Lošinjsko otočje ima čitav niz komparativnih prednosti, ali to nije razlogom da turizam na otoku funkcionira tijekom cijele godine piše Ira Cupać Marković u Novom listu ...
Lošinjsko otočje ima čitav niz komparativnih prednosti, počevši od klimatskih blagodati koje su bile razlogom da je prije više od stotinu godina proglašen klimatskim lječilištem, zatim velike biološke raznolikosti sa preko dvjesto kilometara pjašačkih staza, do bogate kultuno - povijesne baštine i gastro ponude bazirane na autohtonim jelima obogaćenim samoniklim i ljekovitim otočnim biljem. Iako se one često ističu sve to nije, međutim, razlogom da turizam na otoku funkcionira tijekom cijele godine. Tezom o produljenju sezone počinju i završavaju gotovo svi sastanci o turističkom gospodarstvu, ali cjelogodišnji turizam daleko je od realizacije. Svake godine iznova to potvrđujemo s dolaskom prvih jesenjih dana kada opuste ulice, svoja vrata zatvore mnogi restorani i hoteli, usidre se izletnički brodovi, skraćuje se radno vrijeme izložbeno galerijskih prostora, info vodiči se svedu na dva slova jer kulturno zabavnih događanja, kada nema turista, nema ni za domaće stanovništvo.
Većina hotela zatvara vrata ili će to uskoro učiniti, a među njima su Apoksiomen, Mare Mare Suites, Punta, Aurora, Vespera, Vila Favorita, Manora. Tako će tijekom zime u tvrtci Jadranka hoteli, koja raspolaže s najvećim brojem kapaciteta raditi samo hotel Alhambra, koji je na atraktivnom Čikatu, ali ima samo dvije zvjezdice, pa ni približno ne može zadovoljiti potrebe gostiju koji bi na otoku željeli uživati u zimskim danima.
Jadranka hoteli otvorit će Bellevue za doček nove godine, a novogodišnji blagdani na lošinjskom otočju moći će se proslaviti još jedino u hotelu Televrin u mjestu Nerezine. Inače, Televrin će uz Alhambru biti najdulje otvoren u zimskim mjesecima, pauzu ima od 5. siječnja do 18. veljače 2009. godine.
Šest mjeseci izvan pogona
Većina hotela zatvora se u listopadu i otvaraju se uglavnom pred Uskrs iduće godine. Dakle, lošinjsko otočje šest mjeseci većinu hotelskog smještaja ima izvan pogona. Koji su tome razlozi i što bi moglo promijeniti izrazito sezonski turizam, direktorica marketinga Jadranka hotela, Sanja Trajkov kaže kako je tome razlog mnogo faktora i kako se image destinacije cjelogodišnjeg turizma gradi godinama i to s jedne strane radom na tržištu, a s druge strane ulaganjima:
- Treba reći da je karakteristika cijelog Mediterana da turizam ima sezonski karakter. Na turizam sve više utječu globalna kretanja i globalizam općenito. Mi trebamo raditi na stvaranju jakog razloga koji će biti motiv dolaska na otok. To se može realizirati samo suradnjom svih subjekata u destinaciji i to postavljanjem zajedničkog cilja kojeg ćemo realizirati na način da svatko ispuni svoj segment u tom mozaiku. U Jadranci smo razradili strateški plan i krenuli s ulaganjima za koja vjerujemo da će pridonijeti produljenju sezone. Imamo dobru suradnju s Gradom i Turističkom zajednicom i mislim da smo put dobro zacratali i da njime uspješno kročimo, objasnila je Sanja Trajkov.
Ribolov na moru
Voditeljica recepcije u hotelu Televrin u Nerezinama, Marta Brajković kaže kako produljenju sezone pridonose time da su otvoreni gotovo tijekom cijele godine:
- Specijaliziranim sadržajima za ciljane skupine, a koji se temelje na valorizaciji otočnih specifičnosti i tradicije, nastojimo osmisliti programe koji će goste u naš hotel i na naš otok privlačiti tijekom cijele godine. Smatramo da se pješačke staze mogu iskoristiti i u promociji u izvansezonskim mjesecima. Na primjer ribolov na moru ima svoje draži i za određene skupine gostiju i u hladnim i vjetrovitim danima. To nije lako, ali ustrajavamo i moram reći da nam se svi čude i pitaju kako nam se isplati raditi veći dio godine. Međutim mi smo to odredili kao našu poslovnu politiku i vjerujemo kako će nam se takav način rada dugoročno isplatiti, zaključuje Marta Brajković.
Direktor hotela Mare Mare Suites, Dinko Kuvač, smatra da bi produljenju sezone, odnosno cjelogodišnjem turizmu pridonijela mozaičria ponuda na način da djeluje sve što i tijekom ljetnih mjeseci, ali u modificiranom, to jest smanjenom obliku.
- Lošinj treba živjeti cijelu godinu da bi u njemu živio i turizam, trebamo kreirati novi proizvod i stvoriti prepoznatljiv tržišni identitet. Lošinj ne posjećuju turisti u prolazu, stoga moramo osigurati jak povod dolasku na otok, zaključuje Dinko Kuvač
Komentari:
Zašto?
Moraju li svi ugostitelji istovremeno zatvoriti svoje lokale? Postoji li u njihovom cehu nekakav dogovor (gentleman agrivement) o redosljedu zatvaranja. Moraju li baš svi u ovoj našoj maloj i pekrasnoj sredini biti okrenuti zaradi. Zar je teško biti otvoren pa makar uz minimalno pokerivanje troškova poslovanja. Zamislite da Dom zdravlja zatvori hitnu jer ima mali promet. Jasno, reći ćete da je to neusporedivo i jasno je da ste u pravu. Ali bilo bi zgodno....
Govorimo o produžetku sezone (svi gore navedeni), a da pri tome niti jedan nije rekao ( osim nerezinaca-brav o): "Eto raditi ćemo makar i sa gubitkom ali da pokažemo da smo tu, otvoreni i čekamo gosta". I tako kreirati proizvod koji će privući goste.
Na žalost mi prvo želimo proizvod, garanciju da će gosti doći, pa možemo tada i hotele i lokale otvoriti.
Eto, otvorio sa temu pa želim da se konkretnim prijedlozima pridružite kako bismo dokazali da "Volim Lošinj " zaista i mislite. Pri tome se zaista nastojite suzdržati od pljuvanja po ljudima. Dajmo konkretne prijedloge. Pravo na kritiku ima samo onaj koji je voljan pomoći.
Toliko o domaćima i svemu na što se kunu u ovom Lošinju su uvjek živjeli poltroni i ulizice koji su se prodavali za malo šoldi.
Grad nam vodi polutalijan koji je postavio na mjesto glavnog za turizam osobu sa porijeklom ma znate sve nema ovaj otok šanse.
pogledajte Krk, Pag, Rab tamo su otočani vlasnici i gazde svoje zemlje oni još i uvoze sirovine za poljoprivredu tamo svaka kuća proizvodi hranu turisti uživaju u domaćim kuhinjama u otočkim pansionima sve je domaće a u lošinju možete samo na maštati o domaćem pa navedite jednog domaćeg ugostitelja ili bilo što DOMAĆE nema tu patriota ovo je izdana i prodana zemlja rastrgana izmeðu poltrona i onih drugih.
Većina žitelja Motovuna i okolice izjasnila se za izgradnju golf terena bez obzira na svu štetnost projekta po okoliš, optužujući protivnike da su furešti
Na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš golf igrališta Brkač, održanoj preksinoć u prostorijama Općine Motovun, načelnik Slobodan Vugrinec, koji je pobornik golf projekta, pozvao je mještane da se o njemu javno izjasne te je većina prisutnih, njih 26, glasala za, četvero protiv, a troje je bilo neodlučnih.
Većina žitelja time je pokazala da nema ništa protiv da se podno njihovog grada na 240 hektara izgrade dva golf terena s po 18 rupa i turističko naselje sa 67 graðevina sa smještajnim kapacitetom od 498 postelja (pretežno vila s bazenima) koji bi se s pratećim objektima, parkiralištem sa 603 parkirna mjesta i potrebnom infrastrukturom trebali smjestiti u dolini rijeke Mirne, čime će se promijeniti izgled jednog od najljepših istarskih krajolika.
Većina nije prigovorila ni na podatke studije da će za potrebe golf terena upotreba pesticida u dolini rijeke Mirne porasti tri puta u odnosu na količinu koja se koristi za poljoprivrednu proizvodnju, ni na to što postoji opasnost od zagaðenje tla, podzemnih voda, potoka Krvar i rijeke Mirne.
Za potrebe golfa godišnje će trebati 400.000 kubika vode zbog čega će se izgraditi crpna stanica i dva velika akumulacijska jezera, istaknuo je Domagoj Vranješ, voditelj izrade studije, čiji je autor Institut graðevinarstva Hrvatske.
