Odgovor udruge Plavi svijet na izdvojeni komentar posjetitelja pod nadimkom Renci objavljen pod naslovom Javnost i proglašenje rezervata
Plavi svijet je nevladina i neprofitna znanstvena organizacija. Osim istraživanja još su dvije ključne aktivnosti koje provodimo: edukacija i zaštita.
Kako smo svjesni svoje moralne i društvene odgovornosti prema otoku i mjestu u kojem živimo i radimo oduvijek smo sve svoje aktivnosti i prijedloge prezentirali javno. Plavi svijet od svojeg osnutka 1999. provodi razne edukacijske programe s ciljem upoznavanja što šire javnosti s prednostima i odgovornostima koje donosi rezervat. Tako smo prijedlog za osnivanje rezervata u cijelosti stavili na naše web-stranice, tiskali smo brošure (više desetaka tisuća na 4 jezika) u kojima smo obrazlagali zašto predlažemo osnivanje rezervata, organizirali smo javna predavanja i rasprave na koje smo pozivali što osobno što putem javnih medija i oglasa sve zainteresirane građane, sudjelovali smo u radu svih skupova koje su organizirali drugi (tako i na sjednici Gradske skupštine te na skupu koji je organizirao Rotary).
Posljednih godina gotovo jednom tjedno gostovali smo na radio Lošinju gdje smo obrazlagali ideje oko zaštite Lošinjskog akvatorija, organizirali smo više sastanaka sa lokalnom upravom, poglavarstvom, gradonačelnikom, cehom i udrugom ribara, turističkom zajednicom itd. na kojima smo detaljno prezentirali prijedloge kako osnovati i upravljati zaštićenim područjem te na kojima su sudjelovali i predstavnici Ministarstva kulture i Državnog zavoda za zaštitu prirode. Upravo s cijeljem edukacije i lakše i otvorenije komunikacije od 2003. otvoren je i Lošinjski edukacijski centar o moru gdje svi zainteresirani mogu doći na razgovor o ovoj temi.
Unatoč svemu navedenom, osnivanje rezervata pokazalo se kao traumatičan događaj. Upravo stoga smo u posljednje vrijeme javno pozivali nadležne institucije županije, države i Grada da započnu sa procesom održavanja javnih rasprava i prezentacija prijedloga mjera upravljanja te sve zainteresirane strane da to zahtijevaju od nadležnih institucija.
Kao direktan odgovor na pitanje posjetitelja pod nadimkom Renci o upravljanju rezervatom možemo jasno odgovoriti: Plavi svijet ne pretendira na upravljanje zaštićenim područjem. Dapače, smatramo da bi naše upravljanje ovim područjem bio direktan sukob interesa s obzirom na naše aktivnosti. Stoga smo od prvog dana predlagali i obrazlagali naš stav da je u zajedničkom interesu svih otočana osnivanje javne ustanove koja bi upravljala ovim područjem, a u čijem radu bi kroz određeno savjetodavno tijelo (npr. Vijeće korisnika ili sl.) sudjelovali predstavnici raznih interesnih skupina koje koriste navedeno područje
S obzirom da Plavi svijet kao organizacija nema nikakve nadležnosti nad procesom osnivanja rezervata, ne može pokrenuti proces održavanja javnih rasprava. Ono što možemo ponuditi svim zainteresiranim stranama je pomoć u uspostavljanju kontakata s osobama i institucijama nadležnim za uspostavu posebnog rezervata u moru na području cresko-lošinjskog arhipelaga. To su prije svega županijska JU Priroda u čijoj je nadležnosti izrada plana upravljanja i upravljanje (dok se ne osnuje lokalna javna ustanova!) posebnim rezervatom u moru za dupine (http://www.ju-priroda.hr/, ravnateljica Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , tel 051/352400), Državni zavod za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/, ravnatelj Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , tel 01 4866 192) koji je prema Zakonu o zaštiti prirode dužan izraditi stručnu podlogu za osnivanje zaštićenog područja, te Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7, pomoćnik Ministra Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , tel 01 4866 102) koja prijedlog za osnivanje nakon evaluacije šalje Vladi Republike Hrvatske radi donošenja konačne odluke o osnivanju zaštićenog područja.
Što se tiče izrade same Stručne podloge za proglašenje rezervata, u njezinoj izradi sudjelovao je i Plavi svijet s obzirom na podatke o biologiji i ekologiji dobrih dupina ovog područja. Međutim, u izradi su također sudjelovale i sljedeće ustanove: Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (http://www.hpm.hr/); Prirodoslovni muzej, Rijeka (www.mdc.hr/pmr); Ornitološki zavod HAZU (http://www.hazu.hr/); Institut „Ruđer Bošković", Rovinj (www.more.cim.irb.hr); i druge organizacije koje je konzultirao Državni zavod za zaštitu prirode (http://www.dzzp.hr/).
Temeljem Zakona o zaštiti prirode, prezentacija te stručne podloge mora biti održana prije donošenja konačne odluke o zaštiti.
I za kraj, Plavi svijet će uvijek rado ponuditi svoje poznavanje ove problematike sa znanstvenog aspekta. U svijetu je poznata praksa osnivanja ustanova za upravljanje koje uključuju i lokalnu zajednicu kako bi i ona imala utjecaj na razvoj plana upravljanja. Brojni su pozitivni primjeri ovakvog modela (www.morayfirth.partnership.org/mfp.hmtl). Naš je prijedlog da se i na Lošinju osnuje takva ustanova po uzoru na cehove pri Gospodarskoj komori. Takva ustanova može u nadležnosti imati sva zaštićena područja na otoku (ne samo rezervat) i uključivati sve zainteresirane strane omogućavajući im, kroz organizirano djelovanje, puno veći utjecaj na upravljanje zaštićenim područjima.
Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora
Draško Holcer, Peter Mackelworth, Jelena Jovanović, Nikolina Rako, Grgur Pleslić, Maja Nimak
Komentari:
prešućuje dugogodišnji rad na edukaciji javnosti koji su provodili Plavi svijet, prije njega Thetis, Zeleno u plavom, Centar za razvoj otoka... i novije tribinu eko koordinacije.
Imputira namjeru Plavog svijeta da upravlja zaštićenim područjem, što oni sami ne samo da ne kane, nego proglašavaju sukobom interesa.
Odgovornost za uvoðenje pravila i komunikaciju s javnošću svaljuje na Plavi svijet, umjesto da proziva nadležne institucije, prvenstveno ustanovu Priroda.
Cijela je priča očigledna zamjena teza, pri čemu se na odgovornost poziva jedini akter cijele priče koji što radi (Plavi svijet), nevladinu organizaciju, a štedi institucije kojima je jedina svrha postojanja i jedini način opravdavanja plaća upravo to da odrade svoj posao.
Uz navedene adrese na kojima se može pozivati na odgovornost treba pridružiti onu Grada. Kada kane osnovati svoju ustanovu? Nije li interes graðana baš osnivanje lokalne ustanove? Tko će biti krivac kada svime bude upravljao netko drugi van Lošinja?
Što se tiče stručne podloge i sudionika izrade prilažem čitateljstvu izvod iz zakona o zaštiti prirode pa neka sami prosude koliko se kvalitetno mogao pokriti dio vezan uz: "posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti"
Članak 22.
(1) Prijedlog akta o proglašenju temelji se na stručnoj podlozi koju izraðuje Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod), a kojom se utvrðuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi, način upravljanja tim područjem, te na izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem.
(2) Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoðenje akta o proglašenju zaštićenog područja.
Nisam imala namjeru nikoga napadati, ali javnosti mora biti jasno da će rezervata biti i da od toga svi mogu imati koristi. S obzirom da je Plavi svijet započeo cijelu priču, moje je mišljenje da bi morao biti agresivniji da se ona što prije završi. I zašto je ideja o tome da Plavi svijet odnosno ljudi koji u njemu rade trebaju evoluirati u javnu ustanovu koja će upravljati sa rezervatom toliko sablažnjiva? Zar to ne bi bila win-win situacija? Voditi Udrugu nije jednostavno, financiranje je stalna nesigurna borba, opravdavanje potrošenih sredstava Sizifov posao, školovanje i trajna edukacija članova otežano. Plavi svijet vjerojatno može o tome napisati udžbenik s obzirom na dvadesetogodišn je iskustvo. Dragi sugraðani i kritičari, vidite li u kom smjeru vode moje navodne zle namjere? Stručnjaci koji su trenutno okupljeni u Plavom svijetu bi se mogli mirnije i kvalitetnije posvetiti dupinima, istraživanjima i zaštiti a Lošinj bi dobio rezervat koji bi postao dostojan zaštitni znak arhipelaga.
