transfer stanicu za otpad, kraðu u uvali Tuhin...).
Gradske službenike nikada nisam prozvala zato jer taj dan "nisam dobre volje", nego zato jer ne rade svoj posao, npr. ne podnose prijavu za uništavanje pomorskog dobra iako su to obavezni prema kaznenom zakonu. U studiji slučaja imate sasvim lijepi broj takvih primjera.
Oduševila me je primjedba da je kamenolom ilegalan, ali su okolo posaðene masline. Predlažem da se u Zakon o rudarstvu uvrsti čl. u kojem će se specificirati koliko je maslina potrebno posaditi ako želite ilegalno eksploatirati (npr. možete ukrasti 10 000 m3 mineralne sirovine ukoliko posadite 100 maslina). Inače, o tome bi mogli porazgovarati i s ljudima koji su vlasnici zemlje na tom području, naime, imovinsko-pravn i odnosi nisu rješeni za sve čestice unutar kamenoloma.
Jednako tako predlažem da se po Lošinju postave obavjesne ploče koje će specificirati tko smije "ispražnjavati crijeva" na Lošinju. Npr. vikendašima dolazak znači cijelovremenu opstipaciju, gosti koji odsjedaju kod njih mogu dva puta na tjedan ići na wc.
Smatrate da ima puno problema na Lošinju, a na ovoj stranici se piše samo o D. Jurekoviću i meni. Pa to barem nije teško promijeniti: pozabavite se nekim od uočenih problema, a potom pod svoji imenom i prezimenom o njemu pišite na ovoj stranici. Kako ste ono rekli, manje priče, više djela.
Pisete da nisu rijeseni imovinsko-pravn i odnosi niti jedne cestice unutar kamenoloma. Koliko ja znam, masline nisu unutar kamenoloma. Opet ste svi krivo shvatili, masline sam spomenula da pohvalim Gdina. Jurekovica sto ih je posadio, a ne da se na temelju njih legalizira kamenolom. Masline su isto djelo ( htjeli Vi to ili ne ) Gdina. Jurekovica.
Kazete da niste vlasnik nekretnine u kojoj boravite, pa kao ni septicka jama u koju praznite VASA cijeva, nije Vasa. po toj teoriji niti ono sto je u toj septicokj jami nije Vase i to nije ekolosko zagadjenje. Bit ce da je to zato sto je i za gradnju te kuce i septicke jame, u kojoj boravite upotrijebljen za gradnju pijesak iz kamenoloma Gdina. Jurekovica, a to naravno Vama ne odgovara.
Zašto se je ta anonimna osoba ostrvila na Andreju Gregorinu? Očito joj je prirastao srcu Jureković, što je posve legitimno, svi zlikovci su imali i roditelje i djecu i prijatelje, pa čak i domaće životinje, dakle brojne osobe koji ih vole. Činjenica da je netko voljen ili nevoljen ne mijenja karakter njegovih djela koja su opisana u nekim od zakona kao protuzakonita, dakle protiv ljudske zajednice u kojoj ti zakoni reguliraju ponašanja.
Činjenica da netko čini neka druga dobra djela, nevezana uz opisana, u ovom slučaju uz brojne ilegalne gradnje i eksploataciju mineralnih sirovina, ne umanjuje karakter tih radnji. U tom kontekstu sadnja maslina može značiti nešto nekome tko se kao centralnom temom bavi likom i djelom Davorina Jurekovića, a ne zaštitom okoliša. Aktivistkinja Eko Kvarnera nema interesa za osobu Jurekovića, pa je sadnja maslina kao crtica o njegovoj ljudskosti irelevantna.
Zašto osoba Sunčica uvodi u radnju sve ostale komunalne i higijenske probleme u naselju Artatore? Gnjavi nas svojim neznanjem i budalaštinama zato što je neuka i graðanski nepismena, pa smatra da ekološki aktivisti moraju htjeti i moraju moći riješiti sve probleme. I zašto bi Sunčica imala pravo svoje realne ili subjektivne probleme istresati pod nos Andreji Gregorini, a ne nadležnim institucijama koje su opisane i plaćane kao nadležne za ureðenje tog segmenta života u zajednici?
Opsjednutost Zagrepčanima je problem koji bi Sunčica trebala podijeliti s nekim stručnjakom za područje psihe (neka ne zaboravi onaj dio o pražnjenju crijeva, taj je važan simptom), a u ovako javnoj komunikaciji je neukusna i nekorektna manifestacija uskogrudnosti, ksenofobije i govora mržnje.
Srdacan pozdrav svim besposlenima koji trose vrijeme na ovoj stranici.
Meni, koja sam argumentirano obrazložila zašto masline nisu argumenti u pitanjima kamenoloma niti Zagrepčani u pitanjima komunalnog ureðenja naselja Artatore, odgovara spominjenjam moje obitelji, koja nije tema članka i koja ne može ilustrirati niti jednu pojavu opisanu u članku.
