U lipnju je našu obalu posjetilo oko milijun i 380 tisuća turista, do kraja godine ta brojka popeti će se na 12 milijuna noćenja. I dok se državne institucije ne bave statistikom zagađenja mora i priobalnog područja tijekom turističke sezone, eko-udruge upozoravaju da se tada zagađenje poveća od četiri do deset puta.
Istražili smo kakav je utjecaj te bujice gostiju koja svakog ljeta preplavljuje Jadran na očuvanje okoliša, te postoji li strategija obrane 'čistog i plavog' mora.
Međunarodne studije pokazuju da 80 posto zagađenja Mediterana dolazi s kopna, a pola od 700 tona otpada koliko se u Sredozemlju svaki sat sliva u more čini plastika. Od zagađenja mora godišnje umire oko milijun riba, sisavaca, ptica i kornjača.
Državne institucije u nas se, nažalost, sustavno ne bave statistikom zagađenja mora i priobalnog područja tijekom turističke sezone, pa smo se morali osloniti na procjene komunalnih servisa i ekoloških udruga, koje tvrde da se u turističkoj sezoni zagađenje povećava od četiri do deset puta, ovisno o broju turista koji posjeti određenu regiju.
'Dobar dio tog otpada dolazi od turističkih aktivnosti, koje donose veliki infrastrukturni problem. Krk zimi ima 18 tisuća stanovnika, a ljeti taj broj naraste na 125 tisuća. Cijeli sustav se mora prilagoditi toj navali, a troškovi su isti, pa dolazi do paradoksalne situacije – lokalno stanovništvo se buni, no nije se bunilo kad je prodavalo nekretnine', kaže nam Damir Franolić, predsjednik udruge Otočno ekološko vijeće iz Malinske.
Otpad i njegovo zbrinjavanje
Zahvaljujući izuzetno aktivnim krčkim udrugama, ovaj otok je i najdalje odmakao u razvijanju svijesti o pravilnom zbrinjavanju otpada. 'Prije dvije godine na Krku je uvedeno razvrstavanje otpada, na 1.100 mjesta postavljeni su kontejneri za dvojni otpad, a sedam lokalnih zajednica uložilo je 35 milijuna kuna u komunalno poduzeće Ponikve, i taj sustav solidno funkcionira', tvrdi Vjeran Piršić, predsjednik savjeta udruge Eko-Kvarner.
'Ono čime nismo zadovoljni su preopterećenje brodicama; oko 110 tisuća brodica ispušta ogromnu količinu tekućina i ulja, pa godišnje zabilježimo oko 250 ozbiljnijih ispuštanja nafte, što stvara mrlju nafte veličine Cresa, a to je verificirao i satelitski snimak Europske unije', dodaje Piršić.
Komentari: