Ribari okupljeni na dvodnevnim 12. susretima u Pagu, traže da se na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) na šest mjeseci, počevši od 1. siječnja sljedeće godine, potpuno zabrani ribolov našim, kao i talijanskim i slovenskim ribarima. Također traže poništenje rješenja o proglašenju rezervata za dupine u lošinjskom akvatoriju.
U šestmjesečnom razdoblju trebalo bi se istražiti koliko ribarica može ribariti jer je područje ZERP-a, tvrde ribari, znatno uništeno, a tek nakon toga izradio bi se plan upravljanja.
»Tražimo i smanjenje PDV-a na deset posto za svježu ribu«, naglasio je Tonči Božanić, predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore. »Pravila o provedbi ZERP-a za nas su neprihvatljiva jer njima ne dobivamo gotovo ništa, a predlaže se jedino primjena već važećih propisa i naš nadzor. Imamo malo brodova do 900 konjskih snaga, a dobro poznajemo praksu naših susjeda koji će pribaviti nove dokumente ili novi motor. Ovakvim ZERP-om nećemo smanjiti ribolov niti jednog talijanskog broda i što ćemo s takvim zakonom«, dodao je.
Najveći interes naših ribara je da se smanji ribolovni pritisak talijanskih ribara, koji su u posljednjih desetak godina u našem moru izlovili ribe u vrijednosti od milijardu i pol eura. Dok naši ribari love samo petkom, subotom i nedjeljom, talijanski love od ponedjeljka do četvrtka na večer, piše Vjesnik .
Poslovni dnevnik izvješćuje da je Vladi poslan i zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva kulture o proglašenju rezervata dupina uz istočne obale Cresa i Lošinja. Ivan Fabijanić, predstavnik ribara otoka Lošinja, ustvrdio je da kreator rješenja nema elementarnog znanja, a kamo li argumente. "Taj je prostor previše važan za brojne ribare Lošinja, Cresa, Raba, Paga i Krka, a dupinima ne znači ništa posebno jer oni slijede srdelu, što znači da ih ima posvuda", kaže Fabijanić. Pozvao je Vladu neka konačno počne s primjenom Zakona o otocima, a ne rješenjima koja ugrožavaju stanovništvo. "Želimo imati posao i živjeti od rada, a ne iseljavati kao naši preci. Ili i ovo rješenje pripada kvoti zahtjeva na kojima inzistira EU", dvoji Fabijanić.
Poslovni dnevnik ističe kako je ključni argument za odluku o moratoriju to što Vlada još nije javno otkrila pravila koja će od 1. siječnja u ZERP-u vrijediti za hrvatske, a koja za ribare iz zemalja EU. Ribari u šutnji Vlade iščitavaju mogućnost da će ZERP biti tek kozmetičke naravi, odnosno moćna talijanska flota i dalje će nesmetano izlovljavati. O dimeniziji ribarske nelagode, prema onom što ih čeka po novoj godini, ilustrativno svjedoči i golem odziv (više od 200) na Susrete, nezapamćen u prethodnih 11 godina. Kao i nepovjerenje iskazano na istup resornog ministra Petra Čobankovića koji je ribare pokušao uvjeriti da "nepotrebno troše previše energije na ZERP budući da je 95 posto njihovih zahtjeva ugrađeno u odluku Sabora".
Stav hrvatskih ribara u vrlo emotivnom istupu izrekao je Danilo Latin iz Savudrije. "ZERP je isključivo u službi talijanskih ribara i hrvatskih političara, dajemo ga za ulazak u EU kao što je Vukovar žrtvovan za neovisnost. To je previsoka cijena. Očekivali smo zdravo, a dobit ćemo retardirano dijete. Racionalno smo upravljali zalihama, bili najuspješniji u Europi, a Talijani razaraju naše podmorje. Ako nas ne žele bez ZERP-a, barem ćemo imati naše more", rekao je Latin.
"Ribari mogu imati razumijevanja za politiku, no kategorija 'vrijeme' ne dopušta komociju. Tko god dobije sljedeći mandat, mora urgentno s ribarima izraditi strategiju, u suprotnom će sljedeći Susreti biti u znaku bivših, a ne profesionalnih ribara", uvjeren je Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara.
