U još prohladna jutra i kratka, rano sumračna poslijepodneva rijetki se namjernik uputi prema Čikatu. Možda je upravo to razlog opće uspavanosti i šutnje Lošinja na ubrzane promjene koje se dešavaju u prostoru, nepovratne promjene namjene, krajobraza, kulturne mape ... Padaju stabla, padaju malene povijesne vile, padaju molići. Rastu ograde i betonska zdanja, nasipava se more...
Najnoviji trendovski izraz korišten u javnom diskursu jest destinacijski menadžment. Odredišni, dakle. Imidž turističke destinacije se stječe na tržištu kroz vizualni identitet i funkcionalna obilježja. Imidž destinacije ima ključnu ulogu u izboru destinacije te u zadovoljstvu turista u usporedbi s njegovim očekivanjima. Kad govorimo o Lošinju kao odredištu prvo bi se trebalo zapitati koji su to sadržaji zbog kojih ljudi dolaze na otok. Možemo li zamisliti da itko dolazi u neko mjesto zbog hotela? Kakav god hotel bio, koje god usluge nudio, hotel je tek smještaj uz neke druge sadržaje. Hotel nije dio imidža, nego tek funkcionalno obilježje neke destinacije. Otmu li hoteli prostor zbog kojeg neka lokacija postaje destinacijom, ti će hoteli opustjeti.
Kad nekome spomenemo Lošinj, uz standardno more i sunce kao elemente destinacije, ljudi odmah spominju stare austrijske vile za ljubovanje dvorske aristokracije i borove šume. Čikat, dakle, komparativna je prednost Lošinja bez premca i glavni destinacijski adut. Čikat nije destinacijski adut zbog hotela, nego hotelima usprkos. Glavna ljepota Čikata leži u povijesnoj priči i skladu prirode sa ljupkim proporcionalnim vilama okruženima hortikulturnim promišljenim sadržajima. Bez obzira na to što je vile nagrizao zub vremena i što su veoma nedomaćinski držane i tretirane, njihova je ljepota i arhitektonski sklad nesporan.
Kako to da rezultat destinacijskog menadžmenta u Malom Lošinju nije procjena i očuvanje prave vrijednosti Čikata kao cjeline i malenih vila pojedinačno, nego je rušenje vila, šume, okolne hortikulture? Možda odgovor leži u potrebi da se sve napravi brzo, opere i oplodi novac, ugodi ukusu suvremenika skorojevića kojima je destinacija namijenjena. Možda leži u potpunoj neukosti i nedostatku vizije i sposobnosti razumijevanja toga da je ono postojeće vrijedniji razvojni resurs od novih hotelskih predimenzioniranih zdanja. Možda leži u nedostatku politike i kreiranju ad hoc rješenja od jedne do druge sjednice, od jedne do druge ponude.
Bilo bi zanimljivo, a na to građani Lošinja imaju i pravo, doznati koja je razvojna vizija Lošinja kakav ubrzano kreiraju lokalne vlasti i destinacijski menadžeri. Nedavno je obavljen složen posao brendiranja Lošinja i Lošinj je dobio brend otoka vitalnosti. Temeljem kojih razvojnih planova? Kako su oni dostupni građanima? Gdje ih možemo barem vidjeti, ako ne utjecati na njih?
Bilo bi također zanimljivo doznati je li Lošinj u planovima i /ili ad hoc potezima i odlukama doista promišljan samo kao destinacija. Je li netko računao s time da je ovaj otok tek sekundarno destinacija, a prvenstveno lokacija za otočno stanovništvo tijekom cijele godine? Je li računao s time da će otok (možda) biti naseljen i u budućnosti, pa je dobro ostaviti neke resurse budućim generacijama? Gdje se to vidi iz planova razvoja? Brige o zajedničkom vlasništvu?
Hoće li Čikat u kakav se pretvara biti razvojni resurs djeci današnjih mladih Lošinjana, već razbaštinjenih zbog nezejažljivosti i nepromišljenosti današnje generacije? Što im ostaje kao komparativna prednost? Bitno izmijenjene i nadograđene vile u stranom vlasništvu, dugogodišnja koncesija na javni prostor s ograničenim pristupom lokalnom stanovništvu, rasprodano zemljište. Koja je perspektiva na uspjeh budućih menadžera, čime će upravljati? Kad se novi bahati vlasnici, koji nemaju nikakav odnos prema baštini i dugoročnim lokalnim potrebama, zasite trenutačne mode i napuste Lošinj kao što su napustili devastirane crnogorske povijesne gradiće, što će ostati?
Kaže stara narodna poslovica da samo budala uči iz vlastitog iskustva. A tuđih iskustava iz kojih se da učiti je bezbroj, od španjolskih i talijanskih destinacijskih menadžera koji su upropastili svoje obale, preko pretvorbenih i investicijskih marifetluka na crnogorskoj i našoj obali pa do teških i skupih iskustava revitalizacije onoga što se na dugotrajnije «razvijenim» obalama pokušava popraviti. Pitanje je samo ima li na Lošinju ikoga tko je spreman učiti, znači sustavno postavljati pitanja i tražiti odgovore od struke i tuđih iskustava.
Odgovornost je sadašnje garniture na vlasti kao i one prošle da su propustili planirati, da su propustili vrednovati što treba ostati, a što se treba mijenjati. Ad hoc politike i mjere skrojene su za kavanskim stolovima sukladno dnevnim potrebama i oskudnom znanju lokalnih moćnika.
Od onih koji upravljaju prostorom očekuje se da u procesu planiranja zaštite kulturna i prirodna blaga. Nitko to na Lošinju nije učinio. Davnih godina u državi mraka uz financiranje Svjetske banke je izrađen menadžment plan. U njemu su bila naznačena vrijedna područja. Plan nikada nije odmakao dalje od papira. Konzervatorski zavod je 1987. godine izradio stručnu podlogu te nakon toga kategorizaciju kulturnih vrijednosti na Čikatu 1993. godine. Stručnjaci su ocijenili da Čikat obiluje spomeničkim vrijednostima prve i druge kategorije. Neke su od njih vila Hortenzija i Alhambra, danas više nepostojeće.
Lošinjska samouprava nikad nije pomaknula prstom da se zaštita provede. Nažalost ni institucije države nisu dovršile posao nego su ostavile Čikat na milost i nemilost neodgovornim investitorima i nepromišljenim vlastima koji žive i razmišljaju u ciklusima od četiri godine između izbora pa im je planiranje stran i neisplativ napor.
U našem javnom prostoru cirkuliraju tri laži, tri mistifikacije kojima je zadaća da nas pripreme i pomire sa svime što se događa u prostoru i da to primimo kao neumitnost.
Jedna od njih je da je napredak suprotstavljen zaštiti. Štititi životinje, dupine, moliće, drveće i stare zgrade, sve je to lijepo, ali tko onda štiti ljude? Tko ljudima omogućuje život? Ta je suprotstavljenost lažna, jer je napredak nemoguć bez očuvanja resursa koji ga omogućuju. Napredak mora biti održiv ili nije napredak, nego destrukcija. Ne treba biti posebno erudit pa shvatiti da bez dupina, bez čistog mora, bez biološke raznolikosti, bez kulturne baštine, Lošinj ostaje tek degradiran prostor. Napredak, dakle, nije suprotstavljen zaštiti, kao što ne postoji samo jedan mogući smjer napretka. Velika je šteta i u ovom trenutku već procjenjiva, nakon serije rušenja i devastiranja Čikata, što su izabrani predstavnici otočana podlegli ovoj laži i širili je, upravo na uštrb održivog razvoja.