Ističe da su onečišćenja najviše moguća tijekom razdoblja velikih kiša kada bi voda s tretiranih travnjaka mogla prijeći u sustav akumulacije, a time i u Mirnu, zbog čega je potrebno razviti veliki sustav kontrole.
Mještani prihvaćaju da se ukloni i 46 hektara šuma te izmijeni ukupni biljni pokrov na 103 hektara, protjeraju krupne životinje i divljač te zabrani boravak na golf terenima bilo kojih životinja koje će se, kako piše u studiji, po potrebi uništavati.
-
Živim u Brkaču i vi nemate pojma kako je to ružna zemlja, samo šuma, šikara, močvara i divlje svinje. Svi smo oduševljeni golfom, mnogi koji imaju šume su nešto prodali. Neki od nas će naći dela, čistiti vile. Moja kćerka želi postati doktorica, tko kaže da neće izgraditi i ambulantu, možda mi sin bude veterinar pa će liječiti konje (u Motovunu se planira i polo igralište, op. a.), kazao je Dalibor Labinjan, predsjednik MO-a Brkač. S njime se složilo još mještana kazavši da će njima biti lijepo samo zato što će zbog golfa sve biti zeleno.
Usprotivila se tek nekolicina mještana na čelu s Rankom Bonom, predsjednikom udruge Motovun-Eko grad, koji je kazao da oni nisu protiv golfa, već protiv velikog zahvata koji će zauvijek devastirati okoliš Motovuna i dolinu rijeke Mirne. Takav je bio stav i stručnog povjerenstva za ocjenu studije koje je u dva navrata, u ožujku i lipnju, od investitora Jupiter Adrije jednoglasno tražilo da se graðevinske zone smanje za polovicu.
No, kasnije je većina članova, meðu njima i načelnik općine te županijski pročelnik Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić, proglasila studiju prihvatljivom unatoč tome što kapaciteti nisu smanjeni na oko 250 ležajeva.
Svjesni smo da je izgradnja i samo jedne kuće novi čin u prostoru, ali za ozbiljno bavljenje turizmom nisu dovoljni mali kapaciteti, zbog toga je predviðeno 500 ležajeva. U protivnom ovdje nema perspektive, želimo postati turističko odredište gdje će gosti boraviti, a ne samo mjesto izletničkog turizma, kazao je Vugrinec, ističući da će golf igralište i prateći turizam povećati općinski proračun za 50 posto i smanjiti nezaposlenost.
Meðu članovima povjerenstva, koji i dalje tvrde da je zahvat neprihvatljiv za okoliš, jesu njegov predsjednik Velimir Šimičić iz Ministarstva turizma, Nataša Nefat iz Konzervatorskog odjela u Puli, Radenko Deželić iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, te Boris Černeha iz buzetske podružnice Hrvatskih šuma.
Na upit zbog čega je promijenio mišljenje, načelnik je kazao da nije. Optužio je Šimičića da je svojevoljno tražio smanjenje kapaciteta, da nije bilo glasanja o ovom zaključku te da zapisnici nisu ni verificirani.
Ne znam zašto bi 500 ležajeva bilo loše, a 250 dobro. Bitan stav se odnosio na to da se graðevinska zona treba raspršiti što su investitori kasnije i učinili predloživši sedam zona gdje će se graditi. Ne možemo garantirati da će golf turizam biti u trendu za 10-20 godina, ali sada je, kazao je Vugrinec.
Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra upozorila je da je golf s tako velikim smještajnim kapacitetima samo izgovor za graðevinske špekulacije.
Ne stane sve pa ću dodati u nastavku
Predstavnik investitora Valter Krizmanić rekao je da je ovo najzahtjevniji projekt u Istri koji će, ukoliko dobiju potrebne dozvole, početi za godinu dana. Veli da su mnogi već profitirali jer su nakon dolaska Jupiter Adrije cijene nekretnina u Motovunu narasle te da će i u budućnosti svi imati mogućnost zarade.
Domaći vs.furešti
Manjinu, koja je pokazala da se ne slaže s projektom, uskoro je većina nazvala ksenofobičnim izrazom furešti.
Svi koji se bune nemaju zajedno toliko godina života u Motovunu koliko ja imam godina. Gdje ste bili kada smo delali vodu, struju, kopali zemlju, kazao je Valter Kotiga uz sveopće odobravanje onih koji sami sebe nazivaju domaćima. Slični su se stavovi mogli čuti i od općinara.