Miro Kučić, predsjednik grupacije ribara pri HGK pozvao je Vladu, ako misli na budućnost ribarstva, neka povuče potez koji će današnjih 800 talijanskih plovila u ZERP-u svesti na 200. "Ne tražimo da ZERP postane 'kineski zid', ali mora se znati da je to naše more. Tko želi ribariti mora platiti odštetu, ona će služiti za razvoj ribolovne infrastrukture", rekao je Kučić. Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara, dobio je u Pagu zadaću da sve mjerodavne državne institucije upozna sa zaključcima Susreta. Prema elementima, koje će Ceh dati do 1. prosinca ove godine, treba do 1. srpnja 2008. izraditi plan upravljanja ZERP-om, uzimajući za podlogu istraživanja FAO AdriaMed i Medits. Uz to, treba izmijeniti i važeće propise na način da se ograniči pogonska snaga i dužina plovila te odrede prostorno vremenska ograničenja za ribolov u ZERP-u.
Ribari također traže da niže naknade za lučke pristojbe (iskrcaj i ležarina) vrijede odmah, a ne od 2009. kako je nedavno usvojeno. Traže i prekid izdavanja novih povlastica za ribarenje, uz iznimku plovila iz programa obnove flote te izmjenu pravilnika o alatima i gospodarskom ribolovu, više uvažavajući lokalne posebnosti. Dok Talijani u ZERP-u nesmetano ribare od ponedjeljka do petka u ponoć, Hrvati smiju samo 36 sati, ta se odluka mora žurno izmijeniti, poručili su Vladi iz Paga. Da bi sustigli konkurentnost talijanskih ribara, izračunali su, PDV na svježu ribu te nabavu goriva, alata i opreme mora biti niži 10 posto. Nužna je i daljnja gradnja veletržnica i ribarskih luka, a koncesije za marikulturu treba davati temeljem pravnih stečevina EU.
Komentari:
Tko je rekao? Tko je autor očito djelova tekstova koji se serviraju s desne strane sajta? Tko ih stavlja na stranicu i po kojem ključu?
1. naslov komentiranog članka
2. Naslov komentara koji je upisao autor komentara
3. Do 50 slovnih znakova komentara
4. Datum i vrijeme unosa komentara
5. Ime /nadimak autora komentara
Dakle, na stranicu ih stavlja ih komponenta sustava, a ključ je vrijeme unosa. Zadnji, t. j. najnoviji komentar je uvijek na vrhu liste od njih 15.
Pod naslovom Najkomentiranij e... je spisak 12 najkomentiranij ih članaka koji sastavlja druga komponenta.
Ako se pak pitanje odnosi na tekstove ispod naslova Rekli su..., oni su nasumični izbor izjava, mišljenja, informacija, i t.d. iz raznih tiskanih i online medija koji je načinio administrator.
Moram priznat da sam neugodno iznenaðen činjenicom da administrator stranice bez ikakviog objašnjenja citira djelove tekstova posve izvaðenih iz konteksta cjeline, bez navoðena autora ili konteksta u kojem su dani i napisani.
Posve je izvan dobre prakse čak i laičkog novinarstva da se pod rubrikom "rekli su" navode dijelovi tekstova bez njihovih autora-pa tko je rekao!?
Osim toga, tekstovi se uglavnom lijevo orjentirane tematike pa valjda govore o "mejnstrimu" administratora i njegovih pobočnika.
Ocjena orjentiranosti tematike prepuštena je posjetiteljima .
A dobro.
Pomalo je dosadno objašnjavati da je navoðenje onog tko je rekao nešto važan element...pa važan element svega, zapravo osnova kulture i pismenosti kakvu čovječanstvo danas poznaje. Iza mudrih se misli redovito navode njihovi stvaraoci, iza uzrečica narodi iz kojih potječu, iza pjesama pjesnici, a iza tekstova autori. Zar je ikome s završenom osnovnom školom to potrebno objašnjavati?
Objašnjenje administratora koje ide za tim da "autori dijelova citiranih tekstova nisu navedeni zbog štednje prostora" je toliko besmisleno da jedva zaslužuje komentar. Ime osobe koja je napisala tekst zauzima najviše jedan red, da ne govorimo o tome da se slova mogu smanjiti, da ne govorimo osim toga da je stranica dovoljno velika ima ima dovoljno prostora da može primiti još jedno ime i prezime. Primjerice, dok ovo pišem posljednja slova s desne strane se odnose na rubriku "zadnje na forumu" dok je ispod toga slobodan prostor od gotovon 1/3 stranice!
Nevješto obrazloženje možda skriva vjerojatnu istinu da su autori tekstova koje administrator tako spremno izabire zapravo njegovi poznanici i konstantni suradnici pa bi navoðenje dvije osobe uzastopce uglavnom izazvalo osjećaj kakve privrženosti, ulizivanja i konačno pristranosti.
Nažalost to će ostati samo nagaðanje jer zbog "štednje" prostora nikada nećemo biti privilegirani saznati imena autora mudrih maratonskih rečenica.
