Niz godina o lošinjskom aerodromu, tj. Zračnom pristaništu Mali Lošinj, govori se gotovo isključivo s aspekta njegovih ograničenja, jer aerodrom može prihvatiti samo male avione, pa je središnja tema produljenje piste i izgradnja poslovne zgrade, što su preduvjeti za prihvat većih zrakoplova, piše Ira Cupać Marković u Otočnom Novom listu za studeni.
Iako se ta investicija smatra priroritetnom, budući da se radi o infrastrukturnom objektu iznimno velike važnosti za cijelo cresko-lošinjsko otočje, na nju se čeka godinama, pa se i prvotni planovi moraju mijenjati, jer se pokazuju nedostatnima. Naime, uzletno-sletna staza lošinjske zračne luke ima 900 metara, a posljednjih desetak godina govorilo se i radilo plansku dokumentaciju za njeno produljenje na 1.300, točnije 1.260 metara. To nije realizirano, a u međuvremenu najnovije studije pokazale su da je potrebno pistu produljiti na 2.000 metara, pa se sada projektna dokumentacija radi za tu duljinu piste.
Nakon dužeg vremena priča oko otočnog aerodroma, čini se, pomiče se s mrtve točke, što se moglo osjetiti i u razgovoru s direktorom Zračnog pristaništa Alanom Horvatom, koji je na naše pitanje ima li novosti oko aerodroma, nakon dugo vremena s entuzijazmom i veseljem informirao. Pa krenimo redom.
Početkom godine novi partner
Najnovija je vijest da je ovog tjedna potpisan ugovor s Institutom građevinarstva Hrvatske (IGH) d.d. iz Zagreba, o izradi idejnog projekta za ishodovanje lokacijske dozvole nove putničke zgrade te rekonstrukciju i dogradnju uzletno-sletne staze lošinjske zračne luke. Rok za izradu idejnog rješenja i ishodovanje lokacijske dozvole je godinu dana. Temeljem studije opravdanosti povećanja kapaciteta, projekt se sada radi za pistu duljine 2.000, širine 45 metara, a direktor Horvat pojašnjava da se pokazalo, ukoliko se Lošinj želi okrenuti udaljenijim tržištima, među ostalima skandinavskim zemljama, Rusiji, sa čijih se tržišta u narednim godinama očekuje povećanje dolazaka, potrebno je pistu produljiti. Uz rekonstrukciju i dogradnju, projekt sadrži i izgradnju pristanišne zgrade veličine 2.900 metara četvornih na dvije etaže. Investicija se procjenjuje na minimalno 15 milijuna eura, a u najboljoj varijanti njen početak bi mogao biti za dvije i pol godine.
Sredstva za izradu projektne dokumentacije osigurat će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U investiranju aerodroma uz suvlasnike, ključnu ulogu u investiciji trebao bi imati budući partner, s kojim se trenutno intenzivno pregovara. O kome se točno radi direktor Horvat za sada nije želio govoriti, nego je dodao da bi taj podatak mogao biti prezentiran javnosti početkom iduće godine, kada se zaokruže i definiraju pojedinosti. Osim osiguranja sredstava za ovu investiciju, na dinamiku njene realizacije značajno će utjecati i postupak izvlaštenja. Naime, poznato je da na cresko-lošinjskom otočju rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ide izuzetno teško i sporo, jer je stanje složeno, na parcelama je upisan »mali milijun« vlasnika, stanje u gruntovnici i katastru u naravi je neusklađeno. Država je u prethodnom postupku izvlaštenja, kada su se radile pripreme za realizaciju produljenja piste na 1.300 metara, proglasila projekt od posebnog interesa za Vladu RH, kao što imaju autoceste, pa je rješavanje imovinskopravnog statusa išlo nešto brže. Isto će se tražiti od države i sada, kada treba ponovo rješavati imovinskopravna pitanja, budući da je projekt većeg obima od prvotnih planova. Do sada je imovinski riješeno oko 50 posto sveukupno predviđenog obuhvata.
Direktor Alan Horvat kaže kako je sada ispunjen jedan od vrlo važnih preduvjeta, a taj je da su svi suvlasnici usklađeni i jedinstveni u namjeri da se projekt produljenja piste i izgradnja pristanišne zgrade što skorije realizira.
Hoteli s pet zvjezdica
- Do sada se redovito kada smo govorili o investiciji postavljalo pitanje da li je isplativa, a to je isto kao da pitate da li je isplativa rekonstrukcija naše državne ceste, otočne magistrale D-100. Kao i ostala infrastruktura, aerodrom je neophodan za realizaciju strateškog gospodarskog razvoja, ne samo Lošinja nego i otoka Cresa. Lošinjski master plan razvoja turizma predviđa razvoj destinacije u kategoriji četiri zvjezdice. Povećanje kategorije smještajnih kapaciteta mora pratiti i prometna infrastruktura, a u ovom slučaju naročito je važan aerodrom. Grad je osnovao tvrtku Velopin d.o.o. sukladno planovima izgradnje marine za megajahte u Malom Lošinju. Projekt takve marine mora pratiti i adekvatna zračna luka. Ne može se očekivati da će vlasnik megajahte do marine putovati nekoliko sati automobilom, a procjena je da čak sedamdeset posto vlasnika megajahti u gradove u kojima su u marinama njihova plovila do njih dolazi vlastitim avionima.
Lošinj ima plan razvoja zdravstvenog turizma, izgradnje hotela sa četiri i pet zvjezdica, takvi projekti nemaju šanse razviti se i pozicionirati na tržištu ukoliko se ne razvija i zračni promet. Mislim da je sada vrijeme sazrelo i vrlo pogodno za projekt proširenja aerodroma jer će se raditi paralelno sa drugim značajnim investicijama koje su usmjerene na podizanje kvalitete i proširenje turističkih usluga. Produljenjem piste i izgradnjom aerodromske zgrade, Lošinj postaje destinacija do koje će se stizati vrlo brzo i to ne samo iz nama bližih europskih zemalja, već i onih do kojih sada putovanje traje satima. Naprimjer let Lošinj - Oslo trajao bi dva sata i petnaest minuta, a Lošinj - Moskva tri sata, kaže direktor Alan Horvat, koji smatra da će izgradnja novog, proširenog aerodroma biti razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje te da je vrlo važno da se to prepozna na svim razinama.
NAJVEĆI UDIO LOŠINJSKE PLOVIDBE
Temeljni kapaital lošinjske Zračne luke iznosi 44.699.200 kuna. Najveći udio ima Lošinjska plovidba - Turizam i to 50,84 posto, slijedi tvrtka Jadranka d.d. s udjelom u vlasništvu od 20,49 posto, potom Republika Hrvatska koja ima 12,63 posto, zatim Građevinsko poduzeće »Radnik« iz Križevaca sa udjelom od 10,07 posto, te Grad Mali Lošinj s 3,63 posto i Lošinjska plovidba - Brodarstvo sa 2,34 posto udjela u temeljnom kapitalu otočnog aerodroma.
Nadzorni odbor Zračne luke čine Marinko Dumanić predstavnik Lošinjske plovidbe, Darin Lekić, predstavnik Jadranke d.d. i Mirko Habijanec, predstavnik GP Radnik, Grada Malog Lošinja i RH.
POVEĆATI KAPACITETE VISOKE KATEGORIJE
Lošinjska Zračna luka izgrađena je za potrebe svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine. Prvih godina na lošinjski su aerodrom slijetali avioni s pedesetak putnika, a postajale su veze sa nekoliko europskih gradova te je aerodrom bio značajni promotor lošinjskog turizma tog vremena. Od 90-tih promet u otočnoj zračnoj luci sveo se na male avione tipa Cessna, ulaganja u opremanje bila su minimalna, što se odražava i na zračni promet koji godišnje iznosi oko 12 tisuća putnika i 4 tisuće malih zrakoplova. Rekonstrukcijom aerodroma plan je u roku tri do pet godina od izgradnje ostvariti promet od 150.000 putnika. Tu brojku bit će moguće realizirati ukoliko se broj smještajnih kapaciteta visoke kategorije poveća na deset, petnaest tisuća.
Komentari:
a svi sami (direktori) strucnjaci za turizam, i ljudi koji su vidjeli svijeta, mislim da su više virili u tanjure i u dnevnice.
Pista od 1300 metara je nešto što bi se trebalo što prije realizirati, jer od turizma koji se bazira na gostima koji dolaze autobusima i osobnim autima znamo da nema baš puno novaca. Zato se svi hvališu sa dna milijuna noćenja, a nitko ne kaže niti približnu procjenu koliko je to novaca. Koliko u državnu kasu, koliko privrednim subjektima? Jedna od bolnih točaka lošinjskog turizma je nepristupačnost , jer kada netko doleti u Pulu, Zagreb ili na Krk nema više volje tandrkati se satima da bi došao u Lošinj. Budimo iskreni, Lošinj ne nudi ništa vrijedno toga, a avanturistički turizam tipa riskirajte život, živite deset dana na sdrenalinu i slično nije lošinjska priča niti lošinjski brand. Dakle, strateški je interes LOšinja da postane bliži turistima da malo dubljim džepom, a to su oni koji lete na destinacije. Dosežna, realistična i i kratkoročno planirana priča (1300 m) bolja je u svakom pogledu od megalomanske zamisli koja neće biti izvediva, ili će biti tek u dalekoj budućnosti, a u eksploataciji će donositi gubitke. Lošinj nije cjelogodišnja destinacija da bi se to isplatilo. Uz manju pistu poboljšati infrastrukturu,
to bi bilo razumno i realistično.
1) mega jahte je moguce dovesti.
vlasnici mega jahti se rado zele pokazati raji koja dolazi autobusima i autima; jer nece se pokazivati svojoj mami, vec nekim curicama koje bi htjeli mrknuti.
2) autobuse treba zadrzati, ali i napraviti kakav elitni hotel s 5 zvjezdica. neka bud na mjestu brodogradilista , na kurilama, mrtvaskoj, krivici, zlatnoj uvali, uvali pijeski.
3) losinju treba jos 4000 stanovnika i 3 milijuna nocenja ( pisem milijuna rijecima jer ne znam koliko nula ide u taj broj)
4) treba revitalizirati mala sela u okolici osora i nerezina.
5) treba ljudima omoguciti da rade. Ovo je porezna drzava, ako utaje porez treba ih zatvoriti na koju godinu i omoguciti da plate stetu, nikako se ne smije covjeka koji radi i stvara maltretirati
6) ako je ikako moguce, gdje se moze dobiti top 10 losinjskih poduzeca? garantirano medu njima nema Lošinj parkinga ( koji je postao socijalna ustanova).
molim komentare
pokrenimo raspravu na bilo koju tocku ovog posta
hvala
a sto se tice samog aerodroma, cisto sumnjam da ce na losinj ikad dolaziti avioni od 200, 300 putnika ..ako i budu sigurno nece biti puni... osim ako ne izmislimo neke piramide ili nes slicno
Možemo postati Meðugorje br. 2.
Hodočasnici, turisti, znatiželjni, japanci i dr. tokom cijele godine.
Kakav biznis, lova do krova.
Odoh pravit kalupe za kipić Gospe,
Bog mi pomogo !
Zracna luka je ogromna investicija sa visokim operativnim troskovima i bilo bi bolje kada bi nasi gradski oci i tajkuni prestali trabunjati o megalomanskim projektima i znali iskoristiti zracnu luku RI koja im je na raspolaganju.
Primjera radi, nas voljeni AUTOTRANS na relaciji ML-RI ne staje u zracnoj luci RI. Kada bi se organizirao udoban i pristupacan transfer iz zracne luke RI za Losinj i Cres, tada bi nas turizam, a i stanovnici otocja imali koristi od necega sto su porezni obveznici vec jednom izfinancirali.
PROJEKATA NA "SVOME" TERENU?
Aproposito: Jadranka obavlja transfer na krcki aerodrom i naplacuje 360,-kn po osobi u jednome pravcu !!! Onako uzgred, hinjski !!! U San Franciscu te pokupi busic od kuce i vozi na aerodrom (50 km) za samo 15,-US$ po nosu.