Ovi koji su ovdje roðeni su za, a ovi koji se bune došli su prije par godina i ne mogu odlučivati o našem životu. Zaradili su svoju penziju u inozemstvu i sada ne moraju brinuti za svoju egzistenciju. Mi koji ovdje živimo i koji smo ovdje od roðenja pokušavamo na najbolji način doći do sredstava, do investicije za budućnost, za našu djecu, jer mi znamo kako je teško živjeti u Motovunu i okolici, veli v.d. pročelnika Karmen Grubor.
Graðevinsko područje sa 16 hektara naraslo na 240
Od ukupno 240 hektara gradnja vila, apartmana i hotela predviðena je na 16 hektara. Meðutim, novim Zakonom o prostornom ureðenju čitavo područje od 240 hektara postaje graðevno.
Ranko Bon upozorio je da u studiji piše da je investitor otkupio ili namjerava otkupiti poljoprivredno zemljište po šest eura.
Cijena bi trebala skočiti na najmanje 30 eura. Ovakvo bogaćenje investitora na račun domaćeg stanovništva je nedopustivo, kazao je Bon.
Načelnik je rekao da će staviti primjedbu na taj dio studije, ali da je pitanje cijene stvar onih koji prodaju teren. Dodao je da Općina gradnju neće omogućiti izvan 16 hektara, iako je svih 240 hektara graðevinsko zemljište.
Kada se takvi tereni kupuju onda nacionalna i regionalna pripadnost nije vazna, ali kada je trebalo razvlastiti onda je bilo vazno sto nisu hrvati, nego npr. talijani....pa ajmo ih razvlastiti.
iznajmljeni prostori grada nesmiju zatvoriti vrata nakon sezone,
svi poslovni prostori mogu biti van sezone zatvoreeni najdalje dva mjeseca za adaptaciju (ali stvarnu),
poslovni prostori koji rade cijele godine, morali bi biti osloboðeni djelomicno dazbina,
da se strukture grada pobrinu, za poslovni prostor malih konoba, restorana za hranu i cak njihovo (sufinanciranje ili kreditiranja iz fondova razvoja otoka ),
da se napokon dodjele, tereni za razvoj malog poduzetnjistva ili pogona za mali obrt,
da se dodjeli poljopšrivredno zemljiste,
da se u planovima (mozda nije kasno) ukljuce dislocirane, male domace, ribarske konobe po uvalama, od kojih imaju koristi samo nauticari koji ne placaju nikome ,
da napokon grad krene i pojednostavni papirologiju, oko novih i nedostatnih prostora, animacije potrebe za produljenje i razvoj otoka,
da se grad ne bavi velikim kao Jadranka i Lošinjska plovidba njima je vec previse dato, a oni ce ionako to sve prodati, jer oni ne zive sa gradom i graðanima oni zive za svoj profit, njima ne treba produzetak sezone, jer bi VIŠE trebalo raditi ( aovako nista nerade) i jako im je dobro.
Za pocetak dovoljno a za pametne previše.
Djedovina se prodaje zato jer Gari i njemu slični tamo u zagrebu ne jebu narod ni pet posto pa prema tomu narod rasprodaje djedovinu da bi imao što jesti, jer da su im dali poticaje i program koji drži vodu da se može živjeti od poljoprivrede onda ljudi nebi prodavali djedovinu nego bi ju obraðivali.
Ali kao što ni ti ne možeš tako ni ljudi koji posjeduju mrtvu zemlju ne mogu ništa nego prodati a kupuju oni koji će u budućnosti na račun tolike imovine imati veća prava pa makar bili stranci oni će na kraju biti ti koji će vladati sve se to dogaða pod patronatom Garija i HDZ-a koji se ponašaju kako je znao reći gospodin Nedić sve što nije zabranjeno dozvoljeno je.
Pa na kraju krajeva i on sa svojom udrugom Prsten radi isto kupuju u bosanskoj Posavini sve što su u ratu izgubili a izgubili su jer se nisu borili nego su cijeli rat bili ovdje i hljebili se pa poslje ovako bogati vraćaju svoju zemlju za koju su poginuli neki drugi ljudi. Tako to otprilike ide i u Lošinju a i šire u Hrvatskoj nije to bitno bitno je da su "Plavi" na vlasti " a nedaj Bože "Crveni".
Mada za vrijeme crvenih nije bilo toliko duga i nije bilo toliko jada.........it d do unedogled