Druga je laž da su samo privatni posjednici dobri gospodari, dok sve ono zajedničko, državno, gradsko, općinsko, mora propadati. Upravo pretvorbena iskustva Hrvatske, u kojoj su se pojedinci i male skupine dokopali društvenog bogatstva i pokrali ga, rasfućkali i degradirali pokazuje da je moć bez kontrole štetna i pomahnitala. Ako prošle generacije nisu dobro gospodarile javnim prostorom, bogatstvom i baštinom, barem ga nisu upropastile, degradirale i rasprodale, razbaštinjujući buduće generacije u korist upitnog današnjeg standarda i napretka. Nisu, dakle, privatni gospodari dobri gospodari, nego sebični gospodari. Velika je šteta što su izabrani predstavnici otočana podlegli i ovoj laži i propustili zadržati kontrolu i zaštititi kulturnu i prirodnu baštinu, nego su je prepustili gospodarenju destinacijskih menadžera, koji u osjetljivom otočnom prostoru gospodare bagerima.
Treća je laž da takozvani razvoj nije moguće spriječiti, pa se onda pobjedničkoj bujici valja pridružiti. Zahvaljujući ovoj laži danas svi u Lošinju šute o općepoznatoj činjenici da se krči šuma, minira i nasipa more, sravnjuju sa zemljom povijesne vile bez građevinskih dozvola, bez sukladnosti s prostornim planovima, bez izdane koncesije od strane nedležnih tijela. Šute i zato što znaju da će se post festum dati i koncesije i dozvole, proslaviti napredak na domjencima i uz sve superlative u naručenim medijskim napisima.
Mit o tome da je zaustaviti promjene nemoguće šire upravo oni koji su bez znanja, promišljanja, planiranja i odgovornosti za date im ovlasti i zadaće podigli ruke i još agitirali za proces degradacije prostora i kulturocid ovakvih razmjera. Velika je šteta da su građani bez ikakva otpora dopustili da im velika količina stranog kapitala pomuti razum i preuzme upravljanje Lošinjem kao destinacijom zaboravljajući da je prostor potpuno neobnovljiv resurs kao i to da je Lošinj prvenstveno mjesto boravka otočana, a tek potom destinacija.
Komentari:
otoci.net/index.php/u-razno/3148-bojana-genov-podnijela-prijavu-o-radovima-na-cikatu
zna se koje su struke privatizacijski profiteri
trolovima kao što si ti treba doživotno zabraniti pristup internetu
Sve mi je jasno,čuva se posao i to,,
ali,malo su pretjerali!
Manipuliraju s nama kao kojekavim lutkama.
To je naša zajednička baština,naša povijest,krv i znoj naših predaka nestaje u trenu prljavih Ruskih novaca,.
Nemojte me krivo shvatiti,nisam protiv građenja i razvoja...
Ali mora biti granice!!!Ovo na ovakav način,ne vodi nigdje.
zanimljivio je da je upravo Španjolska obala poznata po pustošenjima i devastacijama
Bit svega je bila kupovina terena od grada, izmjena prostornog plana, a sa izgradnom prije dobijanja dozvola. Vijećnici su ionako kupljeni kada dižu ruke za sve što im se prezentira.
Bojama spasiti nas jer vi ste jedina sposobna.Ako bude trebalo mi branitelji ćemo podići šator u gradu.
doći će oni sami, bivši KGBovci već duže vrijeme šetaju gradom
Borili smo se za demokraciju zajedno sa dr. Tidjmanom, ali ne demokraciju iz fotelja ilitiga kauca. Dogovorite se i napravite nes konkretno kad vidite da institucije stoje. Tako se mediji privlace,a oni su danas najjace sredstvo.
Ja sam za razvoj za napredak a napredka ruku na srce dok ovi ljudi nisu dosli nije bilo. Oni su nam dali pituru za bolnicu, oni su nam dali rasvijetu na setnici kod poljane, oni su dali novac za uopce izgradnju muzeja koji je godinama u zicama, oni ce nam napraviti setnice, zaposliti mlade.... a te vile? jebale vas vile. da ste imali para mogli ste ih vi kupiti pa reataurirati kako vas je volja. tko tebe pita kakvu ces fasadu stavit koliko katova preko 'gabarita dignut?! melč kako bi rekla moja nona. suti i budi sretan da je netko uopce zamijetio ovaj otok. da je netko dosao sa silnim kapitalom ulagat u nas. melč jer sam rođen ovdje i vidim kako su ljudi zivjeli, postavljali mulice kako se kome da, 50 godina ne placali nis za njih i navikli se. to je "normalno" da se ne placa. ma nemoj? a sta je normalno da moram placat hrt pretplatu samo zato jer imam tv doma a gledam programe preko interneta i uopce nemam antenu nit prijemnik?