Sta bi ste Vi od Lussinkale? Vi bi njega saslusali ili salusavali? Sta vam smeta njegova pamet i njegovo izvanredno poznavanje materije?
Mozda je neki vanjski neprijatelj?A?
Vi gospon Krelac zaborabvljate da Opcina Mali Losinj ima svoj privredni management, da Opcina posjeduje poduzece koje je (hvala Bogu) visoko profitabilno. Opcina se umjetno hrani, tj. zivi od poreza. Znaci mora ORGANIZIRATI brzi i povoljni transfer u toku sezone,
kako bi prihodi svih nas a i opcinski, bili veci i jednostavni.
A dobri Ferdi je samo primjer da je transfer moguce organizirati jos bolje na opcinskom nivou.
Stovani Krele, dino prosloga soljeca, sigurno ste napravio dosta za svoju zajednicu ALI SIGURNO NIJE BILO SVE DOBRO.
Neki ocito ne razumiju da Losinj i Cres nisu destinacije koje mogu privuci turiste kao jedna Barcelona, Venecija ili Dubrovnik da bi cheap flight airlines letjele za nas airodorm i time ekonomski opravdali investiciju. Gospodarski subjekti tipa Jadranka i Losinjska su ti koji bi morali organizirati dolaske chater letove i time bi ubirali najveci prihod. Organizacija tipa Jadranka moze organizirati prijevoz za svoje goste tipa airport shuttle kao i sto rade hoteli diljem svijeta.
Netko je prigovorio dugoj voznji od krckog airodroma do ML. U Parisu na CDG airodromu treba vam vise od 30 minuta shuttle busom do hotela koji su u sklopu airodroma.
No da se vratimo razvoju zracne luke Losinj i duzini piste.U gornjim tekstovima se poziva na strucno misljenje, no ne treba biti veliki strucnjak nego samo uzeti malo vremena i zahvaljujuci internetu pogledati kako to izgleda u Svijetu.
Podjimo od Njemacke, na Sjeveru ispred pomorskih luka Bremenhaven i Wilhelmshaven u tzv. Nidersächsische s wattenmeer ima sedam ,osam otocica a pet od njih imaju male zracne luke,sa betonskom pistom i pomocnim travnatim pistama kao i male ali lijepo uredjene prihvatne zgrade za putnike, no pogledajmo podatke:
(u zagradi je tzv. ICAO-code) i data je duzina piste u metrima
WANGERONGE (EDWG) 850x20 m
LANGEOOG (EDWL) 600x15 m
BALTRUM (EDWZ) 360x15 m
NORDENEY (EDWY) 1000x20 m
JUIST (EDWJ) 700x20m
Na neke od njih slijecu manj commuter zrakoplovi, ali su prvenstveno u funkciji nautickog turizma i namijenjeni malim zrakoplovima.Ot prilike ti otoci su podjednako udaljeni od kopna kao i nasi.
A pogledajmo kod nasih potencijalnih konkurenata Grka. Grcka ima kao sto smo rekli 16 internacionalni h zracnih luka sto znaci da i sve ove koje cu sada navesti su takve i imaju carinsku sluzbu.
NAXOS (LGNX) 900x30 m
MILOS (LGML) 800x25 m
PAROS (LGPA) 710x25 m
IKARIA (LGIR) 1310x30 m
LEROS (LGLE) 1015 m
KALYMNOS (LGKY) 1135x80 m ,u ovu zracnu luku npr. dolaze DASH-8-100Q sa 37 sjedala i ATR 42 sa 50 sjedala nekoliko puta na dan.
ASTYPALEA (LGPL) 989x30 m
Sve su ove zracne luke na otocima i rade bez problema u povezivanju otoka, narvno kada je u pitanju veca udaljenost od kopna i da u blizini nema vece zracne luke onda ima smisla napraviti zracnu luku sa duzom pistom.
ušljivim. Time nije definirao mjesto u kojem živi nego svoj profil, kao čovjeka i kao stanovnika ovog otoka. Sada kada ponestaje argumenata sada se spušta na razinu osobnog i vrijeðanja što dovoljno govori. Da je išta pročitao onda bi znao da su graditelji mula u Rovenskoj bili izloženi velikoj kritici da je u to vrijeme to nepotrebna
megalomanska investicija. Takve kritike su prošli i graditelji Vele rive i obale u Malom Lošinju, pa graditelji pristaništa Merag, sadašnje zračne luke "Lošinj", pa graditelji marine u Cresu. Tako prolaze i nastojanja da se razriješi pitanje i budućnost
aerodroma. Čovjek je "čitao", igrao se zmajevima u Ćunskom polju i sve zna. Ali nije. Sve naučio, osim kulture i uvažavanja mjesta i ljudi koji su mu dali priliku u "ušljivom mjestu". To što je nezahvalan nije ništa novo, ali u zadnjem komentaru pokazuje i da je bezobrazan i poluprimitivan (možda i u cjelosti) i podjeća me na novopečene sveznadare koji su sami sebi najljepši, najzgodniji i naipametniji. A što to drugi o njima misle i nije ih briga. Jer drugi su ušljivi.
>>>> 1. Vlasnistvo aerodroma: Lošinjska plovidba - Turizam i to 53,14%, Jadranka d.d. 20,49%, RH 12,63%, Radnik 10,07%Grad ML 3,63% udjela u temeljnom kapitalu
>>>> 2.buducnocti avioprijevoza i ukratko projekcije su takve da ce,u dogledno vrijeme letovi na turisticke destincije postati besplatni jer ce same destinacije to financirati, i mislim da rijec profitabilnost tu postaje bespredmetna
>>>> 3.Gospodarski subjekti su ti koji bi morali organizirati dolaske chater letove i time bi ubirali najveci prihod. Jadranka moze organizirati prijevoz za svoje goste tipa airport shuttle kao i sto rade hoteli diljem svijeta.
pokrenimo raspravu na bilo koju tocku ovog posta
I eto iz tih par pametnih rečenica da se vrlo lako zaključiti:
1. Vlasništvo je u 85°%-tnom vlasništvu društava koja imaju pravo investirati u projekte od kojih će imati koristi (to naravno n mora biti direktan profit). U to se ne treba petljati, jer to nije "novac poreznih obveznika"
2. Grad odnosno RH bi trebale podržati svaku privatnu inicijativu za investiranje u infrastrukturu, ali naravno ne financijski (ne prije detaljne analize kakva je npr započeta na forumu). No Ukoliko bi investicija bila podjeljena u omjeru vlasnistva usudio bih reci da bi tada bilo pozitivno da i Grad i RH sufinanciraju
3. Što se pak tiče pojma Gubitaš... to nas ne treba brinuti - pojam je iz proslog rezima - i ostro se protivim terminu " saniranje gubitasa" (sredstvima Grada ili RH).
moozeechu: uzmi detaljnu kartu pa vidi koliko seoceta ima oko nerezina i osora
Ono sto sam htio reci
Ako netko svojim novcem hoce gradit aerodrom - nek gradi - ne treba mu braniti, a on ce zatim sam vidit jel se zeznuo ili nije, hoce li koristiti samo pol sljetne staze ili cijelu, hoce li mu se isplatiti sav ground personel ili neće...
....I, naravno, porezni obveznici ne bi trebali snositi posljedice njegove krive ideje.
Danas s novom cestom mislim da bi bilo jeftinije aereodrom napraviti na Sv. Mihovilu, a i Lošinjani ''elita'' ne bi bili dekomodirani.
Doli Lošinjani ma što god oni predstavljali maledeti
p.s. nove strukture vjerojatno ni neznaju gdje je Sv. Mihovil, nije u bosni
Da te podsjetim ako nisi ucio u skoli ili si zaboravio, pocetcima prave demokracije smatra se francuska burzoaska revolucija, i u njoj je bio jedan veliki mislilac i filozof po imenu Maximilian Roberspier i on je rekao jednu veliku misao koja se smatra kredom moderne demokratije:"Ne slazem se sa time sto si rekao, ali cu do svoje smrti braniti tvoje pravo da to kazes."Bilo bi lijepo da iz toga nesto naucite ako mislite u EU, jer kada danas sutra dodjete u EU , ne cete biti bas dobro-dosli sa takvom ne tolerancijom.
Ova diskusija je pocela lijepo sa argumentiranjem i iznosenjem cinjenica a onda su pojedinci umijesto da znanjem i argumentima pokazu ostalom puku zasto je neophodna pista od 2000 metara, kako je to pokusano prikazati u gornjem clanku poceli sa diskvalificiran jima u stilu ma sto ti "mali " znas.
Mozda je ne vidim vise dobro ali nitko nije nazvao otocane usljivim nego mjesto,ali to sada vise nije ni vazno jer je jako puno otislo off-topic, jer umjesto da je ovaj forum mjesto za izmjenu misljenja, jer nitko ne zna sve i bogatstvo misli je i u slusanju tudjih misljenja da bi se korigirala osobna razmisljanja, ovo se pretvorilo u mjesto za zabavu pojedinaca koji ocito nemaju sto pametnije raditi.
Ja nisam sa otoka ali vec godinama dolazim na ljetovanje ali jedno moram iznijeti da ovakvu nesposobnost "domacih", bodula na daleko nisam vidio uzduz hrvatske obale da ne znaju vladati svojim otokom nego su uvijek pokorno slusali "fureste" ma od kuda oni dosli.
Zivi i zdravi bili!
Jeno je siguro Mužići, Kamalići, Magazini, Badurine, Jurekovići, Kačinari i ki zna ki drugo ne bi prodali svoju zemju za onde udelati pistu nego bi kigod zburjani če forši nanke ni najhuje, a i zbursko bi se malo refalo.
Gajtana zis Triješta karpejka
Iz članka vidim da će Grad Mali Lošinj sudjelovati s 3,63 % u temeljnom kapitalu. Znači Grad Mali Lošinj, tj. svi mi graðani trebamo sudjelovati s 3,63 % u profitu (ako ga bude) ili s 3,63 % u gubitku (ako ga bude), ali ni jednom kunom više. Cijela ova priča je većinski privatna priča jer većina uloženog kapitala je iz privatnih tvrtki, manje ili više poznatih vlasnika. Zbog toga će korist od ekspoloatacije aerodroma biti većinski privatna, no onda takva treba biti i šteta u slučaju da se procjena uspjeha pokaže krivom. Protiv toga sam da se profit dijeli privatno a gubitak da bude društveni. Dosta mi je demagogije da se loši poslovni potezi, loše rukovoðenje, štetni ugovori, menaðerske povlastice itd prebacuju na leða svima dok korist ostaje samo njima, jer da je to radi očuvanja radnih mjesta i općeg probitka.
J. Radić je pobjedio natječaj za novi terminal na Lošinj.
jel on to pobijedio prije nego što je natječaj počeo?
Naravno, a zar je moguce drugacije?
I sad bi htio naglasiti da:
1. Lošinj/Cres imaju master plan.
2. Kane povecati hotelske kapacitete sa 4**** i 5*****, te marinu za megajahte.
3. Kane ulagati u promociju te i takve vrste turizma.
A za to im definitivno i apsolutno treba produzena pista i terminal. Posto je angaziran IGH, budite sigurni za dvije stvari:
1. Biti ce izgradjeno i to megalomanski.
2. Sve skupa ce kostati basnoslovno, nekoliko puta vise nego sto vrijedi
Boze koje megalomanije!!! Nove hotele visoke kategorije za 10.000-15.000 gostiju! Ako racunamo da hotel te kategorije ne smije imati vise od 300-350 kreveta, onda dolazimo do izmedju 30 i 50 novih hotela i to u slijedecih 3-5 godina!!! Gdje ce ih graditi? Zar ce zabetonirati cijelu tu predivnu obalu na Losinju i Cresu? Pa zaboga nisu niti u stanju posteno popraviti cestu. Osim toga marina za megajahte!!! Ha, ha, ha, da se ne upiskim od smijeha. Mos mislit kak ce svi seici i milijarderi hitati na Losinj ostaviti brod. Osim toga njima aerodrom u Losinju, ma koliko ga se povecalo, nece biti dovoljno velik. Kada npr. Avramovic dodje sa svojim 767 ionako nece moci na njega sletjeti. A da ne govorim o svim seicima koji putuju sa privatnim A340 ili B747 i to odmah sa 2-3 komada odjednom. Lijepo je sanjati, ali ovo je vec i za san previse....