Pili li ga pili, reći će neki. Ja samo želim ovom gradu sve najbolje.
Uloga pak ustanove je drugačija: ona treba donijeti konkretne mjere, poštujući pritom znanstvenu podlogu, uvažavajući gospodarske interese i gospodarski rasti onu finu ravnotežu izmeðu različitih interesa što se naziva javnim interesom. Javna ustanova treba donijeti provedbene mjere, treba osigurati provoðenje, a osim dupina treba se baviti i svim ostalim segmentima zaštite prirode, pa naposljetku i razriješiti problem Puntara, koji imaju zaštićeno područje na kojem ne znaju što bi trebalo štititi, koje u stvarnosti nitko ne štiti, a pri čemu nitko ništa ne smije graditi ni raditi jer ne zna smije li se to. Posla za puno ljudi različitih profila. I nedvojbeno najviši interes Lošinja da u to ulaže javni novac.
Sada dolazimo na teren na kojem je Renci nedvojbeno u pravu. Jedini relevantni stručnjaci za područje dupina su u Plavom svijetu. Za ostala područja u Lošinju stručnjaka nema. To je vjerojatno jedan od razloga što gradska uprava ne žuri, jer nema adekvatnih rješenja. Poneka se mjesta, uhodani kotačići u velikom birokratskom stroju, mogu popuniti prijateljima, navijačima, roðacima stranačkih kolega i ostalim pragmatičnim kadrovskim rješenjima, ali ustanovu takvog tipa treba ustrojiti, dati joj sadržaj rada, stručna rješenja, osigurati organizacijski razvoj i održivost. Za to Lošinj nema ljudskih resursa, a da bi ih stekao treba u njih investirati dobre plaće, stanove, privlačnu životnu okolinu.... Ili dugoročno, treba već danas početi davati stipendije i graditi stanove mladima koji žele studirati biologiju, zaštitu okoliša i ostale struke koje takva ustanova treba.
Da bi Grad vodio takvu politiku - a takva politika je najvažnije ulaganje u budućnost i razvoj otoka - treba prestati slušati beskrajna naklapanja o tome gdje se je tko rodio, tko je otkuda došao i imaju li ljudi čiji su djedovi ovdje roðeni više prava od ostalih na more, na ribe i na to da devastiraju okoliš. Grad treba podršku i konsenzus graðana i jasno prepoznavanje brige o prirodnoj baštini kao životnom prioritetu otočana.
Sve počinje sa nečijom inicijativom, u ovom slučaju Plavog svijeta, zatim Državni zavod za zaštitu prirode na osnovi dodatnih istraživanja predlaže Ministarstvu kulture da donese Rješenje o preventivnoj zaštiti koja može trajati najdulje tri godine. Zatim isti taj Zavod treba izraditi detaljnu stručnu podlogu. Zatim se ta podloga dostavlja Ministarstvu koje ju daje na javni uvid koji traje najmanje trideset dana. Na podlogu se podnose primjedbe na koje Ministarstvo mora dati očitovanja. Sve to skupa ulazi u Akt o proglašenju posebnog rezervata. Zatim se donosi Akt o osnivanju kojim se formira Upravno vijeće. Zatim Upravno vijeće donosi Statut javne ustanove, plan upravljanja i sve ostale bitne akte. Zatim se provodi natječaj za imenovanje ravnatelja javne ustanove. Kada se izabere ravnatelj imenuje se stručni voditelj, te redom ostali niži suradnici.
U cijeloj toj priči Javna ustanova Priroda nema raditi apsolutno ništa osim provoðenja općih zakona o zaštiti prirode a inspekcijski nadzor vrši Ministarstvo sve dok se ne donese Akt o proglašenju. Tada se može odlučiti hoće li rezervatom upravljati JU-Priroda ili će se priča spustiti stepenicu niže na grad Mali Lošinj. Ja smatram da mi sami možemo kvalitetnije upravljati rezervatom nego JU-Priroda. Vjerujem da se niti upraviteljica JU-Prirode neće protiviti toj inicijativi s obzirom da trenutno nema ljudskih niti materijalnih resursa da uðe u taj zahtjevan projekt.