Budite sretni, pozitivni, ako vas nesto silno muci izadjite na ulice kao sto fina gospoda francuzi izlaze npr.. nemojte to drzati u sebi. nije dobro stalno gundjati, zato prednjacimo u tim ruznim bolestima... volite svoju djecu, i tudju isto, provodite vise vremena s njima, nemojte imati presrasude. I budite strpljivi i zahvalni za ovaj dan, za ovo sunce... I nemojte ih nazivati "rusi" nisu oni rusi. Oni su Hrvati,poslovni ljudi, izrazito inteligentni i sposobni koji su svoj biznis i kapital stekli u Rusiji te ga dovode ovdje. na tone. i rade lijepe stvari. Hvala im.
To nije grad nigdje registrirao,
A KOLIKO JE DATO VIJEĆNICIMA ZA DIZANNJE RUKU ?
SIGURNO MANJE NEGO GLASNOGOVORNICI MA I MULJATORIMA KOJI JEDU IPIJU SNJIMA A RADE ZA DOBROBIT GRADA.
ova ti je dobra
Zelim da smo svi sretni. Ako nismo da izadjemo na ulicu obavijestimo medije. Da smo slozni. Budite sretni i uzivajte u zivotu gdjo ili gdnin, svi! A sad zaista, odlazim na rad, koji lijeci sve.. zbogom!
Niste im jos rekli, da je UMNA IMPOTENCIJA
ZARAZNA !!
Od onih koji upravljaju prostorom očekuje se da u procesu planiranja zaštite kulturna i prirodna blaga. Nitko to na Lošinju nije učinio.
Lošinjska samouprava nikad nije pomaknula prstom da se zaštita provede. Nažalost ni institucije države nisu dovršile posao nego su ostavile Čikat na milost i nemilost neodgovornim investitorima i nepromišljenim vlastima koji žive i razmišljaju u ciklusima od četiri godine između izbora pa im je planiranje stran i neisplativ napor."
Ne možete reći da nas se ne tiče kakvu vlast imamo, jer pozvani smo da je svake četiri godine biramo. Sada vidimo kakvu smo vlast birali zadnjih dvadeset godina.
A Vi lijepo odite prošetati po ovom prekrasnom danu umjesto što nam prodajete muda pod bubrege. Predlažem da prošetate Čikatom.
Za pohvalit pojedine vijeccnike koji ne masu repom na ono sto Veliki invesstitori traze, jer su dobro podmitili veccinu vijecnika, a da ne govorimo vodecu strukturu koju svi znamo tko su i kakvi su, jer ako se imeenuju admin reagira.
Pogledajte tko Gradonačelniku podmiruje njegovu bahatost u trošenju ( koliko je računa od njegovih prijatelja platila Jadranka na njegov zahtjev ) . Sve se to može vidjeti samo ako imamo malo volje . pozdrav poštenima
evo ti pa im pošalji
know.unwto.org/content/contact-us
ako ti još nije jasno pitaj admina, on zna
Ponuđeni odgovori:
1. Zato što su na brzinu prodali svoje dionice nasjevši na trik da će ostati bez para (koje i tako nisu zaradili već dobili) pa ih je sada malo sram.
2. Zato što se ne žele zamjeriti Jadranci jer rade za nju, direktno ili indirektno.
3. Zato što se nadaju nekom poslu u Jadranci, bar honorarnom ili sezonskom.
4. Zato što ne vide neki problem u tome da se ruši staro i gradi novo, jer to je napredak i tko misli drugačije protiv napretka je.
5. Zato što ih je strah "ruske mafije".
6. Zato što rade u javnim i državnim službama, pa je im je pametnije "ne talasati".
7. Zato što nema smisla govoriti kada je kod nas i tako "sve u k...cu".
8. Zato što nemaju vremena baviti se tim stvarima jer imaju puno posla.
9. Zato što ih nitko nije pitao za mišljenje.
10. Zato što ne znaju što bi uopće rekli i da ih netko pita za mišljenje.
Možete uložiti i kviska, džoker zovi ili jednostavno preskočiti pitanje. I šutjeti.