Kako bih uštedio administratori nešto vremena (a nije nevažno-i nešto prostora na stranici) obvezujem se i prije njgova odgovora "proučiti" značenje pojmove "nažalost", "tekstovi", "privrženost", "rečenice" i "obrazloženje".
Riječ “stav” administrator je upotrijebio u duhu hrvatskoga jezika prema kojemu se njome opisuje odnos prema komu ili čemu (pozitivan, negativan ili neutralan) te načelo kojeg se netko drži, odnosno njegovo mišljenje ili uvjerenje. Za slučaj da hrvatski jezik Gost ne smatra dovoljno značenjski bogatim, smisao riječi “stav” administrator nudi i u duhu definicije engleske riječi “attitude” koja prema relevantnim lako provjerljivim izvorima opisuje “A complex mental state involving beliefs and feelings and values and dispositions to act in certain ways”; na primjer"he had the attitude that work was fun". Nejasno je što je Gosta navelo na zaključak da uz riječ “stav” kao opis nečijeg mišljenja, načela, vjerovanja, osjećanja ili vrednovanja pristaje riječ “morati” U datom primjeru na engleskom jeziku stav da je rad zabavan može se okvalificirati kako je komu drago, ali nitko ne može tvrditi da rad mora ili ne smije nekome biti zabavan. Riječ je naprosto o nečijem osobnom odnosu prema radu. Usput rečeno, kontrola ljudskih stavova unatoč gigantskim naporima nikada i nigdje nije uspjela.
Gost takoðer kaže da ne dovodi u pitanje činjenicu da je važno što je rečeno, ali da je bitnije tko je rekao, jer po njegovu mišljenju “odreðene riječi, stavovi i tekstovi imaju sasvim drukčiju težinu kada ispod njih stoji potpis Noama Chomskog, a sasvim drugu težinu kad ispod njih stoji potpis, primjerice Drage Pilsla.”
Administrator ne osporava Gostov stav da je bitnije tko je nešto rekao. Na takvo mišljenje, uvjerenje ili vjerovanje on ima puno pravo, baš kao što administrator ima pravo na stav da je važnije što je rečeno. Administrator, naime, “težinu” riječi, stavova i tekstova ne mjeri zvučnošću potpisa nego vlastitom “težinom” samih tih riječi i stavova.
Gost smatra da se iza “nevještog obrazloženja” nenavoðenja skriva istina “da su autori tekstova koje administrator tako spremno izabire zapravo njegovi poznanici i konstantni suradnici pa bi navoðenje dvije osobe uzastopce uglavnom izazvalo osjećaj kakve privrženosti, ulizivanja i konačno pristranosti.” te da će to će nažalost ostati samo nagaðanje.
Administratoru bi bilo drago da su, na primjer John Zerzan i Derrick Jensen, vodeći mislioci anticivilizacij ske struje unutar anarhizma, Mahatma Gandhi, Edo Popović, Mirela Holly, Igor Lesar i brojni drugi imenovani i neimenovani autori tekstova na raznim web stranicama, od stranice udruge Prijatelji životinja, Zamirzine, Franjevačkog instituta za kulturu mira, ili H-alter do domaćih i inozemnih online dnevnika i tjednika njegovi poznanici i suradnici. Usput rečeno, tko su autori tih tekstova ne mora ostati samo nagaðanje. Dovoljno je dijelove teksta ubaciti u bilo koju internet tražilicu i kliknuti na link koji se ukaže.
Zapravo, kad vidim tu silnu upornost u objašnjavanju nečeg što je nebitno za raspravu jednim djelom moram posustati.
Osim toga, mišljenja sam da silne analize i filozofiranja često odvlače pozornost s teme. A tema je, barem po meni, treba li uz citate tekstova navoditi i njihove autore. Praksa ima prejasan odgovor u tom pogledu i administrator to ne može opovrgnuti pa jesmo gdje jesmo; za kompjuterskom tipkovnicom, ja pokušavajući objasniti kako sam u osnovnoj, srednjoj i fakultetu bio učen da se ispod djelova citata pod obavezno mora navesti autor, a administrator iz sebi znanih razloga citirajući (valjda) oxfordov rječnik. Čemu ovo potonje, ne zna se.
Čudi posljednji odgovor administratora jer odudara od prijašnjih.Naim e, u prijašnjim odgovorima isti tvrdi kako imena autora teksta nisu navedena, izmeðu ostalog i zbog štednje prostora. Očito se od tog argumenta odustalo negdje izmeðu listanja oxfordova rječnika.
Idemo dalje.