Moja inicijativa (koja ide i šire od ovih internetskih stranica) je da se stručna podloga da što prije na javni uvid te da ostane dovoljno vremena da se daju kvalitetne primjedbe i da Ministarstvo dobije dovoljno vremena da izradi još kvalitetnija očitovanja. Najveći posao tek dolazi i njega treba odraditi buduće Upravno vijeće buduće ustanove. Plan upravljanja se donosi na razdoblje deset godina a prva revizija plana je tek nakon pet godina a u meðuvremenu se samo pišu godišnja izvješća.
Još samo za kraj, da sam u koži Plavog svijeta, bez obzira na optimizam gðe.Genov, malo bi me zeblo oko srca hoću li se uspjeti nametnuti lokalnoj i široj zajednici kao prijeko potreban Institut. Samo ilustracija, tko će imati pravo prikupljanja sredstava od "usvajanja" dupina. To je naravno samo kap u moru, ali pitanje je kako će se postaviti njihovi glavni sponzori.
I usput, veliki je ekološki problem kada Ina sponzorira Osorske glazbene večeri a nije problem kada MOL financira i stipendira članove Plavog svijeta. Stojim neki dan s djetetom na pješačkom prijelazu i projuri kraj mene ganc novi Golf i ne stane nam. Ljutito ga odmjerim odpozadi i ugledam www.plavi-svijet.org i zamislim se. Kako si udruga u kojoj ja djelujem ne može priuštiti niti polovan bicikl a brinemo o bolesnim ljudima? Možda je gða.Genov ipak u pravu, zaštita okoliša je atraktivno područje skupljanja donacija.
Mislim da ni jedno ni drugo nije EKOLOŠKI, nego MORALNI problem, i to problem onih koji primaju donacije od devastatora prirode. Pri tome veći nedostatak morala vidim u organizatora Osorskih glazbenih večeri koje se održavaju podno planine što ju je devastirao donator, nego kod Plavog svijeta. Naime, nije mi poznato da se MOL iskazao kao zagaðivač dijela mora na kojem djeluje Plavi svijet.
Evo „ukratko“ odgovora na pitanja koja ste postavili.
Koliko ja poznajem zakonsku proceduru oko proglašenja rezervata u kategoriji posebnog zoološkog rezervata sve što ste naveli do trenutka osnivanja javne ustanove je točno. No onda se dešava slijedeće. Nakon donošenja akta o osnivanju posebnog zoološkog rezervata koji donosi Vlada RH, rezervat automatski potpada pod nadležnost JU Priroda, tj. županije jer lokalne zajednice nisu dužne osnivati svoje javne ustanove. No ono što osobno, kao čini mi se i vi, držim mudrim, je osnivanje lokalne javne ustanove koja bi upravljala zaštićenim prirodnim vrijednostima na svom području. Nakon osnivanja takve lokalne javne ustanove, ona mora postaviti zahtjev županijskoj za preuzimanje nadležnosti i nakon što se nadležnost prenese, lokalna JU počinje sa upravljanjem, donošenjem plana upravljanja itd. Mi držimo da je lokalnu javnu ustanovu potrebno osnovati jer je područje predloženog posebnog rezervata izuzetno veliko i jer zauzima veliki dio lokalnog područja. Isto tako, i gospodarske prednosti koje može donijeti lokalnoj zajednici su višestruke, te je oportunije iskoristiti prednosti za lokalni razvoj nego prepustiti nekome tko je 100 km dalje da odlučuje kako će se područjem upravljati. Jer ne zaboravimo, nije zarada samo ono što javna ustanova prikupi direktno u svoju blagajnu od npr. prodaje suvenira. Zarada je zapravo sve ono što lokalna ekonomija može iskoristiti kao preduvjete na temelju čega širi svoju djelatnost i na temelju čega ostvaruje novi profit (na koji lokalna uprava ubire porez itd.). Dupini zaštitni znak Lošinja. Za Lošinj siguran sam nema bolje promidžbe. Dupini su Lošinju donijeli jedinstvenost i prepoznatljivos t, oni su kako neki vole reći postali „brand“. Razvoj turizma i gospodarstva koji će se temeljiti na zaštićenoj i očuvanoj prirodi i karizmatskim vrstama zasigurno je dugoročniji put stabilnog razvoja od prodavanja sunca, ćevapa i školjaka iz Tihog oceana.