IGH i BUDUĆI partner baš ko po špranci priča.Neizvlašt ena zemlja,neosigur ana sredstva plus kako neko reće megalomanija samo takva,a o ministarstvu onom iz kockice i njihovim investicijama i planiranju budučnosti zračnog prometa je nepotrebno sipat komplimente
Jeste li primijetili da je sve bilo normalno u planovima dok se nije uključio IGH?
Eto problema, negdje smo ranije pisali kako treba ovo, treba ono, izmedju ostalog i opravdavanje i realno očekivanje povrata investicije u neko dogledno vrijeme. Po ovom megalomanskom planu ja to ne vidim, možda ju vide moji prapraunuci.
I tako dalje....
Pod "furestima" podrazumijevam "kontinentalce" .
Pogledao sam malo statistiku dubrovackog aerodroma za proslo ljeto i nesto me potaklo na razmisljanje.Ev o citiram sto pise ukratko u dbv info-novosti iz zracne luke dubrovnik:"Prek o dubrovačke zračne luke je u razdoblju
od 1.siječnja do 31.listopada 2009. prošlo
1.078.462 putnika. Promatrajući tablicu prometa
putnika po državama u navedenom periodu, zaključuje
se kako je od ukupnog broja putnika bilo
najviše putnika iz/za Veliku Britaniju (217.700),
a što se tiče analize broja putnika po gradovima,
najveći broj putnika je bio iz/za London (146.700),
nakon čega slijede Zagreb (141.460), Pariz
(74.100) i ostali. Promatrajući avioprijevoznike,
najveći udio u prometu je zabilježila Croatia Airlines
sa 30,95%. Niskotarifni prijevoznici su u ukupnom
prometu putnika u prvih 10 mjeseci sudjelovali 25 %"
Po nekoj logici stvari za ocekivati je i takvu statisticku raspodjelu i na Losinju, jer su Britanci isto tako tradicionalni gosti i u Istri preko aerodroma Pula.Iz istog to clanka se da vidjeti npr. da ti Britanci ucestvuju sa preko 20 %, u usporedbi sa navedenim Norvezanima 4% i Rusima 2% kao glavnim buducim korisnicima direktnih letova za Losinj.
Kako Velika Britanija nije ukljucena u Schengen, pitam se da li ce oni moci letjeti direktno za Losinj?Najvjero jatnije isto kao i Rusi moraju prije toga sletjeti na jedan od tri hrvatska internacionalna aerodroma i tu prestaje prednost direknog leta i argumenta za duzu pistu.
Link za kartu zemalja Schengena: (en.wikipedia.org/wiki/File:Schengenzone.svg)
kao i pojasnjenje Schengena: (legalis.hr/.../...)
Putnika: -10,67% sa 195.610 na 174.738
Operacija: -9,10%
Cargo: -6,24% sa 993 na 931 tonu
Posebno brine sto je trend velikog pada broja putnika prisutan vec 3. mjesec:
-3,58% srpanj
-3,61% kolovoz
-7,19% rujan
-10,67% listopad
Za ovako drastican pad nema nikakvog razumnog objasnjenja:
- broj linija u listopadu nije bitno smanjen
- nije bilo nikakvih ozbiljnih otkazivanja
- broj ad hoc chartera je bio izvanredan
- preuzet je dio putnika Jata (3 dana štrajka) i MAT-a (bankrot)
U svakom slucaju ljudi u Zracnoj luci Zagreb moraju ove podatke shvatiti ekstremno ozbiljno, proanalizirat situaciju i donjeti hitne mjere!!!!
2. DUBROVNIK LOŠ, ALI BOLJI OD ZAGREBA
Putnika: -8,50% sa 102.895 na 94.152
Operacija: +1,40% sa 1.217 na 1.234
Cargo: -23,60% sa 53 na 40 tona
3. SPLIT BITNO IZA DUBROVNIKA
Putnika: -2,31% sa 78.389 na 76.577
Operacija: -7,55% sa 1.378 na 1.274
Cargo: -19,00% sa 71 na 58 tona
4. ZADAR I DALJE NEVJEROVATAN
Putnika: +82,10% sa 11.344 na 20.656 putnika
Operacija: +12,70% sa 212 na 239
5. PULA I DALJE DOLJE
Putnika: -14,38% sa 13.489 na 11.549 putnika
Operacija: -22,53% sa 688 na 533
6. RIJEKA NAKON ZELENOG U CRVENO
Putnika: -15,17% sa 9.569 na 8.117 putnika
Operacija: -6,04% sa 182 na 171
7. OSIJEK SA VELIKIM POSTOTKAM, ALI SMJEŠNIM BROJEM PUTNIKA
Putnika: +62,64% sa 1.365 na 2.220 putnika
Operacija: +14,29% sa 56 na 64
8. BRAČ SAMO 560 PUTNIKA, ALI DVOZNAMENKASTI RAST
Putnika: +14,05% sa 492 na 560 putnika
Operacija: +13,82% sa 123 na 140
9. LOŠINJ TAKODJER SVEGA 541 PUTNIK I VELIK RAST
Putnika: +32,60% sa 408 na 541 putnika
Operacija: -1,05% sa 190 na 188[/color]
Sa ovako losom statistikom Pule i Rijeke ne znam sto bi jos Losinj mogao ocekivati sa pistom od 2000 metara.
Decki samo naprijed i ne dopustite da vas u tome ometaju patoloske skupine.
Ocekujem nastavak ove debate a naravno ocekujem kvalitetu i na drugim temama, jer
VOLIM LOSINJ !!
Hajde, cujemo se za koji dan dok se autisti smire.
Vidjet ćete tko će stajat iza svega ako se izrealizira dogovor....prok linjat ćete dan kad ste poticali inozemnu investiciju
pametna si curica, obrazovana a po zimi radis diskretne pravne poslove.
Ja ti vjeruje, pa te zbog toga molim da nam do nekle otvoris oci po pitanju
najavljenih dogovora ili ko su akteri buduceg dila.
Lijep pozdrav i hvala!
Dakle da povezemo konce.Nitko od nas ne misli da aerodrom ne treba urediti i da treba da dobije novu zgradu i novu pistu sa pripadajucom rasvjetom.Disku sija je da li pista 2000 ili 1300 metara?Sto ce biti biti ce.I tako ce odluciti veliki "mocnici" a obicnom puku ostaje samo po onoj staroj latinskoj:"kruh a i igara" ili "psi laju a karavana prolazi".
No ostaje nama malim ljudima ako nista zadovoljstina kao sto su neki ovdje naveli da pokazemo da nismo glupi i da znamo zbrojiti 2 i 2.
Prije sam naveo citat iz interneta da je npr. na Dubrovackom aerodromu Croatian Airlines zastupljen sa 30 % u prijevozu putnika.Dakle za ocekivati je logikom slijeda dogdjaja da ce domaci operator Croatian isto takvim omjerom biti zastupljen i na aerodromu Losinj.Kako ulaskom Hrvatske u EU vise nece biti moguce nacionalnog prijevoznika vise dotirati novcem iz drzavne blagajne, Croatian se mora pobrinuti da bude rentabilan i da novce sam zaradi.U tom smjeru i novost da Croatian vraca (gubi), jedan Airbus 320 iz svoje flote a kojem treba pista od 20000 metara i umjesto njega se nabavljaju dva DASH-8-400Q nadam se da sam tocno napisao oznaku zrakoplova a njima je dovoljna pista od 1300 metara.Dakle jos jedan u nizu dokaza da je optimalna duzina 1300 metara.
"Administrator
Srijeda, 24 Siječanj 2007
U zadnje se vrijeme po gradu govorka kako odnosi meðu sudionicima gradske vlasti nisu baš idilični. Novi list je krenuo tragom tih priča i objavio razgovor sa Milanom Mužićem, predsjednikom gradskog vijeća i nositeljem Nezavisne gradske liste čija su dva vijećnika bila ključna za formiranje gradske vlasti u suradnji s koalicijom HDZ-HSLS-HKDU-D C . . .
Novinarka Novog lista Ira Cupać Marković polazi od informacije dobivene iz navodno dobro obaviještenih krugova da zbog nezadovoljstva realizacijom i dinamikom planiranih projekata dio nositelja vlasti smjera smijeniti predsjednika Vijeća. U razgovoru s novinarkom na njenu primjedbu da postoje prigovori kako se projekti, pa i plan prostornog ureðenja ne rade na korist otoka i otočana već po mjeri pojedinaca i interesnih skupina, Milan Mužić je istaknuo da je pri izradi Plana poštivana zakonska procedura, da se nije udovoljavalo pojedincima te da je s maksimalnom pažnjom razmotreno svih oko 400 pristiglih primjedbi.
Na pitanje što graðani mogu očekivati od gradske vlasti u vezi s planiranjem i realizacijom konkretnih projekata u sljedećih godinu dana Milan Mužić je najavio realizaciju rekonstrukcije ceste D-100 od Svetog Jakov do Ćunskog prije Uskrsa te zaobilaznice kod Nerezina na jesen. Očekuje povrat vojnih objekata i najavljuje izgradnju stanova u suradnji s državom po programu poticane stanogradnje. Značajnim smatra ulaganje u lučku infrastrukturu i aerodrom te ovoga tjedna očekuje posjet jednog, kako navodi Novi list, vrlo zanimljivog investitora zainteresiranog za ulaganje u Zračnu luku, brodogradnju i marinu, porijeklom našeg čovjeka koji niz godina živi i radi u inozemstvu sa sjedištem svojih tvrtki u Londonu i Južnoj Africi.
O govorkanju o smjeni, Milan Mužić kaže da bi je možda neki i htjeli, no kaže da neće čekati smjenu nego će sa svojom ekipom odstupiti sam ukoliko osjeti da se poduzimaju pothvati koji nisu na korist zajednice. "
-------
kraj citata
-------
Uglavnom, taj "zanimljivi" lik iz Južne Afrike godinama je hodao okolo s UZIjem i prijetio ljudima, pripremao dolazak Sarića i Capellija (a preko njih Pašalića) u blagajnu Lošinja.
Inače, priča se da "sreðuje" po Africi štogod treba, stručno. Zaposlen je u struci. Školovanje: legija stranaca (dakle, dipl. asasin, tj ubojica).
Taj će vas vrlo srdačno uvjeriti da je dobro suraðivati s njim, jer "zna gdje vam djeca žive".
Pa sad ti vidi tkoti dolazi drmat po otoku. A mislili ste da su OVI dosad mafija!
Mozda se neki general uvrijedi, pa sta onda?
Mozes glavu izgubiti. Kakve ubice? Skolovani francuski vojnici !!
NAJVEĆI UDIO LOŠINJSKE PLOVIDBE
Temeljni kapaital lošinjske Zračne luke iznosi 44.699.200 kuna. Najveći udio ima Lošinjska plovidba - Turizam i to 50,84 posto, slijedi tvrtka Jadranka d.d. s udjelom u vlasništvu od 20,49 posto, potom Republika Hrvatska koja ima 12,63 posto, zatim Graðevinsko poduzeće »Radnik« iz Križevaca sa udjelom od 10,07 posto, te Grad Mali Lošinj s 3,63 posto i Lošinjska plovidba - Brodarstvo sa 2,34 posto udjela u temeljnom kapitalu otočnog aerodroma.
Nadzorni odbor Zračne luke čine Marinko Dumanić predstavnik Lošinjske plovidbe, Darin Lekić, predstavnik Jadranke d.d. i Mirko Habijanec, predstavnik GP Radnik, Grada Malog Lošinja i RH.
Sa "uzijem" kao argumentom biti ce pista i duza od dvije tisuce metara ako treba.
"Jučer održana izvanredna skuština sindikata pilota. Nazočili Mišetić(!), Bilić i Radić iz Uprave u uvodnom dijelu.
