Za napuštanje životinje nitko nikad nije platio kaznu, naslov je napisa u današnjem Vjesniku u kojem se ističe kako je u Hrvatskoj ostavljanje kućnih životinja zakonski kažnjivo sa do 15.000 kuna. Premda na to ukazuju i jumbo plakati postavljeni po većim gradovima, i ovoga će ljeta mnoštvo životinja završiti na cesti jer su njihovi vlasnici otišli na ljetovanje. I za to neće nitko odgovarati.
»Dosad u Hrvatskoj još nitko nije platio kaznu za napuštanje kućne životinje«, kaže Luka Oman, predsjednik Prijatelja životinja. Dio problema leži u tome što je teško utvrditi čiji to dojučerašnji član obitelji skapava od vrućine i gladi na ulici jer najveći dio kućnih životinja nije čipiran. To je tek jedan od primjera kako Zakon o zaštiti životinja koji je na snagu stupio 1. siječnja ove godine u praksi slabo funkcionira.
Pogrešan naziv zakona
»I sam naziv zakona je pogrešan jer bi on trebao po svom nazivlju štititi životinje, dakle tu ne bi smjelo biti mjesta njihovu sakaćenju i ubijanju. Međutim, kako se zakon odnosi i na životinje zatočene na farmama, dakle životinje namijenjene ljudskoj prehrani, jasno je da on njih ne štiti. U praksi im čak ne pomaže ni kod obveznog omamljivanja prije klanja, što pokazuju i rezultati inspekcije Europske komisije. Jasno je da humano klanje ne postoji, no prema njihovu izvješću u radu hrvatskih klaonica uočene su nepravilnosti kojima se krše čak i oni propisi kojima se nastoji ublažiti stravičan proces klanja. Tako su primijećene velike nepravilnosti u hrvatskim klaonicama u kojima se životinje brutalno ubijaju te ne dobivaju niti minimum zaštite pri klanju u vidu pravilnog omamljivanja.
I u tom je segmentu zakon mrtvo slovo na papiru«, ističe Oman. Dodaje da su u zakonskoj praksi najnezadovoljniji tretiranjem »nevidljivih« životinja - životinjama zatočenim na farmama za čija prava bi željeli učiniti najviše.
Krave na trajnom vezu
»Njihovo držanje, mučenje i ubijanje je najstrašnije. Primjerice, u Hrvatskoj je još uvijek 80 posto krava na trajnom vezu. Zakonski to je zabranjeno, ali u prijelaznom periodu koji još uvijek traje«, objašnjava Oman.
Ipak, nije sve tako crno jer pozitivni pomaci koje je zakon donio očituju se u zabranama uzgoja životinja zbog krzna ili pak zabrani pokusa nad životinjama za kozmetiku, sredstava za čišćenje i njihove sastojke. Na žalost, i tu ima propusta jer se u Hrvatskoj u prodaji i dalje nalaze proizvodi koji su testirani na životinjama.
Udruga Prijatelji životinja redovito objavljuje crnu i bijelu listu, odnosno popis neetičkih, odnosno etičkih proizvođača čiji su proizvodi ili sastojci testirani na životinjama. Sugeriraju bojkot onih koji testiraju, odnosno podržavanje onih koji ne testiraju. Imaju i sivu listu, a riječ je o proizvođačima koji se nisu izjasnili o svojoj politici testiranja ili ne paze na sastojke koje nabavljaju.
Još nisu zabranjene trke pasa
»I dalje ćemo nastojati mijenjati u Zakonu sve ono što smatramo da nije u redu u čovjekovu odnosu prema životinjama. Još nisu zabranjene utrke pasa, trajno vezanje pasa, a smatrajući da treba zabraniti pokuse na svim životinjama lobirat ćemo za što skoriju zabranu pokusa na primatima. Želimo da se zabrani i prodaja psećeg i mačjeg krzna jer je EU upravo donijela takvu zabranu koja će stupiti na snagu krajem 2008. godine. Smatramo da ne bismo trebali čekati da takav zakon usvojimo tek pristupanjem EU, kada to možemo učiniti i ranije«, zaključuje Oman.
Uskoro zabrana držanja dupina u zatočeništvu
Prijatelji životinja pohvalit će se činjenicom da će Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture uskoro propisati zabranu držanja svih vrsta dupina u zatočeništvu. Rezultat je to kampanje koju je Udruga pokrenula protiv izgradnje dupinarija u Vodnjanu u sklopu vodenog parka tvrtke Aqua Adore. »Takvom zabranom zatočavanja dupina i uz rezervat dupina kod Malog Lošinja Hrvatska s ponosom gradi imidž zemlje prijatelja dupina i to u godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili godinom dupina«, ističe Luka Oman.
Nikako s riječi na djela
lako se popis tvrtki koje ne testiraju proizvidse na životinjama može naći na internetskoj stranici i propagandnim materijalima Prijatelja životinja i iako čak 70 posto hrvatskih građana izjavljuje da ne bi kupilo proizvod koji je testiran na životinjama, kada dođu u trgovinu s riječi ne prelaze na dijela. Rijetko tko dolazi s crno-bijelom listom proizvođača ili pažljivo na deklaraciji traži oznake koja bi mu pokazale da je riječ o proizvodu koji nije testiran na životinjama.