Hrvatska na području buke okoliša mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zahtjevima Smjernice 2002/49 Europskog parlamenta i Europskog vijeća u vezi s ocjenjivanjem i upravljanjem bukom okoliša . . .
Ta je smjernica donesena u lipnju 2002. s namjerom uspostave sustava upravljanja bukom okoliša radi smanjivanja štetnog utjecaja previsokih razina buke okoliša na ljude. Da bi se odredbe te smjernice potpuno prenijele u hrvatsko zakonodavstvo, potrebno je napraviti niz zakonskih promjena koje na žalost nisu napravljene tijekom donošenja posljednjeg i danas važećeg Zakona o zaštiti od buke, rekao je Vjesniku Ante-Zvonimir Golem, državni tajnik za zdravstvo.
Ponajprije, dodaje Golem, to je donošenje novih dopuštenih razina buke za bitne izvore buke koji štetno djeluju na stanovništvo (cestovni, pružni i zračni promet, kao i buka industrijskih postrojenja) iskazane preko EU-harmoniziranih indikatora buke koji u Hrvatskoj do danas nisu bili primjenjivani. Budući da donošenje tako bitnog pravilnika zadire u domenu zakonodavstva zaštite okoliša, mjeriteljstva, prostornog planiranja i graditeljstva iznimno je bitna suradnja između nadležnih ministarstava kako bi svaki zakonski akt iz navedenih područja mogao biti primjenjiv u trenutku donošenja novih dopuštenih razina buke, smatra Golem.
Druga bitna novost obveza je izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke s obveznim sudjelovanjem javnosti. Time će se, tvrdi Golem, prvi put u većini gradova i općina doznati podaci o opterećenju bukom okoliša od bitnih izvora buke. Za te potrebe Ministarstvo zdravstva izradilo je Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova koji je trenutačno u završnom stupnju usuglašavanja između ministarstava. Uza to, kako se s uvođenjem novih odredbi u zakonodavstvo znatno proširuju potrebna stručna znanja pravnih osoba koja su ovlaštene za stručne poslove zaštite od buke, Ministarstvo je već izradilo »Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke«, kao i »Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke«. Njima se želi osigurati nužno neprekidno usavršavanje svih sudionika u provedbi Zakona o zaštiti od buke.
Oba pravilnika su završena i u tijeku je usuglašavanje stavova među nadležnim ministarstvima. Golem dodaje da će se - osim donošenja još pet podzakonskih akata na temelju Zakona o zaštiti od buke - morati mijenjati i sam Zakon o zaštiti od buke koji nije potpuno u skladu sa zahtjevima Smjernice, kao i određenih normi iz domene mjerenja i ocjene buke okoliša.
S obzirom na to da u Hrvatskoj od 1990., unatoč postojanju Zakona, nije bilo sustavnog pristupa problematici buke okoliša, kroz transpoziciju odredbi Smjernice 2002/49 u hrvatsko zakonodavstvo pokušat će se postaviti 'zdravi temelj' za problematiku buke okoliša, zaključio je. Ti projekti bi trebali značajno pridonijeti smanjenju buke koja štetno utječe na zdravlje. Tu se ponajprije misli na promet. Po svemu sudeći, morat će se sagraditi mnogo više bukobrana no što ih imamo danas. Također, misli se i na industrijske pogone uz kuće.