Prema više izvora nazočnih tom skupu bilo je očaravajuće gledati kako pojedinci prozivaju Miška, a ovaj im se ispričava i po nekoliko puta jer nešto nije učinio
Izgleda da se čaša prelijeva, a prva kap s krive strane je novac.
Prijedlog Uprave sindikatima je smanjanje plaće 10% i paušala 30%, samo je fora što se ne smanjuje svima jednako u firmi. Velika većina zaposlenih gubi 10%, piloti zbog specifičnosti posla i dodataka puno više, a najviše gube najstariji.
Za kraj najbolje iz kuhinje direktora Crne Guje (zavadi pa vladaj princip):
Na Airbusu ima tehnološki višak od 6 kapetana. Kako?
Prije cca godinu i pol kada se popisivalo imena za nove kapetane, vidjelo se da nema izvjesnog pilota koji ima isto prezime kao i direktor firme. Kako se nije moglo poslati samo njega na školovanje, poslala se cijela njegova grupa sa seniority liste. Znalo se da 9A-CTM odlazi pa je sindikat reagirao pravilno i rekao da se stopira ta grupa.
Direktor je procijenio da je školovanje njegovog prezimenjaka od strateškog interesa za Hrvatsku i da je tehnološki višak i tako modus operandi u firmi pa je dao zeleno svjetlo.
Sad ide zaplet. Još prije toga nekoliko starih kapetana je zbog povoljnih uvjeta za mirovinu koji su se mijenjali prema gorem, su tražili da odu u mirovinu, pa da iz mirovine rade.
Uprava je pristala uz obavijest da sukladno pravilima o seniority listi idu na zadnja mjesta.
Dotični su pristali.
Sad se pojavio tehnološki višak i spomenuti umirovljenici trebaju preći na Q400 za kapetane jer tamo se pojavio manjak kapetana. Po senioritiy listi nudi se školovanje od vrha liste prema dnu, logično nitko od kapetana sa Airbusa nije htio na Q400. Na dnu su umirovljeni kapetani.
Umirovljeni kapetani kolektivno odbijaju ići na Q400 , neki bi bili i kopiloti na Airbusu(!?) samo da ih se ne dira.
Kao, šalili su se kad su sporazumno otišli iz firme pa se opet zaposlili. Nisu znali da bi moglo biti nezgodno biti na dnu liste. Firmi su zaprijetili tužbom, a ova se usrala tužbe (pouka iz slučaja Prpić) pa izmislila toplu vodu.
Mudri managment je napravio povjerenstvo koje je napravilo novu redosljednu listu kapetana po kriterijima zakona o radu umiksamo sa seniority-em i gatanjem iz šalice za kavu. Kriteriji i način bodovanja ne znam u detalje, ali znaju forumaši iz CTN pa mogu komentirati.(do bili su na mail kriterije i listu)
Uglavnom, po toj novoj, miš-maš listi, potpuno drugačijoj od seniority liste, na dnu su neki drugi koji bi trebali na Q400. Od njih 6, 1 pristaje ići na Q400 ostalih 5 ne pristaje ići po miš-maš listi i traži primjenu seniority liste. Firma im piše otkaze.
Za šećer, dotični prezimenjak koji je bio okidač ove tragikomedije, na seniority listi ima zamrznuti (?) status, a na drugoj listi ga (jer se smrznuo) uopće nema jer bi po istoj išao na Q400.
Predviðam otkaze mladoj petorici, odlazak istih van, sudski spor koji će dobiti i veliku odštetu.
Miško je spomenuo i da se prodaju dva slota na Gatwicku i da 9A-CTJ ide u mirovanje tijekom ljetne sezone (čitaj: nesposoban sam naći posao i žurim upropastiti firmu do Božića 2010)
Dobra vijest je da je sindikat odbio sve prijedloge Uprave kao i svi ostali sindikati CTN-a) i da je siguran štrajk u siječnju."
Rekla je takodjer, da hoteli nisu tako lose kvalitete, ali da je sve skupa preskupo u odnosu na druge zemlje.Misli da je prosla sezona podbacila, bar sto se tice hotelijerstva a cini mi se da ce i slijedeca ako se cijene u hotelima ne smanje.Kako tu cinjenicu povezati sa velikim planovima o 2000m piste?Da li ce se osigurati dovoljno gostiju za hotele?
Mi jesmo nesto skuplji i mozda najskuplji od destinacija JUZNIJE OD ALPA. Ali smo zato
jos NEDEVASTIRANA PRIRODA, MORE BEZ KEMIE, BEZ PREVARANATA PO DUCANIMA
I NA CESTI, SA MASOM RENOVIRANIH I VISOKOKOTIRANIM HOTELIMA, ZAPOSLJAVAMO
VRLO PAMETNO OSOBLJE KOJE GOVORI JEZIKE.
Upravo sam obisao Antalyu, a odlicno poznajem Spanjolsku i Grcku. I kod njih ima jako dobrih hotela, ali zato nikakva (nerazumljiva) posluga, ne smijes proci bazarom a da te ne vuku za rukav, a ako ne kupis ponudjeno, vicu za tobom pogrdnim rijecima.
Samo jos bolje skolovati nase turisticke radnike, raditi na odrzavanju hotela i okolisa, i ne brinuti za buducnost.
Nadalje, kako se odnosimo prema turistima vidjelo se i prosle sezone kada su ih tukli i silovali po Dalmaciji. Maggiore, ako si turisticki djelatnik, fali ti samokritike.... ..
Slazem se sa Komentira i Nile o slici stanja na otoku a tako i turizmu.Maggior eu moram reci da sto se tice placke drugdje ima je i u Hrvatskoj.Osobn o mislim da nije u redu da ja proslo ljeto na jednom otoku par stotina kilometara juznije od Losinja iz Njemacke rezerviram hotel po punoj cijeni i ne dobijem ljepu sobu sa pogledom na more a onda kada dodjem u hotel saznam da zbog lose popunjenosti hotela u zadnji tren na puno destinacija su dati popusti 20%, tako da bracni par iz Zagreba dobije jos bolju sobu sa pogledom na more i dobije je 20% jeftinije i jos besplatno pice uz veceru a ja koji dolazim vec godinama u taj hotel i platim dio unaprijed, sve placam po punoj cijeni.Izmedju gostiju se uz razgovor na plazi to brzo procuje i ja mislim da mnogi ne ce vise doci u Hrvatsku.E sada ako vi mislite da je to u redu, O.K.
takve katastrofalne greske daju korigirati. Edukacija treba poceti od vrha. Na vrh samo kompetentne i suuuper obrazovane (multi lingva) menadzere. Taj resor ne smije upravljati politika !!!!!
Pun pogodak "u sridu".Evo jedne ideje koje sam se prisjetio.nije originalno moja ali znam da se za prijasnje Jugoslavije radilo to u Opatiji.Dakle sezona nije problem, problem je pred sezona i pod sezona.U Opatiji su prije dvadesetak godina radili nesto dosta interesantno.Iz Velike britanije bi carterima doveli stanovnike starackih domova na nekoliko tjedana dok im se staracki domovi renoviraju.
"Hokejasi" koji se i onako uglavnom setaju, a manje kupaju presretni, osoblje hotela takodjer a i nesto se zaradi.Moglo bi se preko putnickih agencija traziti takvu potencijalnu klijentelu i iz drugih evropskih zemalja.Ne znam dali se je sa time prestalo u Opatiji ali znam da su to hvalili u to doba?
Grad i Županija digli ruke od riječkog aerodroma
Želi li riječka zračna luka zadržati meðunarodni status, dužna je osigurati odgovarajuću infrastrukturu i zadovoljiti stroge meðunarodne standarde. Do sada je zračnu luku financijskim injekcijama na životu držala Primorsko-goran ska županija koja je, meðutim, upravo usvojenim proračunom odustala od planiranog godišnjeg ulaganja u iznosu od 2 milijuna kuna. Iz županije ovaj potez opravdavaju nedovoljnim interesom gradova i općina suvlasnika te činjenicom da država koja je većinski vlasnik aerodroma ne želi ulaganja u aerodrom županiji pretvoriti u vlasnički udio. Kako interes za aerodrom više ne pokazuju ni većinski ni manjinski suvlasnici, nije teško zaključiti kakva sudbina čeka zračnu luku kojoj uskoro prijeti gubitak meðunarodnog statusa. Kada je nedavno slična opasnost zaprijetila pulskom aerodromu, iza Zračne luke Pula kao regionalnog strateškog resursa stala je cijela Istra što je rezultiralo garancijama o zadržavanju meðunarodnog statusa od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. S Rijekom je očito neka druga priča. Inertna vodstva županije i gradova se ne mogu dogovoriti ni meðusobno, a kamoli izvršiti pritisak na nacionalnoj razini pa riječki aerodrom polako postaje simbol propasti nekad razvijene i prosperitetne regije kojoj je zračna luka bila prioritet 70-tih godina prošlog stoljeća ali nije 40-tak godina kasnije.
O nezainteresiran osti najbolje svjedoče brojke prema kojima gradovi Opatije, Krka i Omišlja u 10 godina u aerodrom nisu uložili niti kune ili Grada Rijeke koji je od 2001. do danas zračnu luku pomogao s mizernih 12 tisuća kuna. Ipak, svi ti gradovi nisu bili nimalo nezainteresiran i kada je riječ o delegiranju predstavnika u nadzorni odbor za što su uredno primali novčane naknade. U zadnjih desetak godina po jednom članu nadzornog odbora, koji je brojio sedam članova, plaćeno je 230 tisuća kuna ili ukupno za sve 1,5 milijuna kuna. Jedina iznimka i ovogodišnja svijetla točka je Grad Crikvenica koji će kao vlasnik 4% aerodroma za rekonstrukciju buffeta, sanaciju četiri sanitarna čvora, izradu logo natpisa zračne luke i ostakljenje graničnih pultova namjenski uložiti 72.400 kuna. Zračnu luku Rijeka, koja je u većinskom vlasništvu države od 55 posto u zadnjih desetak godina država je pomogla s 23 milijuna kuna, a Primorsko-goran ska županija s osam milijuna kuna. (dš)
Po onoj secer dolazi na kraju, pogledajte Brac.
ZAGREB NASTAVLJA SA -10%
Putnika: -10,07% sa 161.650 na 145.349
Operacija: -8,01% sa 1.696 na 1.560
Cargo: +0,10% sa 935 na 936 tona
2. SPLIT U MINUSU, ALI BITNO ISPRED DUBROVNIKA
Putnika: -4,82% sa 31.176 na 29.673
Operacija: -11,97% sa 727 na 640
Cargo: -22,33% sa 65 na 50 tona
3. DUBROVNIK TAKODJER POTONUO
Putnika: -13,11% sa 27.414 na 23.821
Operacija: +6,64% sa 437 na 466 (uz toliko povecanje letova još veci minus putnika - to nije dobro)
Cargo: -20,07% sa 44 na 35 tona
4. ZADAR SE NAKON DUGOG ZELENOG PERIODA OZBILJNO ZACRVENIO
Putnika: -5,6% sa 3.184 na 3.006
Operacija: -17,8% sa 135 na 111
Vidljivo je da je ZAD ostao samo na linijama CTN-a.
5. PULA JOŠ DUBLJE
Putnika: -23,66% sa 2.193 sa samo 1.674 putnika
Operacija: +9,62% sa 312 na 342 (uz veliko povecanje operacija, ogroman pad putnika)
6. LOŠINJ ISPRED RIJEKE, OSIJEKA I BRACA
Putnika: +66,85% sa 184 na 307 putnika
Operacija: +14,58% sa 96 na 110
7. OSIJEK SPAVA ZIMSKI SAN
Putnika: +107,29% no brojke su stvarno smješne sa 99 na 199 putnika
Operacija: -7,81% sa 64 na 59
8. RIJEKA POTONULA DO DNA
Putnika: -43,89% sa katastrofalnih 180 na nevjerovanih 101 putnika
Operacija: -3,85% sa 52 na 50
9. ZAŠTO JE BRAC UOPCE OTVOREN ZIMI?
Putnika: -88,89% sa 18 na 2 putnika!!!!!!