Strast usmjerenu prema osobama koje se aktivistički angažiraju (a i zavidnu količinu vremena) koju osoba zvana Sunčica akumulira na ovim stranicama, ne bi bilo loše usmjeriti na rješavanje onih problema koji je tište. Osim Zagrepčana. Taj je problem, nasreću, u civiliziranim društvima nerješiv.
To je moje mišljenja, makar ja nemam apartmane i na kanalizaciju me je priključio grad.
lošinjskih uglednika. Mislim da su argumenti nekoga tko se predstavlja Sunčica jadni, niski...To nisu argumenti već tipična glupost zatucanih, zluradih i primitivnih seljaka ovog sela...koji se samoprozvao Grad.Neka se predstavi ta osoba pa da malo proanaliziramo njezinu obitelj, obiteljske bolesti i patologiju, djecu ako ih ima i sve ostalo. Kako vas nije stid?
Prvi anonimni komentator mene je prozvao za kukavičluk jer se ne bavim drogom, a potom spomenuo obitelj Bojane Genov.
Sada se rasprava o Osoršćici i rezervatu dupina svela na prozivanje što se ne bavim septičkim jamama, na moja crijeva i (ponovo) obitelj Bojane Genov. I tako svako malo na bilo koju temu.
Kada čovjek uzme u obzir mentalne sposobnosti ( i broj)ljudi koji ovako rezoniraju, zapravo bi trebali zaključiti da ova država još i dobro funkcionira.
Nisam napisala da sam i jedan problem rješila pišući o njemu na ovoj stranici, nego da bi Vi rješili vaš problem (nezadovoljstvo "činjenicom" da se na ovoj stranici piše uglavnom o D. Jurekoviću i meni) kada bi prostudirali i procesuirali neku neprimjerenu pojavu iz vaše okoline i onda je prezentirali.
Pisanje na ovim stranicama nije stvar egzibicionizma, nego EDUKACIJE. Dakle, kažete da djelujete, pomognite drugima da poboljšaju kvalitetu svoj života i života u zajednici. Ne vidim kako to može biti u koliziji s vašom borbom za opći interes.
Vlasnik kamenoloma nije vlasnik i svih čestica koje eksploatira ili koristi na neki drugi način, a imovinsko-pravn i odnosi su osnova za pokretanje postupka dobivanja bilo koje dozvole. Tako kažu osobe kojima je uzurpirano zemljište i zakon.
Da, KAMENOLOMA NEMA.
To ne govorim zato jer sam stručna osoba, nego zato jer sam se potrudila dobro INFORMIRATI. Stručna osoba je, naprimjer, zaposlenik Ureda za gospodarstvo u Ri koji je me prilikom prvog razgovora lijepo ispravio: NE RADI SE O KAMENOLOMU NEGO O BESPRAVNOJ UZURPACIJI PROSTORA.
Jedna druga stručna osoba (šumarska inspektorica) očitovala mi se da su Hrvatske šume izdale uvjete i ograničenja s 15 točaka od kojih tijekom ilegalne eksploatacije NITI JEDNA NIJE ISPUNJENA.
Vjerujem da bi protuargumentac ija mogla glasiti "ali vlasnik voli saditi masline...".
Inače, moram vas razočarati: nisu sve kuće napravljene materijalnom iz kamenoloma u Ćunskom. Nekretnina u kojoj boravim kada sam u Artatorama raðena je dok je brdo Kušć još bilo u komadu, odnosno dok nije postalo ex brdo Kušć.
Smetaju vas bespravnim molići i neprijavljeni turisti. Pitate da li imam prijedlog. Naravno da imam: napišite prijave lučkoj kapetaniji i turističkoj inspekciji. Toga se baš i nije bilo teško dosjetiti, jedino je teže to napraviti i potpisati svojim imenom.
Moram priznati da imam problem s razumijevanjem nečije potrebe da piše o mojim crijevima i njihovom pražnjenju.
Meðutim, sada sam dovedena u nedoumicu, pa molim jedan savjet: što da radim kada boravim kod prijateljice u Nerezinama? U Nerezinama postoji kanalizaciju, ali je jako loše napravljena. Da li smijem tamo "ispražnjavati crijeva"? Da li da nosim kemijski wc? Ili, možda, biopročišćivać?
Inače, svojednobno je Ek Kv uspio isposlovati donaciju biopročišćivaća za Nerezine iz Nizozemske (pilot projekt, trebalo je platiti samo radove postavljanja). Bili smo kod gradonačelnika na razgovoru, kolegica je materijale ostavila u Uredu za komunalni sustav. Kasnije je imala problema kako Nizozemcima objasniti zašto ih nikada nitko iz grada nije kontaktirao iako su to obećali.
Stanje postojeće kanalizacije na otoku Lošinju, evo novog problema za sve one koji smatraju da "djelovati od početka" znači djelovati od "WC školjke".
Ne zanimaju me vaše crijeva pa ni kako i gdje ih praznite.
Pitao sam dali je vaša septička jama u vikendici vaših roditelja u Artatorama napravljena po ekološkim standardima tj. izbetonirana sa nokoliko pregrada i (VODONEPROPUSNA ). Za svaki slučaj ću opet ponoviti 8VODONEPROPUSNA )