Administrator se poziva na niz pisaca i poznatih mislioca navodeći i različite organizacije. No kakvo je stanje na web stranicama tih organizacija?
H-alter.org -svaki tekst potpisan, bez obzira je li riječ o cijelini ili dijelu. Svaki naslov ima potpisanog autora
Franjevački-institut.hr- svaki tekst potpisan, svaka misao potpisana, svaki naslov i kratko objašnjenje teksta s navedenim autorom.
prijatelji-zivotinja.hr na sredini stranice dominira izjava "Reći ću ovo glasno: Neću nositi krzno. Volim životinje i slažem se s onima koji se protive nošenju krznenih proizvoda.
Japanka Riyo Mori, Miss Universe 2007
Pa čak je i izjava missice popraćena s njezinim punim imenom i prezimenom!!
Idemo dalje.
Mahatma Gandhi - jeste li ikada, ali baš ikada vidjeli i jednu izjavu ovog čovjeka ispod koje nije naglašeno da je on njezin autor?
O čemu zapravo pričamo u 21 stoljeću? O potrebi da se isod nečijeg citata navede autor citata?Iskreno, pomalo sramotna rasprava jer nema veze s 21. stoljećem nego s kulturom i dobrim običajima novinarstva, književnosti, pismenosti, pa i ureðivačke politike bilo kojeg medija.
Jeste li zaista, ali ikada vidjeli i jedan citat koji nije imao navedenog autora?
Ispričavam se što nisam podrobno analizirao u prethodnom odgovoru navedene riječi. Siguran sam će administrator to spremno učiniti...jel može ovaj put na japanskom? (radi missice pitam).
Samuel Butler
Gost je u meðuvremenu odustao od teorije da su objavljeni citati djelo administratorov ih poznanika, no i dalje insistira, ovaj put na potrebi da netko ima stavove kakvi njemu, Gostu, odgovaraju. No i to je napredak; u prethodnom je postu umjesto riječi "potreba" bila riječ "mora". Uz sve razumijevanje njegove potrebe za mjerom vrijednosti sadržaja nekog citata u vidu navoðenja autora, na ovoj će stranici Gost i dalje morati njihovu "težinu" ocjenjivati samo njihovim sadržajem.
karakterizira osobu koja je u svaði i nezadovoljstvu sam sa sobom , te svoja nezadovoljstva sa svima i svega želi prenijeti osloboditi se negativne energije i osobno nezadovoljstvo proširiti na obične ljude ove stranice . Preporučujem: da svoja nagomilene negativne energije ubaci u svoj KOŠ kojeg može izbrisati, tek kad je prepun odložiti i baciti u smeće. Uistinu, nije pošteno i pravedno komentarima blizu 10000 znakova. maltretirati ostale posjetitelje cijenjene stranice naše stranice "Volim Lošinj" dragog nam otoka. Ne razumijem, niti želim znati , čemu toliki napad i izkaz nezadovoljstvo, /citate engleskog jezika/ non comprie , neka se ostavi filozofiranja ,to može obaviti na fotelji s obitelji ili prijateljima u svom svom rezervatu boravku stana ili kuće.!!
Predlazem da otvorite novu temu, filozofiranje bez filozofa, nadmudrivanje ili ...
Administrator će pri dodavanju novih citata stavljati i oznaku autorstva svjestan rizika da će neki od njih biti izloženi djelovanju Godwinovog zakona (volim-losinj.org/.../...)od strane posjetitelja kakvim se predstavio Gost.
Pri svemu rečenom u prethodnim postovima ostajem, za razliku od administratora koji odustaje od svojih argumenatan prostora koji želi štediti na stranici.
Ne želeću uopće ulaziti u komentiranje posta osobe sb, moram ipak primjetiti zavidne psihoanalitičke sposobnosti PIlsl-a br 2. Uvijek su me impresionirali forumaši koji nisu u stanju prihvatiti tuði stav već njegovog nosioca odmah proglašavaju osobom negativne energije i inog. Mislim da je napredak zavidan jer su se do samo nekoliko godina unazad svi oni suprotna stava pozivali na izgon, četinicima, ustašama i što li sve ne.
Ali pristranost Pilsl-a br. 2 ipak prelazi granice normalnog jer isti zamjera Gostu što koristi gotovo 10000 znakova (što inače nije točno), no ista zamjerka ne ide na račun administratora koji po čitave kartice prepisuje strane rječnike!