Operacija: -55,00% sa 60 na 27
Da damo i Losinj amerikancima da stacioniraju spijunske bespilotne letjelice kao na Braci u da povecavaju postotak operacija bez obzira sto nema putnika?
Brac 2 putnika na 27 operacija? Bespilotne letjelice...?
Nas turizam ovisi od rijeckog aerodroma ( a tek regija bez aerodroma? ), pa bi i nasi privrednici pocev od hotela pa do birtia i suvenirskih radnji, mogli u krajnjem slucaju,partici pirati u odrzavanju internacionalno g statusa krckog(rijeckog ) aerodroma.
Komentirajući riječki turizam i planove za ovu godinu gradonačelnik je nedavno na svom kolegiju kazao kako koncept razvoja urbanog turizma nije samo romantičarska bajka, već projekt koji polučuje odreðene rezultate vidljive u porastu broja noćenja, kao i znatno povećanom broju dolazaka turističkih autobusa, posebice u pred i posezoni.
Raznolika i atraktivna kulturna ponuda, Riječki karneval, regata Fiumanka, Art-kino, rock scena, dobar shopping, besplatni bežični pristup Internetu, samo su neki segmenti po kojima je Rijeka danas poznata, pa će Grad Rijeka u sklopu svojih aktivnosti i nadležnosti pružati podršku poduzetničkom sektoru koji razvija turističku ponudu, zaključio je gradonačelnik.
Turistička zajednica Grada Rijeke tiskat će nove brošure za turiste s podacima o novim turističkim i lokalitetima i planiranim dogaðanjima u 2010. godini te promovirati Grad Rijeku kao kongresnu destinaciju na kongresnim sajmovima.
"e mogao bi poraditi i na povećanju dolazka turističkih konjskih zaprega iz Europe.
Izmedju 2 svjetska rata Rijeka je bila jedna od vodećih top destinacija Europe za turizam zrakoplovom, sada nije ni sjena toga. ČSA u svojoj povijesti piše kako je Rijeka bila 3 medjunarodno odredište te aviokompanije, te da su 30tih godina u Rijeci imali baziran hidroplan koji je razvozio turiste dalje po Jadranu. Rijeka je bila prije 80 godina zrakoplovno odredište kakvo bi danas zaslužilo a danas u duhu prije 100 godina se nastoji povećati dolazak turista konjskim kočijama. Uostalom Opatija ne teži li prema tome da bude ekskluzivno luksuzno odredište? Sa ovom turističkom kvazikoncepcijo m neće bit ni jeftino za sirotinju."
"Ideja da se leti Zg-Rijeka i Zg-Pula je zanimljiva!Npr. Zg-Dubrovnik CA jako lipo radi,,čak po dva -tri leta zna bit dnevno!I uglavnom,puni!
E sad,,Dubrovnik je ,autom stvarno tlaka posjetiti pa je avion dobra alternativa no u Rijeci si za uru i pol,u Puli za dvi i neš!Iz Zg!Pitam se koliko bi tilo ljudi onda ići avionom na te destinacije?Ja recimo idem iz Du-za Zg pa onda uzmem renta kar za Ri..Da ima Zg-Rijeka išao bih avionom!Ukoliko nebih u Zg triba čekat 5-6 sati taj let!
Mogu li te kratke destinacije uopće bit aviokompaniji isplative?Jer u principu,isplat ivo je ono di se leti bar uru i pol!"
"
Zagreb-Rijeka je najveca glupost koju sam u zivotu cuo! Pa to ne da nema pameti, to je u startu takav gubitak da nece dva mjeseca prezivjet.
Zagreb-Pula moze uspjeti samo i iskljucivo pod slijedecim uvijetima:
- da ima najmanje 3 frekvencije dnevno (pokriva svaki val)
- da je avion malog kapaciteta (optimalno 30, maksimalno 50 putnika)
- da postoji velik broj mogucih konekcija, obzirom da bi tu point-to-point putnika bilo mozda 10-15% (a to je danas samo i iskljucivo CTN)
- da je vrijeme konekcija 30 do 50 minuta
- da je karta ekstremno jeftina (ne više od 350 kn povratna), dok se profit ostvaruje na daljim konekcijama iz ZAG
Ne zadovoljavanje samo jednog od ovih kriterija znaci gubitak. A koliko ih zadovoljava buduci prijevoznik?"
bib.irb.hr/.../...
fzt.haw-hamburg.de/.../...
"Da mi nisu skrenuli pažnju iz inozemstva, ovo bi mi prošlo nezapaženo:
vecernji.hr/.../...
... te bi se moja neinformiranost i neznanje o dogaðanjima unutar CTN-a i dalje nastavila."
" Svaka čast. Pa to je Patak. Sad će on njima što ih ide Baš sam se pitao što ga nema
@ Dren
Ma ne pratim ja često večernjak, a danas pogotovo sam imao jurnjavu cijeli dan, ali me popodne nazvao jedan prijatelj s drugog kontinenta koji je danas naišao na večernjak u jednom našem restoranu u Frankfurtu da mi skrene pažnju na članak i da ga podsjetilo na nešto o čemu sam mu sam mu pričao još prije koju godinu ."
Uhhh, ovo je nevjerojatno:
09.02.2010. u 22:24h PLENKI je napisao/la:
Ja sam mag. Zdenko Padjen. Bio zaposlen u ZAGAL, CROATIA AIRLINES, pod rednim brojem 4. Lijepo radio, dok pred rat, 1991. nisu svi gledali kako opelješati CTN. Kao npr. Stjepan Tuðman! Bio sam 2 dana, na sasanicma s tim hoštaplerom i nekim Gricma iz kanade, koji nam htjeli uvaliti, preskupe DASH 8. Pa Šarinićev prijatelj, kji mi bahato bacio 3 novčanice po 1,000 švicarskih franaka, koje nikada vidio uživo!! od kada sam, za rata, 1992. morao se povući iz CTN, i prešao u Ministarstvo proemta, bio ministar Mudrinić, bio sadašnji burek majstor iz zadra, Kaljmeta, namješten mi je OTKAZ!! Dana 13.05.2008. Jer da nisam htio prevesti sa slovenskoga jezika '' PRAVILNIK O HRUPU ZRAKOPLOVOV. I tako prepisati hrvatski pravilnik?? Sad sam na Ustavnom Sudu, pri kraju!! Ovi GUBICI koje spominje VEČERNJI su tek kap u moru!! Godine 1999., CROATIA AIRLINES je zabilježila nevjerojatan gubitak od cca 80 milijuna USD ( već sam zaboravio toćno), samo na ime TEČAJNIH RAZLIKA! Nisu koristili niti HEDGING, niti išta za zaštitu od štetnog ugovora s AIRBUS!! Tih 80 milijuna USD minusa, je skriveno pod TEPIH. Sam revizor, podmukli ARTHUR ANDERSEN, se sav uznemirio kad sam ih nazvao 2000-te godine, i vapili da to ne objavim!! iste te 2000-te godine, ARTHUR ANDERSEN je propao!! CTN je godinama, utočište besplatnih avio karata za CRO ELITU, a za po cijelom svijetu!! Svi Sanaderovi liječnici, ginekolog, zubar, su tu!! Naravno, i Bianca Matković i Antun Vrdoljak, najbeskrupulozn iji za besplatne karte!! Cijela njegova siromašna familija, od Vanne, do Gorana Višnjića, leti besplatno!! A vrdoljak, sa ženom, 1990. u Acapulco, Meskiko, iako nije niti bio u CTN?? Naravno, tu je i najgori od najgorih, vrh CRO HOBOTNICE!! Sam predsjednik NO, Miomir Žužul!! A da ti mene, novinarka Iva Puljić-Šego malo nazoveš. Srećom imam tvoj MOBI. Nisam lažni lik, imam svoje BLOG-ove zpadjen i zpgastro gdje svašta možete naučiti!! CROATIA AIRLINES je podijelila 10,000 besplatnih avio karata, mulja sa statistikom, kao i njene desne ruke! Od Pave Župan, do Bajsa!! Ništa ne vjerujte njihovim statistikama! Zato ja moram biti na MARGINAMA DRUŠTVA, da ih ne bi razotkrio!! Bespaltne karte vam, uz Mišetića, jedino dijele Svemir Radmilo, kodno ime VASIONA, te Svemir Šimunović, hoštapler iz INE. Peri Bilasu, iz Splita, te njegovima, je za 3 godine, dano 184 besplatne avio karte, na liniji SPU-ZAG-SPU. I onda ih još broje kao putnike!! HA HA. A tek da vam objasnim SISTEM BESPALTNIH karata, iz doba Ivice Račana! Tad ih je Mišetić najviše dijelio, da prežiiv, gdje ga podržavali, ŽESTOKO, Željka Antunović i Milan Bandić, te da se osigura za budući HDZ, pa je davao Sanaderovim kćerkama!! Imamo dokaze na splitskome aerodromu!! "
"Tko je pri ovom topicu baš u trenutku dok ovo pišem a radio mu je pri ruci, neka upali Prvi program Hrvatskog radija. Traje emisija Turizam plus, a gost je stanoviti I.M. koji govori o globalnim problemima zrakoplovnog prometa i kako je CA tu žrtva...
Zapravo vam i ne treba radio, imate stream preko www.hrt.hr. A emisija je inače i dostupna preko usluge Radio na zahtjev (preko iste adrese), pa će valjda i današnja epizoda biti uskoro uploadana.
Edit par minuta kasnije: ne trudite se uloviti uživo, već su prešli na nešto drugo..."
"Čitam jučerašnji Večernjak i neznam dali bih se smijao ili plakao. Nažalost nema linka na članak, a govori o tome kako unatoč teškoj situaciji u CTN-u na sjednici NO-a Miomira Žužula zanimaju neke druge stvari. On je naime postavio pitanja zašto se u zrakoplovima toče "loša vina" i dali će moći koristiti povlaštene karte kada/ako nebude više član NO-a CTN-a. "
" zapravo covjek je prokljuvio uzrok loseg rezultata i pada broja putnika: SVE JE TO OD LOSEG VINA "
Sta reci, covjek je vizionar!!! A mi trunimo vec 90 str
nas ballota ga pronasao (skyscrapercity.com)...
Quote:
RASIPNICI U CROATIA AIRLINES Direktori potrošili 2,2 milijuna kuna na ’iće i piće’
Situacija u “Croatia Airlinesu”, jedinoj nacionalnoj avioprijevoznič koj tvrtki, svima je poznato, vrlo je teška. U takvim uvjetima Uprava se i dalje, tvrde nam piloti, razbacuje novcem tvrtke. Pitaju se koliko je etično da članovi nadzornih odbora i rukovodstvo u takvim okolnostima koriste niz beneficija. Jedan od pilota je pristao biti anonimni izvor Spektra, kako bi, uz punu zaštitu identiteta, opisao situaciju u “Croatia Airlinesu”. U posjedu naše redakcije je i vlastoručno potpisana izjava dugogodišnjeg pilota koju prenosimo u cijelosti.
- Pristajem biti anonimni izvor za potrebe objave teksta u Slobodnoj Dalmaciji, kako bi se ukazalo na iznimno loše stanje u toj javnoj tvrtki i informiralo graðane, koji su i vlasnici Croatia Airlinesa. Za anonimnost sam se odlučio zbog straha da bih bio šikaniran od poslodavca ako bi se saznao moj identitet. Iza svega što sam rekao stojim.
Moja namjera nije sabotiranje CA, nego ukazivanje na doista katastrofalnu situaciju u toj državnoj tvrtki iz koje svi sišu novac, koriste razne beneficije, a tvrtka propada naočigled sviju. Moj istup podupiru i drugi piloti i djelatnici iz CA, te su upoznati sa svime što govorim. U CA postoji jedna kritična masa nezadovoljnih ljudi i, ako se nešto ne promijeni, mogla bi se dogoditi pobuna u tvrtki - kaže nam taj pilot, kojega smo upitali u kakvoj je zapravo situaciji “Croatia Airlines”.
