Sudska potvrda svjetovnosti talijanske države

• 

Korisnička ocjena:  / 0

LošeNajbolje 

Detalji

Kategorija: Kultura

Objavljeno Četvrtak, 05. 11. 2009.

"Raspela u učionicama predstavljaju kršenje prava roditelja da djecu obrazuju prema njihovim uvjerenjima, te prava učenika na religijsku slobodu". Tako glasi presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u postupku što ga je protiv države Italije pokrenula Talijanka Soile Lautsi, izvijestio je Novi list. 

Riječ je o prvoj presudi ovog suda zbog raspela u učionicama. Prema mišljenju Suda jedno raspelo istaknuto u učionici može učenicima svih dobnih skupina predstavljati jasno određen religiozni znak te kod njih stvoriti osjećaj nužnosti izbora religije u školskom okruženju.

– Slobodu izbora religije, vjerovanje ili nevjerovanje, ne ograničava odsustvo vjerskih usluga ili vjerskog obrazovanja, a izloženost vjerskim obilježljima može biti uznemirujuća za djecu koja su druge vjeroispovijesti, dio vjerske manjine ili ateisti, stoji u obrazloženju presude.

Sudac Nicola Lettieri, koji brani Italiju pred sudom u Strasbourgu, istaknuo je kako će se talijanska Vlada žaliti na presudu. Ukoliko Sud prihvati žalbu o ovom će slučaju još jednom raspravljati Veliko vijeće, no ako do toga ne dođe presuda će postati pravomoćna za tri mjeseca. Nakon toga očekuje se i preporuka Vijeća Europe talijanskim vlastima kako se ne bi dalje kršila prava roditelja i njihove djeca.

Soile Lautsi Albertini, Talijanka koja ima finske korijene, još 2002. godine tražila je od škole u Padovi koju su pohađala njezina djeca da skine raspela iz učionica, kako bi se poštivalo načelo laičnosti države. Uprava škole to je, međutim, odbila, a bez odjeka su ostala daljnja nastojanje Lautsijeve. Ni lokalni sudovi nisu joj dali za pravo objašnjavajući kako je rapelo simbol talijanske povijesti i kulture, te kao takvi dio identiteta zemlje. Simbolizirali su i jednakost, slobodu, toleranciju i sekularizam države. I Vlada je potvrdila taj stav 2006. godine.

Godinu dana kasnije Lautsi je podnijela tužbu Europskom sudu za ljudska prava koji je zaključio kako je u njezinom slučaju Italija povrijedila članke 9. i 14. Europske konvencije koji govore o vjerskim slobodama i zabrani diskriminacije. Država joj mora platiti odštetu od 5.000 eura.

U presudi se suci pitaju kako država očekuje da će isticanjem križeva u učionicama što je izravno povezano s katolicizmom, širiti pluralizam obrazovanja nužan za očuvanje demokratskog društva prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, ali i društva za kakvo se u svojim presudama zalaže talijanski Ustavni sud.

Vijeće koje je presudu donijelo bilo činili su suci Francoise Tulkens, iz Belgije koji mu je predsjedao, Vladimiro Zagrebelskoy iz Italije, Ireneo Cabral Barreto iz Portugala, Danute Jociene iz Litve, Dragoljub Popović iz Srbije, Andras Sajo iz Mađarske, te Isil Karakas iz Turske. Vatikan se tek šturo oglasio o presudi Europskog suda: »Moramo tek vidjeti i procijeniti ovu presudu«. Nužnost da se vide i odjeci presude prije ikakvih komentara istaknuo je vlč. Federico Lombardi glasnogovornik Svete Stolice.

U Hrvatskoj je žestoku javnu raspravu o vjerskim simbolima prije nepuna tri mjeseca potaknuo predsjednik Stjepan Mesić kada se založio da se ti simboli uklone iz javnih ustanova, osobito vojarni. Mesić je tada kazao da u Hrvatskoj vojsci ima i pravoslavaca i židova i muslimana i ateista, a ne samo katolika, no da je u brojnim vojarnama vidio samo simbole jedne vjerske zajednice. Nakon njegovog istupa javnost se podijelila na zagovornike i protivnike njegove ideje. Rasprava u koju su se uključili političari i civilno društvo te polemika između Pantovčaka i Kaptola nastavljena je desetak dana, ali je na kraju utihnula bez konkretnih zaključaka ili rezultata. 