Što se tiče JU Priroda, vi ste potpuno u pravu. Oni su trenutno dužni provoditi Zakon o zaštiti prirode, što uključuje i nadzor područja vlastitom službom nadzora. No, koliko ja razumijem Zakon, inspekcijski nadzor koji provodi nadležno Ministarstvo kulture uključuje legalnost rada JU Priroda, utvrðivanje štete nastale nedopuštenim radnjama i sl. ali ne i provoðenje zaštite i nadzor područja – to radi JU Priroda. Isto tako, nitko osim loklane uprave nije dužan pokrenuti postupak za osnivanje lokalne javne ustanove!
Što se tiče rada Plavog svijeta i aktivnosti koje provodimo – javna ustanova je ono što joj ime govori. Ona nije znanstvena organizacija. Javna ustanova je javna služba koja temeljem podataka koje joj pružaju relevantne instucije (znanstvene i stručne organizacije, pa time i Plavi svijet) predlaže i provodi politiku zaštite i upravljanja područjem. Javna ustanova ima svoju stručnu službu koja ni u kom slučaju nije zadužena za provoðenje istraživanja već za izradu i planiranje provedbe zaštite temeljem relevantnih podataka koje dobiva. Što se tiče samog istraživanja Plavi svijet kao znanstvena organizacija dozvolu za istraživanje i rad sa ugroženim i zaštićenim životinjskim vrstama temeljem Zakona o zaštiti prirode dobiva od nadležnog Ministarstva kulture i ne traži dozvole za rad od javnih ustanova. Mi smo samo dužni obavijestiti nadležne JU o svom radu na području pod njihovim upravljanjem. Izvještaj o svom radu dužni smo podnijeti Ministarstvu koje je izdalo dozvolu za rad. Takoðer, istraživačke projekte koje provodimo financiraju razne organizacije koje imaju potrebu za takvim podacima (npr. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Sporazum o zaštiti kitova Mediterana, Crnog mora i susj. Atlantskog područja i sl), a neka istraživanja provodimo iz vlastitog interesa i želje za znanstvenim napretkom. U slučaju da neka buduća Lošinjska javna ustanova bude trebala relevantne znanstvene podatke, suradnja će držim biti neupitna. Što se tiče provoðenja edukacijskih programa – niti oni nisu vezani za javnu ustanovu. Svatko može pokrenuti takve aktivnosti. No programi Plavog svijeta utemeljeni su na znanosti, struci i iskustvu te su kao takvi dobili i odobrenje Hrvatskog zavoda za školstvo. Vjerujem kako je suradnja sa nekom budućom JU u provoðenju takvih programa takoðer neupitna. Jer, nije li bolje iskoristiti postojeće znanje i usmjeriti dio osiguranih sredstava u zajedničke programe nego u otvaranje nekih novih, stvaranje nekakvog „suparništva“ i sl? Takoðer, Plavi svijet ne očekuje (niti je ikada očekivao) 100% financiranje svojeg rada i aktivnosti iz proračuna pa je realno očekivati da će i Plavi svijet kao i do sada dijelom i sa vlastitim sredstvima sudjelovati u provoðenju takvih aktivnosti. No mislim da smo već otišli predaleko jer JU je još stvar mašte... Samo još kratko – usvajanje dupina takoðer nije direktno vezano za neku dozvolu – svatko može pokrenuti akciju usvajanja dupina. Meðutim, pitanje je što svojim „usvajateljima“ možete ponuditi i što je cilj takvog vašeg rada? Naš cilj je edukacija i senzibilizacija javnosti te prikupljanje dijela sredstava za rad.
