Potaknuti potpisivanjem peticije za trajno proglašenje posebnog rezervata za dupine u nekoliko hrvatskih gradova članovi ribarskog ceha Obrtničke komore Primorsko-goranske županije najavljuju da će "u cilju obrane interesa otočana morati pribjeći i drugim metodama kao što su prosvjedi, građanski neposluh i blokade luka".
Ceh za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije ponovno upozorava na svoja stajališta po kojima bi trajno proglašenje posebnog rezervata za dupine u moru uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja bilo neopravdano i ugrozilo bi gospodarstvo dvaju otoka, priopćeno je 7. veljače iz tog ceha.
Privremenim rješenjem Ministarstva kulture iz srpnja 2006. određena je preventivna trogodišnja zaštita dijela mora uz istočnu obalu Cresa i Lošinja - u kategoriji posebnog rezervata u moru. Kako su pojasnili iz Obrtničke komore, očekuje se da Ministarstvo donese konačnu odluku, odnosno da donese trajno rješenje i odredi mjere zaštite ili da, čemu se nadaju u Komori, rezervat ne bude proglašen.
U priopćenju stoji da se na taj problem ponovno upozorava u povodu potpisivanja peticije za trajno proglašenje posebnog rezervata za dupine, koja se, navode iz Ceha, potpisuje u nekoliko kontinentalnih gradova i Puli.
Članovi Ceha smatraju da udruge koje su organizirale potpisivanje peticije "iskorištavaju dobronamjerne ljude koji ne mogu razumjeti problem rezervata, a koji, pak, domaće stanovništvo razumije". Njima se, drže u Cehu, "nudi peticija kako bi se proveli nečiji interesi, koji nisu interesi stanovnika kvarnerskih otoka".
Smatraju da potpisivanje peticije nije organizirano na Cresu i Lošinju zato jer ju domaće stanovništvo neće poduprijeti. U nastavku se navodi da se zagovaratelji posebnog rezervata za dupine koriste proizvoljnim tvrdnjama te da su u "priču" o dupinima potpuno neopravdano "ubacili" zaštitu morske kornjače, morske trave - posejdonije i morske medvjedice.
Iz Ceha su još naveli da su mjerodavni znanstvenici mišljenja da more uz Cres i Lošinj ni po čemu nije posebno za dupine i da bi rezervat bio samo prividna zaštita, koja ne bi pomogla dupinima, ali bi štetila otočanima.
"Poduzeli smo sve što smo mogli i dokazali neopravdanost proglašenja rezervata, ali nismo naišli na razumijevanje mjerodavnih institucija, pa se bojimo da ćemo u cilju obrane interesa otočana morati pribjeći i drugim metodama kao što su prosvjedi, građanski neposluh i blokade luka", stoji u priopćenju Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije. (Hina)
Komentari:
Nedavna havarija turskog broda pored istarske obale najbolja je škola hrvatskoj prepotentnosti na Jadranu. Kao prvo, pokazala je da su se sve velike riječi o našoj spremnosti i oganiziranosti rasprsle kao mjehur od sapunice čim smo se suočili sa prvim pravim problemom. Drugo, havarija se je dogodila u laboratorijski savršenim uvjetima; more je bilo mirno, gotovo bonaca, bio je radni dan a ne vikend i mjesto radnje bio je ipak za ekološku ugrozu bolje pripremljeni sjeverni Jadran.
Iako cijela priča još uvijek nije u potpunosti gotova, već se sada mogu napraviti prve analize dogaðaja. Tri se momenta već sada nameću za analizu.
1) sama havarija broda na Jadranu spada u domenu očekivanih, a ne neočekivanih dogaðaja. Matematički gledano, promet brodova Jadranom (a pogotovo brodova sa opasnim teretom) takve je gustoće da je sa stanovišta teorije vjerojatnosti takvu havariju trebalo očekivati i prije. Pritom, bitno je reći da smo ovaj puta imali veliku sreću što je havariju doživio ro-ro brod, a ne tanker, jer pored istarske obale svake godine, samo za Trst, prolazi preko 300 tankera sa po 100.000 tona nafte (prolazeći samo 2,5 milja od Savudrije).
2) Postavlja se pitanje brzine reakcije i efikasnosti naših snaga zaduženih za prevenciju i spašavanje na moru. Kada se pogleda koliko je bilo potrebno da pojedini spasilački brodovi doðu do havariranog broda, način na koji je bio gašen požar kao i nevjerojatan manjak opreme nameće se i pitanje odgovornosti nadležnih. Dodatno, ovo pitanje je važno i u kontekstu ZERP-a jer istarski ribari tvrde da su prvih nekoliko sati havarije (kada su se spašavali životi članova posade i putnika) nesretnom brodu pomagale snage Republike Italije (što je u potpunosti prihvatljivo, ali treba imati snage to i priznati).
3) Pitanje luke spasa. Prema direktivi Evropske komisije broj 59 iz 2002. godine svaka obalna država mora urediti mjesta zakloništa (place of refuge), u pomorskoj praksi često nazivanih i lukama spasa. Republika Hrvatska je implementirala tu direktivu u svoj Pomorski zakonik (NN br. 181/04). U našem zakoniku piše: “Ministar će odrediti mjesto zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa trebaju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.“ No je li to učinjeno? Je li havarirani turski brod imao zaklonište?
Posljednje pitanje je pogotovo važno i zbog mogućeg ponavljanja havarije u budućnosti. Zbog toga pokušajmo analizirati najgori mogući scenarij.