Genov: Hrvatska zna što joj je sad činiti

Bojana Genov iz Ženske mreže Hrvatske, jedne od udruga koje su članice Koalicije za sekularizam, ocijenila je da je vijest iz Strasbourga »vrlo ohrabrujuća za nas koji živimo u skoro jednoumnoj ideji da svi moraju biti katolici«. Prema njezinom mišljenju, u Hrvatskoj bi trebalo provesti formaliziranu inicijativu za uklanjanje vjerskih simbola iz javnih ustanova, a ukoliko to ne bi bilo uspješno, »onda nam ostaje Europske sud za ljudska prava kao mogućnost«.

Ministrica Gelmini: Ideološki sud u Strasbourgu neće uspjeti

Talijanska ministrica obrazovanja Mariastella Gelmini ovu je odluku nazvala ideološkom.

– Izloženost raspela u učionicama ne predstavlja nametanje katolicizma, nego je simbol naše tradicije. Talijanska povijest obilježena je nekim simbolima. Uklanjajući ga, uklanja se dio nas. U ovoj zemlji nitko ne želi nametati katoličanstvo, rekla je Mariastella Gelmini ističući kako nitko »a posebno ne ideološki sud u Strasbourgu, neće uspjeti odreći talijanski identitet«.

Raffaele Carcano, tajnik talijanske Unije ateista i agnostika: »Ovo je veliki dan za talijanske laike. Morali smo se obratiti Europi kako bi nam se dalo za pravo, i konačno je svjetovnost talijanske države dobila potvrdu«.

HINA je objavila kako je na pitanje Međunarodnoga instituta za ispitivanje tržišta GFK, podupirete li nazočnost kršćanskih vjerskih simbola u javnim prostorima u Hrvatskoj, 36 posto ispitanika odgovorilo je kako im je svejedno, 29 posto kako bi kršćanska obilježja svakako trebalo stavljati u javne prostore, 28 posto kako to ne bi trebalo činiti, a 7 posto je bilo onih koji ne znaju.

GFK navodi kako vjeru u svakodnevnom životu jako važnom ili važnom smatra oko dvije trećine građana, četvrtina smatra da im vjera nije važna ni nevažna, a tek 10 posto vjeru smatra nevažnom ili o tome ne razmišlja.

Odgovor ispitanika koji smatraju da im je svejedno stavljaju li se kršćanski simboli u javne prostore više od prosjeka prisutan je kod mladih između 18 i 24 godine, ali i kod dobne skupine od 15 do 17 godina (40 posto), navodi GFK te dodaje kako taj odgovor kod stanovnika sjeverne hrvatske Like, Korduna i Banovine iznosi od 41 do 43 posto.

Najmanje neutralnih je kod osoba starijih od 65 godina (30 posto), kod onih s najnižim obrazovanjem (28 posto) te u Istri i Primorju (26 posto), navodi Institut te napominje kako je u ovoj skupini oko 60 posto građana kojima je vjera jako važna ili važna za život.

Po rezultatima GFK-ove ankete zagovornici stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore više od prosjeka su s najnižim obrazovanjem (56 posto), građani su stariji od 65 godina (38 posto) te su iz sjeverne Hrvatske (38 posto), a općenito žive u naseljima do 2000 stanovnika (36 posto). U ovoj skupini 97 posto ispitanika, kako navodi GFK ističu kako im je vjera jako važna ili važna u svakodnevnom životu.

Protivnika stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore najviše ima u Istri s Primorjem (56 posto), među visoko obrazovanima (46 posto) te u dobnoj skupini između 35 i 44 godine starosti (35 posto). 43 posto protivnika isticanja kršćanskih obilježja smatra kako im je vjera jako važna ili važna, a 34 posto je odgovorilo kako im je ona niti važna ni nevažna te 23 posto da im je potpuno nevažna ili o vjeri uopće ne razmišlja. Institut navodi kako je tijekom mjeseca listopada 2009., osobnim anketama u kućanstvu proveo istraživanje na uzorku od 1000 hrvatskih građana starijih od 15 godina. (Hina)