Što se tiče morala oko primanja donacija i sponzorstava – iskreno, i sami smo dugo razmišljali da li da se upustimo u suradnju sa naftnom kompanijom. Ukratko, naši zaključci bili su slijedeći: koliko smo uspjeli sami utvrditi MOL nije bio povezan sa nekim skandalom povezanim sa uništavanjem mora, odricanje legitimnosti rada kompaniji samo zato što se bavi naftom bilo bi licemjerje jer svi, baš svi koristimo naftu i plinu – pitanje je bilo da li kompanija ulaže kako bi smanjila negativan učinak na okoliš a koliko smo mi kao mala organizacija uspjeli utvrditi, ulaže; dalje, novac koji smo primili iskoristili smo i uložili u potpunosti u znanje i očuvanje lokalne kulturne baštine – rekonstruirali smo staru gotovo urušenu zgradu u povijesnom dijelu Velog Lošinja i u tom prostoru pokrenuli dugoročne aktivnosti na obrazovanju i promociji zaštite okoliša i otoka Lošinja. Mislim da smo taj novac više nego dobro i iskreno investirali. Uložili smo u znanje više od naša tadašnja dva godišnja budžeta – a tada nitko od nas nije primao plaću za svoj rad! Istovremeno, naš dodatni uvijet za sklapanjem ugovora bio je davanje 3 školarine studentima za izradu njihovih dioplomskih radnji. Rezultat toga je činjenica da je jedna od tada primjenih studentica danas glavni istraživač Jadranskog projekta dupin. Stoga smo mi svoj problem s moralom riješili.
Pitate i od kuda nam novac za novi auto? I kako je moguće da mi „imamo tako puno, a vi koji se bavite ljudima nemate“. Na to vam pitanje ne mogu odgovoriti. Sponzori su ti koji odlučuju za što žele dati novac a za što ne, a ako baš pitate automobili koje vozimo kod nas su samo na korištenju i mogu biti povučeni bilo kada jer mi nismo njihov vlasnik. I vjerujte mi, zaštita prirode nije profitabilan posao već svakodnevna borba za preživljavanjem . Takoðer, mislim kako u ovom slučaju nije moguće usporeðivati što je važnije. Ja se osobno uvijek pitam kako je moguće da se za nogomet izdvaja toliki novac a ne za zaštitu prirode, održivi razvitak, zdravstvo, komunalne usluge, socijalu... Osobno sam uvijek sretan i zadovoljan kad vidim da ljudi dobro i sa ljubavlju rade svoj posao. Osobno uvijek podupirem sve akcije doniranja za programe koji iskreno služe ljudima. I kao Plavi svijet pokušavamo dio svojih aktivnosti usmjeriti i k tome da pomognemo ljudima – tako smo recimo sa velikim zadovoljstvom radili sa slijepom i slabovidnom djecom, sa djecom s posebnim potrebama itd. Takoðer, osigurali smo i besplatne programe koji se održavaju na Lošinju za 10tak osnovnih škola svake godine. Ako i vama nekim dijelom našeg rada možemo pomoći, javite nam se. Rado ćemo održati predavanje za vaše bolesnike, pokušati pronaći sredstva da ih povedemo na izlet na more u potragu za dupinima i slično.
I još samo za kraj – osobno se ispričavam Vama i svima kojima nismo stali na pješačkom prijelazu. Naša obaveza prema sponzoru čija vozila vozimo i prema našoj organizaciji koju u službenom vozilu predstavljamo je ponašati se kulturno na cesti. Potrudit ćemo se da se takvi slučajevi ne dešavaju ili da se dešavaju što rjeðe.
Hvala vam za sve vaše konstruktivne komentare i pitanja.
Srdačan pozdrav
Draško Holcer,
Predsjednik Plavog svijeta
PS
Šta mogu kad ja nisam baš poznat po ukratko J
Što se tiče spominjanja MOL-a kao sponzora više sam ciljala na ekološke puritance koji su bacali drvlje i kamenje po Ini nego na Plavi svijet. Priznajem da se poklonjenom konju ne gleda u zube i da su dobiveni novci utrošeni na dobrobit zajednice.
Gosp. Holcer, svakako ću doći sudjelovati na Danu dupina a ako bude prilike predstavit ću Vam se pa možemo razgovor nastaviti u ugodnijoj atmosferi.