Pretpostavimo stoga da se (nedajbože) usred turističke sezone, recimo 10. kolovoza na Jadranu dogodi slična havarija; ali pretpostavimo da je u pitanju tanker koji vozi 100.000 tona sirove nafte i da je lokacija havarije u blizini Palagruže, a ne Briuna. I da se požar lokalizira te da oštećeni brod treba hitno odvesti u sigurnije zaklonište zbog nadolazeće ciklone. Kamo bi se išlo s njim; na Hvar, na Vis, na Šoltu... Logično je pretpostaviti da će lokalno stanovništvo odbiti svatku opciju privremenog zakloništa za oštećeni brod na njihovom otoku. Tako se može ponoviti situacija koja je tako skupo koštala španjolsku i francusku obalu u jesen 2002. kada je već havarirani tanker “Prestige” odtegljen daleko od obale, te je sirova nafta istekla iz broda zagadila nekoliko stotina kilometara obale Francuske, Španjolske i Portugala. Umjesto toga, da je bila pripremljena luka spasa, te da je brod bio na vrijeme otegljen u nju zagaðenje bi se moglo lokalizirati na svega nekoliko kilometara. Vlada kraljevine Španjolske naknadno se svojim podanicima za to ispričala.
Zbog svega navedenog neophodno je već sada pripremiti se za takav scenarij, pripremanjem izabranih zakloništa (sa svom potrebnom opremom i sa svim definiranim procedurama) i lokalne zajednice (sa jasno definiranim koncesijama i obeštečenjima u slučaju nastalih šteta).
Jer ova se nesreća veoma skoro može ponoviti.
Autor:
Talijanske regionalne agencije za zašitu okoliša trenutačno se nalaze na moru i prate moguće zagaðenje mora i obale uslijed nesreće turskog broda Und Adriyatic
Agencija ANSA navodi da se plovilo regionalne agencije za zaštitu okoliša (ARPA) za Veneto nalazi na moru ispred Chioggie te da je na njemu četvoro stručnjaka za morsku biologiju koji su u stalnom kontaktu s analitičarima talijanskog Državnog instituta za istraživanja te posadom broda ARPA-e za regiju Furlaniju Julijsku krajinu.
Giorgio Mattassi, ravnatelj odjela za vode ARPA-e Furlanije Julijske krajine, izvijestio je da plovilo njegove agencije uzima uzorke mora u sjevernom Jadranu na području u blizini gorućeg turskog broda te proučava raspršivanje i padanje u more toksičnih supstanci koje je je oslobodio požar na brodu, navodi ANSA.
"Nisu toliko važni uzorci vode koje ćemo uzeti danas koliko rezultati onoga što ćemo napraviti idućih dana. Zapravo je potrebno da se dim sa svojim toksičnim sastojcima slegne u more kako bi mogli dobiti konkretne podatke.
Moram reći da područjem u kojem se sada nalazi brod prolaze snažne struje a valovi su visine 30 do 40 centimetara. To znači da postoji odlična izmjena vode te stoga i odlično raspršivanje. Mogućnost da doðe do ekološke katastrofe je vrlo mala", rekao je Mattassi za agenciju ANSA.
Mattassi je za ANSA-u takoðer potvrdio da praktički nema "opasnosti da brod potone ili da se iz spremišta izlije nafta".
Predsjednik organizacije za zaštitu okoliša Legambiente iz talijanske regije Emilia Romagna Luigi Rambelli izjavio je da nesreća turskog broda upozorava na velike ekološke rizike kojima je izložen sjeverni Jadran, prenosi ANSA.
"Riječ je o zatvorenom moru, dubine 40 metara, na kojem se odvija ribolov i turizam koji su od velike važnosti, a ova nam epizoda kaže da institucije i gospodarske grane ne mogu više gubiti vrijeme i moraju uvidjeti ozbiljnost velikog rizika kojem smo godinama izloženi, nužnosti strogog nadzora koji bi spriječio pristup dotrajalim teretnim brodovima i službu prevencije i zaštite koja još nedostaje", rekao je Rambelli.
PO organizaciji Legambiente postoje mnogi razlozi za zabrinutost za Jadran, od velikog prometa brodova koji Jadranom prevoze naftu i materijale kemijske industrije do možebitnog "dodatnog povećanja prometa za 15 milijuna tona nafte koji bi donio projekt Družba Adria", naftovod koji bi u Omišalj doveo rusku naftu.
Legambiente godinama upozorava na "vrlo osjetljivo stanje sjevernog Jadrana i traži, do sada uzaludno, od talijanskih regija i država jadranske obale odlučne akcije u cilju priznavanja sjevernog Jadrana kao područja kojem je nužna potrebna posebna zaštita zbog njegove važnosti iz ekoloških, društveno-gospo darskih i znanstvenih razloga, a stoga što je ono ranjivo spram utjecaja na okoliš aktivnosti vezanih s pomorskim prometom", navodi ANSA.
Ponavljam pitanje , šta su UDRUGE napravile i poduzele da se izbjegne katastrofa. Hvala !
Zna se tko treba imati kanadere, remorkere i sl. bar se nadam ?
Predsjednik Vijeća »Eko-Kvarnera« Vjeran Piršić poslao je jučer u ime te udruge otvoreno pismo predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu jer smatra da je nužno otvoriti javnu raspravu o havariji turskog broda »Und Adriyatik« pokraj istarske obale, radi bolje zaštite Jadrana.
A kad netko nešto gradi protivzakonito i na crno i treba ga uništiti jer to je kriminal na štetu svih.
Sram vas bilo ....