Privodeći ovu raspravu kraju ne želim se ni na koji način proglašavati pobjednikom jer se tako niti ne osjećam. Smatram gotovo nevjerojatnim da je jedna, pa na neki način i dobronamjerna primjedba naišla na takvu svirepu tvrdoglavost administratora koji svim snagama pokušavati obraniti propust ili glupost. Stava sam, mišljenja, što god da se ispod citiranih tekstova trebaju navoditi autori istih i zaista ne postoji niti jedan argument koji me može uvjeriti u suprotno. To ne samo da je praksa, običaj i kultura, to je prije svega način da se autoru teksta iskaže poštovanje, a čitaču da ima cjelokupni dojam pročitanog, ne dovodeći, po 10 put u pitanje da je što važno i ima svoju snagu pa makar se ispd njega ne nalazi potpisani autor.
S poštovanjem,
Gost.
Bilo kako bilo, bjelodano je da za razliku od administratora, Gost ne priznaje drugome pravo na vlastiti stav. O tome svjedoči njegova tvrdnja kako je u obrani svoga stava naišao na "svirepu tvrdoglavost administratora koji svim snagama pokušavati obraniti propust ili glupost." Administrator je branio svoj stav, no polazeći od načela jednakih prava na vlastiti stav, Gostovim stavovima nije lijepio etikete čiji sadržaj se ne može izvući iz konteksta rasprave. Naime, Gost ne može znati da li je riječ o propustu, a uporaba riječi glupost izlazi iz okvira uljudnog diskursa. Ukratko, administrator je iskazao poštovanje Gostovim argumentima, dok se Gos služio etiketiranjem, mistifikacijom, i tendencioznošću.
I na kraju, administrator nije odustao od argumenta štednje prostora, no tranzicija Gostovih argumenata od Chomski vs. Pilsel do argumenta kulture, 21. stoljeća, dobrih običaja i poštovanja autora gurnula ga je u drugi plan.
Spominješ pokretanje priča i lažno, panično intrepretiranje činjenica, što stoji, ali ima tu i teorije zavjere stranih interesa i njihovih domaćih plaćenika protiv "otočkog čovika" da ga pojedu dupini. No, mislim da Fabijanić ipak zna zašto se pjeni. Na funkciju je izabran da odradi posao vraćanja tog prostora u status quo.
Mnogo se priča o šteti koja bi nastala zbog ograničenja ribolova i plovidbe rezervatom. Ja bih volio znati kolika je korist od toga sada, kad se sve odvija bez ograničenja. Ali brojkama, a ne onako pjesnički "velika". Volio bih znati koliki je godišnji ulov, ali i koliko je od toga uplaćeno poreza, tj. da li porez odgovara vrijednosti ulova, a isto to i za naplaćene usluge prevoza izletničkih brodova. Nekako mi se čini da bi podaci bili vrlo zanimljivi
..nikad neće svima odgovarati nešto..bilo da ostane kako je..ali u svakom slučaju..ljudi, prestanite se prepucavati,ple ase!
Plavi svjet je pogriješio što nije uvažio ribare i mislio je to su priglupi seljani koji niš ne kape, pa sad ima svoj projekt na početku i više mu ne pomaže to što ima veze u ZG-u.
Vrijeme je da se polože računi te da obje strane iznesu argumente i da dokažu svoje teze o opravdanosti za i protiv te da se donese adekvatno rješenje.
Mišljenja sam da se u cijeloj priči lokalna vlast ne angažira ništa pa je sad na izborima prilika graðanima pokazati za koga će glasati dali za one koji su za njihovu stranu ili neku drugu.
Mada dijelovi lokalne vlasti su za rezervat, kao na primjer Ðurðica Šimičić direktorica TZ. ona je stalno u centru i stalno se skriva iza plavog svjeta jer nije uspjela osim njih i mirisnog vrta smisliti nista pametnije za ponudu turizma Malog Lošinja.
Gradonačelnik je onaj koji se stalno izvlači a u dubini je on onaj koji je blagoslovio rješenje rezervata ne razmišljajući što čini pa se sad vadi iz cijele priče "nismo znali što nam smještaju". A iz ministarstva nam kažu da je upravo on rekao "proglasite to" i čak saznajemo da je i grad platio vatromet na proslavi proglašenja.
Ali to nije ništa čudno kad je TZ ove godine potrošila 800.000,00kn više nego je smjela pa će to sad grad sanirati iz gradskog proračuna kao što i ugrugu Plavi svijet financira da bi ova Lošinj pretvorila u kavez životinja doduše "dobrih". pitam se dali gradonačelnik ili gopoða Dudrða znaju da je gradski proračun novac svih graðana Malog Lošinja i da su u tom gradu i ribari Malog Lošinja te tko im je dao dozvolu da ga tako nemilice troše na obične gluposti koje korist nose samo njima.