Pod naslovom "Vlasnika su pronašli, ali on psa više neće" današnji Jutarnji list donosi vijest da se pas kojeg je prije mjesec dana pronašao pastir na Malom Lošinju već gotovo mjesec dana nalazi kod aktivistice Društva za zaštitu životinja Mali Lošinj nakon što je vlasnik, koji je otkriven preko mikročipa, odbio doći po svog psa . Zbog toga bi vlasnik psa Zagrepčanin Marijan Petek mogao dobiti kaznu od 5 do 15 tisuća kuna za napuštanje životinje, kako je propisano novim zakonom.
Dobroćudan i privržen
Mješanca rotvajlera i njemačkog ovčara na brdu kod mjesta Ustrine pronašao je Muškardin Petar dok je obilazio stado ovaca. Pas mu je sam prišao, a on ga je prihvatio i odveo kući. No, nakon dva dana shvatio je da se ne može brinuti o njemu te ga je odveo u Veterinarsku stanicu u Lošinj.
Veterinari su pregledali psa i utvrdili da je zdrav i preko mikročipa otkrili vlasnika u Zagrebu. Kontaktirali su ga kako bi došao po psa, no on je to odbio i rekao kako pas više nije njegov, odnosno da ga je dao drugoj osobi.
- Imam doma kokice i delao nam je probleme. Nismo znali kakav je to pas - rekao je vlasnik psa Marijan Petek za Dnevnik HTV.
Prijava protiv Peteka trenutno je na zagrebačkoj Županijskoj veterinarskoj stanici, no Dragica Tomić iz malološinjskog Društva za zaštitu životinja tvrdi kako cijeli postupak dugo traje, s obzirom na to da je pas pronađen 21. veljače. Zato su i u društvu za zaštitu životinja odlučili podnijeti prijavu protiv neodgovornog vlasnika.
- Pas je pronađen kako luta daleko od kuća, tako da vjerujemo da je vlasnik mislio da neće preživjeti. Jednogodišnji Ben iznimno je dobroćudan i privržen te voli životinje - rekla je Bojana Genov, glasnogovornica društva.
Daju lažne podatke
U listopadu 2004. godine donesen je pravilnik o čipiranju pasa, po kojem bi svi psi koji su rođeni nakon donošenja pravilnika prilikom cijepljenja protiv bjesnoće trebali biti čipirani. Prema riječima Jadranke Dragović iz Saveza udruga za zaštitu životinja SUZA, podaci na čipovima često su krivi te ne služe svrsi.
- Čip se implicira injekcijom na lijevu stranu vrata te se iz njega mogu saznati podaci poput imena, prezimena i adrese vlasnika. Često se susrećemo sa psima koji imaju te čipove, ali su vlasnici promijenili adrese ili su dali pogrešno ime pošto se prilikom implikacije čipa vlasnika ne legitimira. Da bi se tome stalo na kraj potrebni su podaci poput JMBG-a ili broja osobne iskaznice - rekla je Dragović i dodala kako je vlasniku psa teško dokazati krivnju.
Od 2004. dvije prijave, a niti jedna sankcija
U udruzi Prijatelji životinja smatraju kako je problem u tromosti i neefikasnosti sustava. Naime, od kad je donesen pravilnik o čipiranju pasa podnesene su samo dvije prekršajne prijave od Gradskog ureda za poljprivredu i šumarstvo, ali do danas ništa nije poduzeto proitiv neodgovrnih vlasnika.
- Prema pravilniku o čipiranju pasa psi koji se čipiraju rođeni su od datuma kada je pravilnik stupio na snagu, te je time izostavljen velik dio pasa. Tek za deset godina svi psi bit će čipirani što je kasno. Mi u udruzi smatramo da se briga o zaštiti životinja treba prepustiti lokalnim zjaednicama kao što je to primjer s Velikom Goricom u kojoj je od prošle godine obveza čipirati sve pse - rekao je Oman. S Omanovim navodima slaže se i Jadranka Dragović iz SUZA-e koja vodi info centar za ranjene životinje, te koja tvrdi kako je kod njih svega 5 posto pasa imalo ugrađene čipove.