- Sadašnja uprava i poslovodstvo tvrtke na čelu s direktorom Ivanom Mišetićem vode ‘Croatia Airlines’ u propast, u posve izgledni bankrot. Radnicima smanjuju plaće, režu se prava, u isto vrijeme troškovi reprezentacije su preveliki, a Uprava je, iako su znali da srljamo u propast, trošila proteklih godina velike količine novca na ručkove, večere, peglanje poslovnih kartica.
U isto to vrijeme neki djelatnici su jedva spajali kraj s krajem. Nama se žele smanjiti plaće, a oni izdvajaju goleme iznose na menadžerske ugovore, naknade i privilegije NO-a i njihove povoljne karte. Samo da spomenem - u CA ima 120 pilota te čak 105 direktora. Ljudi se i dalje zapošljavaju po stranačkom ključu - napominje naš sugovornik. Naveo je i koje beneficije koristi predsjednik NO-a tvrtke:
- Miomir Žužul, predsjednik NO-a tvrtke, čak vozi i automobil tvrtke, službeni ‘audi A8’ koji je vlasništvo CA. Znam da ima 70 službenih automobila za članove Uprave, direktore i druge rukovodeće kadrove! Zamislite koji su to izdaci! Gospodin Žužul, prema mojim informacijama, obilato koristi i druge pogodnosti. Takoðer, on i njemu bliski ljudi avionima CA uz velike popuste prevoze svoju rodbinu. On je član NO-a, a ne zaposlenik, pa mi nije jasno kako može koristiti beneficije namijenjenje isključivo djelatnicima.
Uz to, mislim da gospodinu Žužulu, kao i svim drugim članovima NO-a, nije potrebno da koriste te pogodnosti i dodatno opterećuju CA, posebice jer su materijalno i te kako osigurani i trebaju plaćati karte kao i svi drugi graðani. Naš izvor navodi dalje da je CA prepustila ili prodala profitabilne linije za Moskvu i Istanbul, a sve kako bi se išlo naruku “Lufthansi” i interesima velikih kompanija s kojima je Mišetić blizak.
- Opravdano se pitam, i ja i drugi piloti, radi li to Uprava namjerno kako bi oslabjela i na kraju prodala kompaniju koja ima predispozicije da postane lider u regiji. CA je neshvatljivo odustala i od profitabilnih linija za Stuttgart i Berlin, kao i od linije za Madrid. S time se išlo naruku ‘German Wingsu’, dakle opet vlasnicima GW-a - ‘Lufthansi’. Tko namjerno slabi ‘Croatia Airlines’? Odgovor na to pitanje zna najbolje Mišetić koji inače i sjedi u nekim nadzornim odborima tvrtki koje su u vlasništvu ‘Lufthanse’. Je li to sukob interesa?
Molimo Vladu da konačno ispita rad Uprave i da stavi sposobnu upravu koja CA može izvući iz krize. Odgovorno tvrdim da smo zdrava kompanija s odličnim pilotima i osobljem, a da budemo lider u regiji, sprječavaju nas samo nesposobna uprava i NO koji se vodi čudnim interesima - njima nije uopće bitna CA, nego vlastiti džep - kaže nam dugogodišnji zaposlenik “Croatia Airlinesa”.
- Odbačen je i cargo, dakle poslovi s teretom koje više ne obavljamo, iako postoji potražnja za takvom vrstom posla. Uprava CA odustaje od čartera iako je Hrvatska čarter destinacija. Pitam se i zašto se avione ne iznajmljuje preko zime - višak tih istih aviona stoji na zemlji, što je najskuplja opcija. Inače je dosadašnja uprava sve svoje neuspjehe prikrivala raznim izgovorima - visokim cijenama goriva, terminalnim naknadama i na kraju recesijom, a da se do sada nitko i nikad nije zapitao zašto zrakoplovi lete poluprazni.
‘Adria Airways’ je prije nekoliko godina bila u sličnoj situaciji pa su njezini zaposlenici napisali peticiju i smijenili upravu i nakon toga ne samo da ‘Adria’ nije bankrotirala, nego je povećala flotu i danas u recesiji posluje likvidno - kaže on te zaključuje: - ‘Croatia Airlines’ se još može spasiti, ali Vlada, dok je još na vrijeme, treba maknuti ovu Upravu.
Apeliram ja i ostali piloti na Jadranku Kosor da konačno nešto učini i smijeni Mišetića, Žužula i ostale ljude koji godinama prodaju demagogiju, a ljude koji žele dobro kompaniji, poput stjuardesa koje su se pobunile, ne uvažavaju, ne žele čuti za njihove argumente i ignoriraju njihove apele za spas kompanije - kaže naš sugovornik pilot. Napomenimo da su piloti “Croatia Airlinesa” i prije anonimno istupali, tvrdeći da bi dobili otkaz ako bi izišli s imenima.
Uprava odgovara pilotu
- ‘Croatia Airlines’ nije ni prodala ni prepustila bilo kakve linije jer takvo što jednostavno nije moguće. Kada se govori o profitabilnosti , uzmimo primjer spomenutog leta za Moskvu. Da bi takav let bio profitabilan, bilo bi potrebno na dnevnoj bazi letjeti u oba smjera s više od sto putnika, za to izdvojiti jedan zrakoplov koji bi letio isključivo na toj ruti (zbog vremenskih razlika, dužine leta i vremenskih okvira u kojima možete doći ili otići iz pojedine zračne luke), s prosječnom tarifom od preko 160 eura.
Upitno je postoji li takva tržišna potražnja s obzirom na gospodarske odnose Rusije i Hrvatske, prometnu povezanost preko drugih čvorišta u Europi, postojanja viznoga režima... Ne postoji nikakvo prepuštanje linija jer se ovdje radi o klasičnoj zakonitosti tržišta - kažu u “Croatia Airlinesu”, osvrćući se i na “propadanje poslova prijevoza tereta”.
Uspješno poslujemo
- Poslovi prijevoza tereta nisu propali, nego je sklopljen ugovor Cargo Counts koji globalno obavlja poslove robnog prometa. Ugovor je sklopljen zbog snage njihova distribucijskog sustava i globalne tržišne pozicije koja Croatia Airlinesu omogućuje financijske koristi. Na žalost, stanje u globalnom cargo prometu je u puno gorem stanju nego što je slučaj s putničkim prometom pa su i rezultati ispod očekivanja.
U prilog tome govori i činjenica da je ukupni promet robe samo u Zračnoj luci Zagreb u zadnjih šest godina pao 100 posto, a u prošloj godini čak 6,1 posto u odnosu na prethodnu - kažu u toj zrakoplovnoj kompaniji, navodeći da Croatia Airlines posluje u uvjetima najveće krize u zrakoplovstvu, koja je samo u 2009. uzrokovala stečaj 38 kompanija (od SkyEuropea do Japan Airlinesa).
- U 2009. godini pad broja putnika u meðunarodnom prometu u Europi iznosio pet posto, a u ‘Croatia Airlinesu’ samo jedan posto. Pad prihoda po putniku u meðunarodnom prometu je u Europi iznosio 16 posto, dok je u ‘Croatia Airlinesu’ isti gubitak iznosio 12 posto.
Istodobno je najveći pad putnika u domaćem prometu, no unatoč tome, Croatia Airlines jedina je kompanija koja je u 2009. godini u Zračnoj luci Zagreb povećala broj putnika u odnosu na prethodnu godinu, i to za 1,9 posto u ukupnom prometu te zračne luke - kažu, navodeći da je i neistinit podatak o velikom broju direktora u tvrtki, navodeći da postoji samo 30 radnih mjesta “s posebnim odgovornostima i ovlastima”.
saša jadrijević tomas
Umalo tragedija?
Pilot, izvor ‘Slobodne’, navodi i sljedeći slučaj: “Jedan pilot (ime poznato redakciji) se zamalo zabio u brdo u Švicarskoj (let za Zürich), da bi mu zatim u toj zemlji bili zabranjeni letovi na dvije godine.
Hrvatska javnost o tome nije bila obaviještena, sve je bilo obavijeno velom tajne, a i danas se taj najozbiljniji incident otkada postoji CA ne smije spominjati, jer je pilot blizak Upravi . Na taj let, kada je moglo poginuti puno ljudi, upozoren je i sam Mišetić, ali on tome nije pridavao puno pažnje”.
- Ne može komentirati ovu informaciju jer od nadležnih švicarskih vlasti nikada nismo dobili obavijest o navodnom dogaðaju - samo su kratko komentirali tvrdnju pilota nadležni u Croatia Airlinesu.
Osobna karta
•• CA je vlasnik 4 ‘airbusa A320’ (maksimalan broj putnika 164)
•• 4 ‘airbusa A319’ (maksimalan broj putnika 132)
•• 4 ‘dasha 8-Q400’ (maksimalan broj putnika 76)
•• 2 nova zrakoplova ‘A319’ očekuju se 2012. godine, a još dva dolaze 2013. godine.
•• Pilota ima 147, članova kabinskog osoblja 181; ukupno je zaposleno 1136 ljudi.
•• Početkom devedesetih tvrtka je zapošljavala 200 djelatnika.
•• Vlasnik ‘Croatia Airlinesa’ je država sa 95 postotnim udjelom u kompaniji. Postoje i manji dioničari, poput Janafa, Zračne luke Zagreb i Ratka Žurića.
•• Naknada za rad predsjednika i članova Nadzornog odbora iznosi 2000,00 kuna neto mjesečno.
•• Temeljni kapital: 989.975.500,00 kuna
•• Neprofitabile linije: ZG-ST, ZG-DU, ZG-PU, ZG-ZD, ZG-Brač, DU-OS, ST-OS
•• Predsjednik Glavne skupštine je Božidar Kalmeta.
•• Predsjednik NO-a je Miomir Žužul.
•• Ivan Mišetić, glavni direktor
•• Josip Bilić, izvršni direktor za ljudske potencijale, pravne poslove, informacijske tehnologije i infrastrukturu
•• Miljenko Radić, izvršni direktor za promet
•• Svemir Radmilo, izvršni direktor za prodaju i mrežu
•• Vanja Roller, izvršni direktor za tehničke poslove
•• Srećko Šimunović, izvršni direktor za marketing i nabavu
•• Damir Šprem, izvršni direktor za upravljanje financijama
Prosječne plaće zaposlenika
- Srednja stručna sprema - 6440 kuna neto
- Viša stručna sprema - 13.038 kuna neto
- Visoka stručna sprema - 10.297 kuna neto
PILOTI (Prsosinac 2009.) - plaća - 32.500 kn neto - primanja - 34.250 kn neto
KOPILOTI (Prosinac 2009.) - plaća - 14.500 kn neto - primanja - 16.300 kn neto
STJUARDESE (Prosinac 2009.) - najniža plaća - 3822,96 kn neto - primanja s dodacima - 6459,78 kn neto - najviša plaća - 10.232 kn neto - najviša primanja s dodacima - 12.530 kn neto
13 privilegiranih
Članovi NO ‘Croatia Airlinesa’, njih 13, uz 2000 kuna mjesečne naknade mogu u zrakoplovima CA putovati po izuzetno povoljnim uvjetima i povlaštenom tretmanu.
Pojedini članovi tu mogućnost obilato koriste. Inače, članovi NO-a su Miomir Žužul, predsjednik, ministrica Bianca Matković, saborska zastupnica Ana Lovrin, režiser Antun Vrdoljak...
‘SLOBODNA’ PITA, UPRAVA NACIONALNOG AVIOPRIJEVOZNIK A ODGOVARA
Miomir Žužul ne vozi naše automobile
Uprava “Croatia Airlinesa”, kojoj je na čelu Ivan Mišetić, odgovara na optužbe javnosti i pilota.
•• Koliko je u 2005., 2006., 2007., 2008. i 2009. godine u CA potrošeno na reprezentaciju, dakle službene ručkove i večere, hotelski smještaj, darove i sl.?
- U navedenom razdoblju potrošeno je 2,2 milijuna kuna za ukupne troškove reprezentacije. U te su troškove uključeni svi troškovi organizacije promotivnih dogaðanja (otvaranje novih linija, prihvat novih zrakoplova, nagrade jubilarnim putnicima, službeni ručkovi i večere...). Na razini kompanije troškovi reprezentacije za 2010. su dodatno smanjeni za 50 posto u odnosu na 2009. godinu - kažu nam u “Croatia Airlinesu”, ali nam nisu dali podatke i za hotelski smještaj, napominjući da su to “redoviti troškovi službenih putovanja svih djelatnika kompanije”. Pravo na reprezentaciju imaju glavni direktor i Ured glavnog direktora, direktori sektora te direktori vanjskih tržišta i domaćih predstavništava.
•• S koliko osoba CA ima potpisane menadžerske ugovore i na kolike iznose?
- U ‘Croatia Airlinesu’ postoji samo jedan menadžerski ugovor, potpisan izmeðu NO-a i glavnog direktora. Pored toga postoji 30 ugovora s posebnim ovlastima i odgovornostima, koji pokrivaju resore od Ureda glavnog direktora do pilota instruktora na pojedinim tipovima zrakoplova.
•• Koliko CA ima službenih automobila te koliko službenih vozača za članove Uprave? Piloti spominju 70 službenih automobila za članove Uprave, direktore i druge rukovodeće kadrove.
- Tvrdnja o 70 službenih automobila za članove Uprave, direktore i druge rukovodeće kadrove je u potpunosti neistinita. ‘Croatia Airlines’ ima 66 službenih automobila u mješovitom vlasništvu (dio je u leasingu, a dio u vlasništvu kompanije). Od toga su 42 automobila u funkciji dnevne operative (npr. dostavna vozila i vozila na pistama zračnih luka), a ostala 24 vozila koriste djelatnici prema Pravilniku o uporabi službenih vozila. Po sistematizaciji radnih mjesta u kompaniji postoji jedan službeni vozač.
•• Koristi li se jednim od tih automobila član NO-a Miomir Žužul? Radi li se možda o, kako kažu piloti, ‘audiju A8’?
- Navodi pilota nisu točni jer gospodin Miomir Žužul nikada nije koristio službeni automobil ‘audi A8’ zbog toga što u ‘Croatia Airlinesu’ ne postoji takav automobil.
•• Koje benificije imaju članovi NO-a ‘Croatia Airlinesa’?
- Članovi NO ‘Croatia Airlinesa’ uz zakonsku naknadu za obavljanje svojeg posla imaju jedinu benificiju da, kao i ostali zaposlenici i umirovljenici ‘Croatia Airlinesa’, mogu koristiti meðunarodnim pravom i običajima priznatu mogućnost korištenja karata po povlaštenijim tarifama, uz uvjet da u zrakoplovima ima raspoloživih mjesta (Zone Employee Discount). Članovi NO takvu mogućnost mogu koristiti isključivo na letovima ‘Croatia Airlinesa’, dok zaposlenici isto pravo mogu koristiti na letovima svih svjetskih kompanija s kojima ‘Croatia Airlines’ ima potpisan ovakav ugovor.
•• Koliko se prosječno godišnje izda povlaštenih karata za članove Uprave i NO-a?
- Trinaest članova NO-a ‘Croatia Airlinesa’ u prošloj je godini podnijelo ukupno 125 zahtjeva za povlaštene karte.
MIOMIR ŽUŽUL, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA CROATIA AIRLINES
Da, uzimao sam karte po povlaštenoj tarifi
Bivšeg ministra vanjskih poslova i visoko pozicioniranog HDZ-ovca često se povezivalo s aferama u “Croatia Airlinesu”. I predsjednik Mesić je prozvao Žužula, inače predsjednika NO-a “Croatia Airlinesa”, zbog beneficiranih vožnji avionima i korištenja drugih pogodnosti. Žužul je pristao odgovoriti na nekoliko naših upita.
•• Jeste li i u kojoj mjeri, kao predsjednik NO-a ‘Croatia Airlinesa’, koristili razne beneficije koje imaju zaposlenici i rukovodeći kadar u toj tvrtki?
- Beneficija koju sam koristio kao predsjednik NO-a ‘Croatia Airlinesa’ pravo je na povlaštenu kupnju karte, sukladno pravilniku, kao i svi drugi zaposlenici i članovi NO-a tvrtke. Ta povlastica uključuje samo prijevoz zrakoplovom s popustom, i to na linijama ‘Croatia Airlinesa’ uz uvjet da na letu postoje raspoloživa sjedala. To je uobičajena praksa u zrakoplovnom prijevozu.
•• Jeste li koristili poslovnu karticu tvrtke, primjerice za reprezentaciju: poslovne ručkove, hotelski smještaj, taksiusluge i sl.?
- Poslovnu karticu ‘Croatia Airlinesa’ nisam nikad imao pa je stoga nisam mogao ni koristiti, a nisam ni na bilo koj drugi način spominjane troškove plaćao na račun ‘Croatia Airlinesa’.
•• Koristite li službeni automobil ‘Croatia Airlinesa’?
- Ne koristim.
•• Koliko ste puta koristili jeftinije karte, tj. plaćali samo deset posto od ukupnog iznosa karte? Jeste li takav oblik prijevoza omogućavali i svojoj obitelji, prijateljima?
- Velika većina mojih letova ‘Croatia Airlinesom’ bila je s plaćenim kartama, a tek ponekad sam koristio povlaštene karte sukladno pravilniku. Od mojih prijatelja nije nitko koristio takve karte jer to nije ni predviðeno pravilnikom. Moja obitelj koristila je karte rijetko, s obzirom na to da ne živi u RH.
•• Jeste li, kao predsjednik NO-a ‘Croatia Airlinesa’, tražili neke posebne usluge od g. Mišetića, primjerice kada je izbila afera (koju je pokrenuo bivši predsjednik Mesić) oko Leadership foruma koji je financirala CA? Predsjednik fonda koji ste vi osnovali svojedobno je bio gospodin Mišetić, čelni čovjek CA.
- Kao predsjednik NO ‘Croatia Airlinesa’ nisam tražio nikakve posebne usluge od gospodina Mišetića. U vrijeme kada sam ja bio predsjednik vrlo ugledne meðunarodne institucije Leadership Foruma za RH, nisam bio predsjednik NO-a ‘Croatia Airlinesa’. ‘Croatia Airlines’ nije bila sponzor, nego službeni prijevoznik eventa u Dubrovniku i od istoga je imala financijsku korist.
izvor: www.slobodnadalmacija.hr/.../ ... fault.aspx
RASIPNICI U CROATIA AIRLINES Direktori potrošili 2,2 milijuna kuna na ’iće i piće’
Uprava odgovara pilotu
- ‘Croatia Airlines’ nije ni prodala ni prepustila bilo kakve linije jer takvo što jednostavno nije moguće. Kada se govori o profitabilnosti , uzmimo primjer spomenutog leta za Moskvu. Da bi takav let bio profitabilan, bilo bi potrebno na dnevnoj bazi letjeti u oba smjera s više od sto putnika, za to izdvojiti jedan zrakoplov koji bi letio isključivo na toj ruti (zbog vremenskih razlika, dužine leta i vremenskih okvira u kojima možete doći ili otići iz pojedine zračne luke), s prosječnom tarifom od preko 160 eura.
Upitno je postoji li takva tržišna potražnja s obzirom na gospodarske odnose Rusije i Hrvatske, prometnu povezanost preko drugih čvorišta u Europi, postojanja viznoga režima... Ne postoji nikakvo prepuštanje linija jer se ovdje radi o klasičnoj zakonitosti tržišta - kažu u “Croatia Airlinesu”, osvrćući se i na “propadanje poslova prijevoza tereta”.
Uspješno poslujemo
- Poslovi prijevoza tereta nisu propali, nego je sklopljen ugovor Cargo Counts koji globalno obavlja poslove robnog prometa. Ugovor je sklopljen zbog snage njihova distribucijskog sustava i globalne tržišne pozicije koja Croatia Airlinesu omogućuje financijske koristi. Na žalost, stanje u globalnom cargo prometu je u puno gorem stanju nego što je slučaj s putničkim prometom pa su i rezultati ispod očekivanja.
U prilog tome govori i činjenica da je ukupni promet robe samo u Zračnoj luci Zagreb u zadnjih šest godina pao 100 posto, a u prošloj godini čak 6,1 posto u odnosu na prethodnu - kažu u toj zrakoplovnoj kompaniji, navodeći da Croatia Airlines posluje u uvjetima najveće krize u zrakoplovstvu, koja je samo u 2009. uzrokovala stečaj 38 kompanija (od SkyEuropea do Japan Airlinesa).
- U 2009. godini pad broja putnika u meðunarodnom prometu u Europi iznosio pet posto, a u ‘Croatia Airlinesu’ samo jedan posto. Pad prihoda po putniku u meðunarodnom prometu je u Europi iznosio 16 posto, dok je u ‘Croatia Airlinesu’ isti gubitak iznosio 12 posto.
Istodobno je najveći pad putnika u domaćem prometu, no unatoč tome, Croatia Airlines jedina je kompanija koja je u 2009. godini u Zračnoj luci Zagreb povećala broj putnika u odnosu na prethodnu godinu, i to za 1,9 posto u ukupnom prometu te zračne luke - kažu, navodeći da je i neistinit podatak o velikom broju direktora u tvrtki, navodeći da postoji samo 30 radnih mjesta “s posebnim odgovornostima i ovlastima”.
saša jadrijević tomas
Da se ja vratim odgovoru iz CTN-a, te malo komentiram ono što mi je poznato, u raspravu oko meni nepoznatih brojeva direktora i poslovnih vozila ne ulazim.
Ne prodaju se ni ne prepuštaju se linije jer to jednostavno nije moguće. Glupost, laž ili očekivanje da javnost ne zna ništa o tome. Sa slotovima se naprimjer izmedju ostalih u Lonodnu se naveliko i potpuno otvoreno trguje. To što dotični naziva "jednostavno nemogućim" je javno u tisku trgovina o kojoj se piše kao i o kupovini aviona.
Kad smo već kod toga evo za ljeto CTN ima 5 slotova manje na Gatwicku u usporedbi sa prošlom godinom. Kome su te slotove prodali? Možda Easyjetu koji na jesen dolazi? Ili u skladu s odgovorom iz CTN-a oni su toliko neprofesionalni da ni ne znaju da se s tim trguje pa su se tih slotova dobrovoljno i bezplatno odrekli????
Evo uzimam primjer navedene linije za Moskvu. Zašto za Moskvu bi trebao ići let svakodnevno kada za Kopenhagen ide 4 puta tjedno, za Barcelonu i Atenu po 3 puta tjedno, itd .... Minimalno svakodnevno je glupost. Još veća glupost je da samo za taj let bi trebao biti izdvojen jedan avion. Neka dotični pogleda koliko dugo traje let do Moskve i nazad. Bez problema avion koji odradi povratnu rutu za Moskvu može nakon povratka obaviti još jedan let ununatar srednje Europe te noću let do maksimalno negdje do Egipta. Znači čak 3 leta je za isti dan moguće obaviti s letom za Moskvu a ne samo jedini za Moskvu kako se netočno navodi u odgovoru iz CTN-a. Kako može uopće biti upitno ima li potrebnih putnika izmedju Moskve i Hrvatske? Da li uopće uprava CTN-a gleda redove letenja konkurencije? Iz sumnje da li uopće ima putnika iz Rusije za Hrvatsku ne mogu da zaključim ništa drugo nego da uopće ne gledaju kakva konkurencija leti za Hrvatsku. Aeroflot u Zagrebu slijeće svakodnevno i ljetos najavljuje povećan broj letova za Split, čak 4 puta tjedno. Šta rade ruski charteri sa Jumbo Jetovima u Puli i Dubrovniku, te B767 u Splitu? Vodku prevoze ili šta, da se sumnja u CTN-u ima li uopće putnika iz Rusije??? Uostalom sa Rusijom je na snazi zakon o reciprocitetu na zrakoplovnim linijama izmedju 2 države. To je postavljeno od strane Rusije i Rusija to traži od skoro svih prijevoznika svijeta, samo je naša mudra i poslovna aviokompanija dobrovoljno i velikodušno prepustila sve linije izmedju Hrvatske i Rusije ruskim prijevoznicima, neka ruski prijevoznici zaradjuju, CTN-u ne treba kada na visoko profitabilnim linijama za Lufthansu u sklopu punjenja Lufthanskinih aviona iz Frankfurta zaradjuje milijarde. U ljetnim mjesecima ima ugrubo oko 40 slijetanja tjedno iz Rusije na svim hrvatskim zračnim lukama a prema "sukladno" reciprocitetu izmedju 2 države u poslovnoj utrci je rezultat 40:o za Ruse!!!!
Kao i obično se priča završava sa izgovorima o svijetskoj krizi. U redu, uzmimo u obzir svjetsku krizu kako neizbježan problem. Ali ipak bih htio da upozorim na kontradiktornos t konkretno u ovom pripoćenju. Eto lijepo čovjek crno na bijelom piše kako je bila kriza u zrakoplovstvu teška u Europi i svijetu, ali ipak je CTN bila puno uspješnija od prosječnog europskog i svijetskog minusa. To je činjenica i svaka čast, čestiam. Ali zašto je onda finacijski rezultat duboko ispod svijetskog i europskog prosjeka. Kako to? Nadprosječno dobri prometni rezultati koji su doveli do podprosječno loših financijskih rezultata???
Uredu da je navedeno kako je 38 avioprijevoznik a propalo, ali ima i uspješnih, evo teme da se ne ponavljamo viewtopic.php?f =64&t=5749 s posebnim naglaskom na jedan Air Baltic koji se je iskupio iz vlasništva SASa pa sad u tijeku krize nagomilao odredišta čak do broja 61, iz jedne male državice Latvije, glavnoga grada Rige, koliko ono CTN ima odredišta, koliko Hrvatska stanovnika i koliko turista godišnje posjeti Hrvatsku više nego Latviju?
Dok CTN samo gomila gubitke ima i jedan Air Baltic koji gomila odredišta i dok se jedan CTN hvali kako je doveo u ZG čak 1,9% putnika više opet taj Air Baltic se hvali kako je doveo u Rigu 30tak posto više.
Uostalom i dalje čekam šta će mudra uprava napraviti sa oslobodnjenim terminima letova nakon ukidanja 14tak letova tjedno u usporedbu sa prošlogodišnjim ljetom. Ljetna sezona još malo pa počinje a ti slobodni termini još ne maju nikakav plan osim gomilanja dugova još većih nego prošle godine. Ja razumijem da u konkurenciji mogu neke linije propasti i neuspjeti, to ne zamjeravam upravi. Zamjeravam to što ne vidim da imaju ikakve minimalne predstave kamo s nekim novim linijama kada im postojeće propadnu ili neuspiju. Tu činjenicu da uopće nemaju predstave kamo s novim linijama dovoljno dokazuje osnovna matematika prvog razredna osnovne škole. Ukinuto je 14 letova tjedno, uvedena 3 nova.
CTN ne ukida nikakve letove za Njemačku ali LH i Germwings znatno povećavaju svoj broj letova i frekvencije na nekim linijama tako da ponuda LH/GWI znatno prestiže ponudu CTN na linijama izmedju 2 države (bez ukidanja CTN za Njemačku koja ostaje ista kao prošle godine) Nije mi poznato da LH uvodi A320 umjesto CRJ-900, ja vidim ERJ-195, ako se nešto nije prije par dana promjenilo.
Kod Francuskog tržišta se CTN ponuda ne mjenja, a uglavnom se ne mjenja bitno ni kod drugih aviokompanija. Tu je već dugoročno u značajnoj prednosti pred CTN-om Dubrovnik Airlines. I kad se sjetim da smo nedavno pisali da Dubrovnik Airline ne konkurira CTN-u to nije točno jer i jedan i drugi povezuju Dubrovnik i Paris, a iako se radi kod DBK o charterima, oni su na redovnoj bazi i karte se mogu kupiti u odredjenim francuskim agencijama čak i on-line isto kao i za letove CTN-a.
Što se Beča i Austriana tiče upravo je tako CTN prelazi sa A320/A319 na Q400 a Austrian suprotno s mješavine cijele flote prelazi na redovni promet sa svojom najačkom kartom A321 svim danima, tako je najavljeno (Kod Austriana se ovo može vrlo lako promjeniti, jako često mjenjaju najavljene tipove aviona, puno češće nego ostale aviokompanije)
Sve u svemu Dubrovnik prema najavama od svih aerodroma u Hrvatskoj bilježi najveći porast novih linija i novih frekvencija, dok CTN će se svojim paralelnim povlačenjem sa odredjenih linija i smanjivanjem prometa vjerovatno pobrinuti da na kraju opet dobijemo rezulatate oko nule ili sa sitnim porastom u odnosu na prošlu godinu.
Ovo sa Austrianom je kuhinja Lufthanse. Jer njima nije u interesu da je VIE hub nego da je OS hiperprofitabil an, da donosi novac. Cak stovise ako OS moze biti profitabilan, a pritom VIE imati sto manje frekvencija to je odlicno za Njemacku i LH. Nije li znakovito da LH istovremeno iz ZAG za MUC leti malu milju frekvencija sa malim prdavcima (zar ovdje ne vrijedi ista logika veliki avion = veci profit?), a za blizi VIE tjera svoju marionetu da leti sa ogromnim A321 i manje frekvencija?
Povecanje letova LH iz DBV, a istovremeno smanjenje CTN-a? Ma daj?!?!? Nisam li ja govorio da ce se to dogoditi. No nikako nisam vjerovao da ce to ici tako brzo, prije poklanjanja CTN-a Luftici. No, eto mamica provodi svoju politiku i prije kako bi sto prije uništila nacionalnu nam uzdanicu i još više povecala broj svojih letova prema Njemackoj.
Samo tako naprijed. Mi sljepci ne vidimo sto se desilo Eurowingsu, Austrianu, Swissu, Dolomitima, bmi-u... Pa svi presretni guramo CTN u ovu "presretnu" familiju.
Croatia Airlines drugu godinu zaredom suočila se s katastrofalnim poslovnim rezultatima koji su uglavnom posljedica svjetske globalne krize. Direktor Ivan Mišetić kaže kako ne želi relativizirati gubitak te priznaje da u 18 godina predsjednikovan ja nacionalnim avioprijevoznik om ne pamti tako lošu godinu i ističe kako je privatizacija CA neizbježna.
Je li gubitak Croatia Airlinesa, kao što je Večernji list već i najavio, za prošlu godinu 198 milijuna kuna?
Zbog posljedica svjetske globalne krize ukupni putnički promet CA pao je 6 posto, odnosno lani smo prevezli 1,7 milijuna putnika, a u domaćem prometu broj putnika smanjio se 9 posto. Broj putnika koji se voze poslovnom klasom manji je 35 posto. Minus točno iznosi 198.778,065 kuna. Prihodi su nam pali 16,7 posto, a rashode smo smanjili 9,8 posto. Taj je raskorak stvorio ovaj poslovni rezultat. Na CA, s obzirom na specifičnost našeg tržišta, utječe i izražena sezonalnost kad je posrijedi turizam. Tu je i naša obveza obavljanja javnog servisa, tj. održavanja domaćih linija koje su neprofitabilne. Za, primjerice, Dubrovnik moramo održavati tri linije u danu, što je 500 putničkih mjesta, a nema šanse da skupimo toliko putnika. Kad se zbroje takse i PDV, veći su od vozarine na domaćim letovima. Država nam nadoknaðuje gubitak do nule. CA nije iznimka kad se pogleda cijela industrija. Svih 36 članica Europske udruge zračnih prijevoznika ove će godine imati gubitak od 4 milijarde eura.
Što je rješenje za CA koja drugu godinu zaredom ima gubitke?
Jasno da je rješenje prije svega u racionalizaciji . U 2009. godini deset smo posto smanjili troškove, što je ušteda od 163 milijuna kuna. Najviše možemo utjecati na prilagoðavanje kapaciteta stvarnim potrebama putnika. Već smo ove godine napravili zahvat u zimskom, pa i u ljetnom redu letenja. Jedan smo airbus otpustili iz najma. Koristeći se članstvo u Star Allianceu možemo podići prihode 7 posto. Prilagodba kapaciteta stvarnoj potražnji bez obzira na rast cijena u hranidbenom lancu donijet će prema planu troškove veće samo 1 posto.
Što je s privatizacijom CA?
Hrvatska neće moći izbjeći globalne procese, a globalni procesi govore o okrupnjivanju aviokompanija. Već godinama, Poljska , Češka, Maðarska, Grčka, Italija... rade su na projektima privatizacije svojih kompanija, često bez uspjeha. Veliki uzimaju svoj danak, tržište je liberalizirano do kraja, nacionalnim tržištima vladaju monopoli i u tim su škarama avioprijevoznic i. Privatizacija CA neizbježna je, to uopće nije upitno. Pitanje je samo brzine i načina. I to nije hrvatski specijalitet.
Kad će se znati konkretne stvari o privatizaciji? Kad se pita u Ministarstvu prometa, kažu da ne znaju ništa o privatizaciji CA?
Ne bih se složio s time. Nije bilo nijedne prezentacije na kojoj nije bilo predstavnika ministarstava. Mi smo im dužni dostavljati sva izvješća.
Je li vlasnik, odnosno država, prelomio odluku o privatizaciji?
Vlasnik je upoznat sa sadržajem, odnosno problemom.
Nagaða se da bi Lufthansa preuzela CA?
To su sve špekulacije, netko vjerojatno iz dugogodišnje suradnje Lufthanse i Croatije na mnogim područjima, od održavanja zrakoplova do code share letova, doživljava to kao normalan korak. Ali o tome će odlučivati vlasnik.
ZLZ je najavio da će se okrenuti niskobudžetnima aviokompanijama?
Treba razbiti famu kako su niskobudžetni prijevoznici dramatično jeftiniji od mrežnih operatora. Rijedak je primjer glavne čvorišne luke gdje se miješa jedan i drugi model. Ideja ZLZ-a zaslužuje raspravu cijele industrije. Kakva će biti budućnost Zagreba kao čvorišta za jugoistočnu Europu. CA ima deset puta više putnika od prvog sljedećeg na ZLZ-u. Jedino je CA u 2009. generirala povećanje broja putnika na ZLZ. Što bi sada trebalo zaključiti: da su aerodromske cijene i dosad bile visoke, da je CA bila penalizirana visokim cijenama kad se one sada mogu prilagoditi niskotarifnima. Okrenemo li se niskobudžetnim aviokompanijama , to znači da nema slijetanja na morske zračne luke, ali ni u one u europskim metroploma jer ti prijevoznici slijeću na alternativne aerodrome. Ima li onda potrebe za gradnjom novog terminala u Zagrebu?
CA ostaje tradicionalan avioprijevoznik?
Dok vlasnik ne kaže suprotno. Niža tarifa neće dovesti na ZLZ pet milijuna putnika, nego će biti prelijevanja putnika od tradicionalnih aviokompanija. Ne treba zaboraviti da niskobudžetni prijevoznici naplaćuju sve, od prtljage do rezervacije..
Dug od 200 milijuna kuna velik je novac?
Ove ćemo godine prepoloviti taj minus pa težiti boljem rezultatu u idućim godinama kako to čine i drugi kolege u industriji. Ne želimo relativizirati gubitak. Dnevno se uvijek može operativno činiti bolje, uvijek ima prostora. Ovako tešku i složenu godinu u 18 godina svoga rada u CA ne pamtim.
Što je s dugom zagrebačkom aerodromu, direktor Tonči Peović najavio je da će, ako ga ne vratite, ZLZ od putnika sam naplaćivati takse?
Radimo na rješavanju tog duga. Nemoguće je i neizvedivo da Zračna luka Zagreb to izravno naplaćuje putnicima.
E-mailPrintOcijeni:Trenutno 2.67/5
1 2 3 4 5 (3)