Pogledajte sto se odvija u ZG, Satorasi teroriziraju narod, afera Bandicevi, kandidai za ustavni sud nepismeni,..... i to u politickom, ekonomskom, kulturnom centru i tzv centru rvacke inteligencije.
Jedino sto mozemo pozaliti da nas je Tito 1945 godine spojio sa kemtovima, a sa kime si takav si.
Rvati, vratite nas Austriji ili Italiji!!!
U jadranskim županijama 25 gradova ima barem 10.000 stanovnika, a njih 35 nema. Dijelom je to posljedica i toga što veća otočna naselja redom imaju status grada (Cres, Krk, Mali Lošinj, Korčula i druga), dijelom zbog povijesnih razloga (Senj, Nin i druga).
Primorsko-goranska županija ima nepovoljan omjer broja gradova s više od i manje od 10.000 stanovnika. Tek četiri grada (Crikvenica, Kastav, Opatija, Rijeka) ispunjavaju populacijski kriterij, a njih čak deset ne bi moglo imati status grada da je taj kriterij odlučujući.
novilist.hr/.../...
- jer je zadnjih 20 god izgledao zapušteno i jadno
- jer sad napokon svaka vila može biti primjer sačuvane arhitekture
- jer sada svaki vrt oko vile može biti primjer očuvanja prirode
- jer se napokon režu stari borovi
- jer se napokon može i navečer i po kiši šetati od Alhambre do crkvice MB
- jer neće biti više "mulića na divljaka" i bačenih mreža,kanistara po šumi (o moru da i ne govorim)
- jer se zapošljavaju mladi i napokon studenti vide budućnost na ovom predivnom otoku!
Citat: Imaš li neke brojke o tome ili pričaš na pamet?
Čikat je izgleda namjerno bio zapušten da bi se lakše prodao pod krinkom "oni će ga pozlatiti". Grad koji po proračunu jači od Grada Opatije nije smogao snage ni novaca napraviti ništa.. Upss.. Plaćao je godinama savjetnike koji ne rade ništa i direktora koji na radi ništa
Da, zapošljavaju se mladi, ali iz Zagreba, Vinkovaca... Prošlo je vrijeme kada je Jadranka stipendirala mlade Lošinjane i odmah nakon faksa ih zapošljavala. Da bi netko radio u 5 zvjezdica mora biti vrhunski ili mora pristati raditi vrhunski i to sezonski i za male pare (male za troškove života na otoku - lako Slavoncima jer oni svoje pare troše doma gdje je sve jeftinije no na Lošinju). Koliko uopće na Lošinju ima vrhunskog turističkog kadra? S iskustvom rada u hotelima s 5 zvjezdica? Ajde, izbroji mi, Alisa.
Koja glupost! Osoba koja je ovo napisala u životu nije uzgojila ni plastični kaktus. Kakvo je to "očuvanje prirode" kada se umjesto sađenja novih palmi, juka i agava oko vila i hotela ukopavaju bazeni (sve za 5 zvjezdica), betoniraju terase i stepeništa, popločuju staze. Gdje je tu priroda? Možda u ona tri jadna bora koja su pojma-nemam-zaš to ostavili živima između ostatka hotela Alhambre i nestale nam vile Augusta? I što su, pobogu, bilo kome skrivili "stari borovi" da se sad netko veseli njihovom rezanju? Kakvi su to ljudi koji u betonu i rušenju stoljetnih stabala vide napredak? Možda oni koji su iz šume izašli pa ne žele da ih išta na to podsjeća.
Stari je Ciceron rekao: "Ako imaš biblioteku i vrt, imaš sve što ti treba", misleći pritom da "biblioteka" i "vrt" znače određeni nivo kulture življenja. Stari profesor Haračić ("čovjek od knjige" koji je kriv da imamo "stare borove") se sigurno okreće u grobu ovih dana...
volim-losinj.org/.../...