Jadran bi zbog pregrijavanja mogao postati beživotni bazen, piše današnji Jutarnji list navodeći izjavu koju je dao dr. Silvio Greco, znanstveni koordinator talijanskog instituta za istraživanja mora. Bez kretanja hladne vode sa sjevara na jug nema izmjene kisika pa bi Jadran mogao postati sličan Crnom moru drže talijanski stručnjaci.
Naime, zbog globalnog zagrijavanja dolazi do poremećaja morske struje Tršćanskog zaljeva, što može imati teške posljedice na biljni i životinjski svijet u Jadranskom moru.
Prema njihovim istraživanjima temperature ne rastu samo na površini mora nego i na dubinama od 100 metara. Posebno zabrinjavajući podaci stižu iz Tršćanskog zaljeva. Tamo su inače bura i drugi sjeverni vjetrovi zimi hladili vodu i na taj način stvarali hladnu morsku struja koja se duž talijanske obale spuštala na jug. No u zimu 2003. godine temperatura mora u tom zaljevu, umjesto uobičajenih pet stupnjeva, što je bio prosjek za 20. stoljeće, narasla je na 13 Celzijevih stupnjeva. Mjerenja su pokazala da je, dakle, te zime struja Tršćanskog zaljeva bila praktično iščezla.
Zbog zagrijavanja Jadranskog mora u njemu su se već naselile mnoge biljne i životinjske vrste, posebice ribe, koje inače žive u tropskim morima. Talijanski znanstvenici tvrde da je baš zbog rasta temperature u Tršćanskom zaljevu cvjetanje mora, fenomen tipičan za ljeto, ove godine u Jadranu opaženo već 21. siječnja.
No Dr. Ivica Vibilić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita ne slaže se s talijanskim kolegama. 2003. godine, i tijekom zime, ali posebno u proljeće i ljeto, oborine i riječni dotoci bili su ekstremno mali, tvrdi on, te zato smatra da je visoka temperatura od 13 stupnjeva zabilježena zbog izostanka dotoka hladne i slatke alpske rijeke Soče, a ne, kao što tvrde talijanski stručnjaci, zbog izostanka hlađenja. Ističe da su tijekom zime 2003. godine puhale jake bure i da je zabilježeno nastajanje sjevernojadranske vodene mase, što oboje pridonosi stvaranju struje Tršćanskog zaljeva.
Komentari: