Na dnevnom redu sjednice zakazane za 17. lipnja razmatrat će se prijedlog da se Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja očituje na način da daje podršku inicijativi investitora Jadranka d.d. za donošenje Odluke o pokretanju izmjene i dopune Prostornog plana PGŽ u cilju realizacije izgradnje kombiniranog golf igrališta Matalda, Punta Križa, uz aktivno sudjelovanje nadležnih tijela Grada u svim aktivnostima i procedurama koje slijede radi konačnog definiranja uvjeta gradnje i oblikovanja potrebne dokumentacije. Stoga objavljujemo ovaj napis kako bi građane informirali o svemu što će vijećnici morati uzeti u obzir pri razmatranju ovog prijedloga.
Ideja o golf igralištima kao jednom od najprivlačnijih mamaca za tzv. kvalitetne inozemne turiste ima solidnu stratešku podlogu. Potrošački profil golfera je visok, a rekreacijski golf najveći je svjetski turistički fenomen zadnjih tridesetak godina. Europu drži "u groznici" tek zadnjih desetak, i to s još uvijek nezadovoljenom potražnjom. Kad se uz neke druge faktore, uzme u obzir blaga klima koja na Jadranu omogućava dugu sezonu igranja, uvađanje golfa u turističku ponudu Hrvatske doista se može činiti kao potez velikog potencijala. No, to što nas je, zbog političko - povijesnih okolnosti, golfomanija (i megalomanija) do sada zaobišla za Hrvatsku bi mogla biti skrivena sreća. Čarobni ključić golfa izrađen je, naime, od otrovne legure - ne samo figurativno - i novom korisniku ga je potrebno uručiti s etiketom "Rukuj s oprezom!".
Ekološki rizici
Golf igralište je u potpunosti umjetna tvorevina. Kako samo po sebi prirodno ne postoji, ono se izgrađuje, i to narušavajućim zahvatom u prirodu kojim se mijenja prirodni tloris (da bi ga se adaptiralo kriterijima igre), prirodna vegetacija (krčenjem potrebnih površina za nasađivanje modificiranih travnjaka), mjestimično prirodna morfološka struktura tla (da bi se na određenim mjestima stvorili uvjeti za zahtijevanu vrtlarsku kozmetiku) i prirodni tokovi površinskih voda (kako iz funkcionalnih tako i iz "estetskih" razloga). Jednom izgrađeno, golf igralište zahtijeva izuzetno pažljivo i stalno održavanje jer o tome ovisi trajanje njegove umjetno stvorene čari i atraktivnosti za posjet golf igrača. Za to održavanje potrebne su goleme količine vode i hortikultura u kojoj se, konvencionalno, primjenjuju velike količine umjetnih gnojiva, pesticida itd. Za izgradnju jednog golf kluba, s igralištem i svom uobičajenom infrastrukturom, potrebna je površina i do 100 hektara zemlje. Uzevši u obzir spomenuto, utjecaj na okoliš je neizbježan.
U današnje je vrijeme dokazano i prihvaćeno da je taj utjecaj s inherentno dalekosežnim ekološkim posljedicama, bio u mnogočemu, a u mnogočemu i nadalje ostaje, potencijalno štetan.
Štete i moguće opasnosti prouzročene beskrupuloznom izgradnjom i konvencionalnim načinom održavanja golf igrališta u zadnjih su petšest godina došle u središte zanimanja nacionalnih i međunarodnih organizacija za zaštitu okoliša. Evidentirane posljedice i zaključci brojnih znanstvenih studija danas omogućuju generalizacije u tri glavne sfere ekološkog utjecaja:
(a) izgradnja golf igrališta uništava endemsku bioraznolikost flore i faune šireg (tj. ne samo igrališnog) pojasa, a na mnogim je lokacijama prouzročila rašumljavanje i eroziju graničnih zemljišta širokog opsega;
(b) golema količina vode potrebne za zalijevanje travnjaka, disproporcionalno ekonomskom efektu od golfa, smanjuje raspoložive vodne resurse nauštrb područne agrikulture i osobne potrošnje lokalnog stanovništva, što se posebno drastično manifestira u vodom siromašnijim područjima;
(c) umnogostručena primjena umjetnih gnojiva te germicida, herbicida i pesticida potrebnih za konvencionalnu vrtlarsku kozmetiku golf igrališta u velikoj mjeri zagađuje zemljište. U slučaju neadekvatne kontrole tokova i konačnih destinacija odljevnih voda s golf igrališta, to može u graničnom pojasu dovesti do zagađivanja izvora pitke vode i agrarnih površina.
O tome se ne govori na velika zvona, no tridesetgodišnja povijest rekreacijskog golfa nije samo priča o svijetlim perspektivama turističkih poduzetnika, nego i ekološka i sociološko-ekonomska horror story. U Japanu, koji je sedamdesetih bio potpuno "pomahnitao" za golfom, u narednih je desetak godina bilo izgrađeno oko 1500 golf igrališta (danas ih je više od 2000), što je rezultiralo smanjenjem šumskog prostora takvih razmjera da je Japan danas ovisan o uvozu drvne građe i drvnog repromaterijala. Usto, mnoga vodocrpilišta u Japanu danas upotrebljavaju natprosječnu količinu klorina u tretmanu pitke vode zbog raširenih algi u rezervoarima što je posljedica nitrogena i fosfora u kišnim vodama koje se slijevaju s obližnjih golf igrališta. Ima izvješća i o masivnom ugibanju ribe u komercijalnim mrijestilištima također zbog zagađivanja vode s golf igrališta.
U omiljenim golf destinacijama japanskih i američkih turista na Malajskom poluotoku, Polineziji i Filipinima (gdje zbog klimatskih uvjeta jedno golf igralište od 18 rupa dnevno troši po 5000 prostornih metara vode, što je dovoljno za oko 60.000 tamošnjih seoskih stanovnika, a upotreba kemikalija po igralištu iznosi i do 4 tone godišnje) zbog pomanjkanja vode za navodnjavanje i zagađenih okolnih zemljišta krajem osamdesetih godina došlo je do masovne gladi i migracije seljaštva u gradska područja. To je dalo posebni zamah tzv. globalnom antigolf pokretu, koji je 1996. godine prihvaćen na Svjetskom summitu za hranu, na kojem je istaknuto da "golf krade hranu iz ljudskih ustiju". U SAD i Kanadi se zadnjih desetak godina troši na milijune dolara na "korekcije" sistema odljevnih voda s golf igrališta, a nakon serija uspješnih tužbi za odštete zbog zagađivanja okoliša, u području osiguranja se čak razvio specijalizirani sektor za ekološke i zdravstvene rizike golf igrališta i igrača.
Iako se svemu tome u Europi dosad pridavalo relativno malo pažnje, stvari se konačno mijenjaju. Posebno je aktivan u tom pogledu European Christian Environmental Network (ECEN) čiji "Turistički i okolišni dosje" identificira golf igrališta kao jedan od glavnih uzročnika ekoloških problema prouzročenih turizmom. Da se ne radi samo o litanijama "zelenih" najbolje svjedoče službeni dokumenti Svjetske organizacije Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) u kojima je ukazano na negativne i štetne utjecaje "golf resorta", i to posebno na okoliš "u ih u blizini zaštićenih predjela ili predjela čiji su resursi (vode) ograničeni".
U kontekstu izloženog neminovno se nameće pitanje je li pri izboru lokacija za predviđenu izgradnju golf igrališta u Hrvatskoj bio dovoljno savjesno i pomno procijenjen rizik od mogućih negativnih i/ili štetnih ujecaja na okoliš tih lokaliteta, i to posebno u jadranskom pojasu? Za usporedbu, u Kaliforniji npr. jedno golf igralište od 18 rupa troši i 3000 m3 vode dnevno (dovoljno za osobnu upotrebu oko 15.000 stanovnika) te čak do 2 tone kemijskih gnojiva, herbicida i pesticida godišnje. U primjeru jadranskog pojasa radi se, dakle, kako o pitanju dovoljnih količina vode, tako i o pitanju odljevnih voda koje će se zagađene kemikalijama stjecati i otjecati - gdje i kamo? Ovo pitanje ima posebnu težinu u kraškim predjelima. Morfološke karakteristike kraša su poznate i ovdje ih nije potrebno isticati. Opasnost za okoliš je nedvojbena - no je li to poznato svima kojih bi se to moglo ticati?
Premda gotovo 90 posto kemikalija koje se na golf igrališta nanose sprejanjem završava u zraku (za što se danas pretpostavlja da je uzrok respiratornih bolesti te kožnih i očnih upala koje su abnormalno česte kod profesionalnog terenskog osoblja na golf igralištima), pretežni dio ih se na golf igrališta aplicira u krutom i u tekućem stanju. Za neke se zna da su kancerogene, a za neke da napadaju živčani sustav i izazivaju poremećaje u endokrinom sistemu i hormonima. Toksičnost nekih kemikalija koje se primjenjuju u konvencionalnom održavanju golf igrališta danas nije više upitna. U primjeru kraša se stoga ne bi smjelo prepustiti nagađanju gdje bi vode koje otječu s nekog golf igrališta mogle završavati. Idealno bi bilo da otječu izravno negdje li dubinu, ali što ako nađu put u neki izvor pitke vode ili u neku obradivu vrtaču s povrćem? I kako će se to kemijsko zagađivanje odražavati na floru i faunu tog jedinstvenog područja ako ne bude strogo kontrolirano?
Na upit "golf course-pollution" (golf igralište - zagađivanje), internet tražilica Google nudi izbor od oko 25.700 linkova. No, ne radi se samo o jednostranim, negativno - kritičkim napadima na golf kao opasnog krivca za zagađivanje okoliša. Dobar dio tih linkova odnosi se i na problematiku minimiziranja zagađivanja okoliša uvažavanjem kriterija za izbor lokacije te pronalaženjem i primjenom novih metoda izgradnje i održavanja golf igrališta. Iako je ocjena štetnog utjecanja golf igrališta na okoliš donekle još uvijek predmet kontroverzija (u ekstremima s jedne strane "paranoje ultrazelenih", a s druge "beskrupoloznog" golf-biznisa i fanatičnih igrača), dokazi o počinjenim štetama su danas daleko prevagnuli. Svijest o potrebi zaštite okoliša danas se odražava kako u zakonskoj tako i u drugoj regulativi.
U vezi s posljednjim vrlo je značajno djelovanje ekološkog ogranka Europskog golf saveza (EGA) nazvanog "Odani zelenom" (Committed to Green). Platforma tog programa temelji se na prihvaćanju da su "golf igrališta visokorelevantna u raspravi o okolišu zbog površine (zemlje) koju obuhvaćaju i (svojih) ekoloških atributa" i da golf, između ostalog, ima "značajnu ulogu u industriji turizma". Glavni ciljevi programa "Odani zelenom" su razvijanje svijesti o ekološkoj problematici golf igrališta, usvajanje preporuka za najbolju praksu u njihovom održavanju, širenje djelovanja među europskim golf organizacijama i vodećim organizacijama te stručnjacima za zaštitu okoliša. U sadržaju programa također je istaknuto da će njegova uspješnost i vjerodostojnost ovisiti ne samo o striktnoj primjeni tehnoloških kriterija nego i o njegovoj transparentnosti i objektivnosti, zbog čega će pri njegovoj primjeni biti potrebno "povezivanje sa širokom mrežom partnera, uključujući nevladine organizacije (NGOs) i institucije kako bi se postigla potrebna nepristranost i verifikacija."
Koja je cijena istarskog iskoraka?
Gdje je tu Hrvatska? Golf igralištima praktički još netaknuta, a time i bez iskustva, dok njeni turistički planeri imaju zamagljene vizije da je razviju u golf-magnet kako bi tim "sadržajem" privukla "kvalitetne" turiste. U svemu tome turistički tisak jednostrano i profesionalno sumnjivo navija o toj "nasušnoj potrebi", bez relevantne analize ekonomskih učinaka i bez osvrtanja na ekološku problematiku. Ideja o golfu u Hrvatskoj, što je spomenuto na početku, nije sasvim bez osnove, no - kako nas pučka mudrost upozorava - svaka medalja ima dvije strane.
Poticaj za ovaj članak bila je nedavno objavljena vijest da su u Istri predviđene 22 lokacije za golf igrališta te da će se već ove zime "naveliko kopati po Istri i graditi (ih se) pet ili šest." Predviđa se da će "Istra biti jedna od najljepših golf destinacija u Europi". Bez sumnje. Ali po koju cijenu svega ostalog što danas, bez golf igrališta, čini Istru jednom od najljepših turističkih destinacija u Europi? Ako je suditi po objavljenim izvješćima o protekloj sezoni, unutrašnjost Istre je pred procvatom upravo zbog ekološko savjesnih oblika turizma koji su izazvali najveći entuzijazam gostiju i otvaraju sjajan potencijal - agroturizam, etnoturizam, gastroturizam, vinske ceste, bike-staze, kulturni turizam. Ideje o istarskom golfskom El Doradu od dvadesetak igrališta u to se teško uklapaju. Kad se uzme u obzir potrebna infrastruktura (novi hoteli, ceste, vodovodna mreža, parkirališta itd.), čak i manje od polovice broja predviđenih igrališta moglo bi imati ne samo golem utjecaj na prirodni okoliš, nego i na društveno, kulturno i turističko autohtono biće Istre. Takav zahvat u ekološku i društveno-ekonomsku strukturu ne bi se smio prepustiti turističkim planerima, a da pučanstvo potencijalnih golf lokacija nije u dovoljnoj mjeri informirano i ima mogućnost da o tome kaže svoju riječ.
Kako izbjeći zamke
SAD, odakle pišem, su u tome vjerojatno najdalje došle. Dio ekološke problematike golf igrališta u Americi je obuhvaćen zakonskom regulativom. Konkretno, u Water Management Act(s), tj. zakonima pojedinih saveznih država o upravljanju resursima vode, određuju se kriteriji o dopuštenim količinama crpljenja podzemnih i površinskih voda u svrhu zaštite susjednih izvora, močvara, ribnjaka i endemske faune, a drugi zakoni donose pravila o zaštiti okoliša od kemijskog zagađivanja (provedbe tih zakona su u ingerenciji državnih ministarstava za zaštitu okoliša). Općinskom regulativom se vrlo detaljno propisuje praktički sve ostalo - od kriterija za dizajn igrališta i njegovu izgradnju, drenaže upotrijebljene vode, odljeva s parkirališta golfskog voznog parka, skladištenja umjetnih gnojiva i pesticida, postkonstrukcijskog tekućeg održavanja igrališta i njegove infrastrukture itd. do kontrolnih mehanizama za poštovanje ne samo svega propisanog nego i predloženog. Predložena izgradnja golf igrališta danas je u SAD predmet javne rasprave lokalne zajednice. Rezultat? Izdavanje dozvola za izgradnju u zelenim pojasevima u blizini naselja ili u ekološko vrijednim prirodnim područjima sve je rjeđe. Kao alternativne lokacije danas se predviđaju zasuta, neaktivna smetlišta (tzv. landfills), napuštena smetlišta industrijskog otpada te pješčare, kamenolomi i zemljišta napuštenih rudnika.
Hrvatska se nalazi u "privilegiranoj" situaciji da može izbjeći ekološki danak koji su platile i plaćaju zemlje i područja u kojima su bila izgrađena golf igrališta prije nego što je opseg i doseg njihog negativnog ekološkog utjecaja počeo izlaziti na vidjelo. Danas imamo na raspolaganju već praktički pripremIjen instrumentarij suvremenih ekoloških mjera koje u zemljama visoke ekološke svijesti postaju propisi za golf igrališta - od kriterija za izbor njihovih lokacija do njihovih sadržajnih atributa (npr. maksimalno moguće zadržavanje endemske flore na travnjacima, primjena inovativnih tehnologija navodnjavanja i održavanja, zaštita graničnih pojaseva itd.), kao i savjesne, efikasne kontrole.
Pri donošenju odluka o izgradnji golf igrališta ne bi se stoga smjelo voditi računa samo o "višim interesima turizma" nego bi u tome zadnju riječ morale imati institucije za zaštitu okoliša i stunovništvo nu predloženim lokacijama. Čemu sve ovo isticati? Premda je u najavi o skorašnjem "velikom kopanju" po Istri bilo spomenuto da je Vlada RH nedavno prihvatila "ključni dokument kao preduvjet projekta gradnje golf igrališta", u entuzijazmu turističkih planera ne nazire se ni trag ekološke problematike povezane uz, golf, barem ne u javnim medijima. Više-manje sve što o golfu govore i pišu jest da je to "nova dimenzija" turističke ponude od koje Hrvatsku može očekivati samo najveće koristi.
Da li doista? Možda bi u taj entuzijazam za turistički golf u Hrvatskoj ipak trebalo unijeti dozu umjerenosti.
Kao prvo, gledano s ekološkog aspekta, čemu srljati u nepoznatu avanturu tolikom izgradnjom, tj. opsegom razaranja sadašnje prirode? Točno je da se mogu iskoristiti spomenute spoznaje i primijeniti suvremeni "instrumentariji" ekološke zaštite, no kraš je zbog svojih specifičnosti u tom pogledu još uvijek nepoznanica. (Kao i more: nove studije upozoravaju na uništenu bioraznolikost u priobalnim područjima koraljnih otoka u neposrednoj blizini golf igrališta.)
Drugo, s ekonomskog aspekta se pokazalo da je čista financijska dobit koja rezultira iz golf igrališta u turističkim golf destinacijama daleko manja, a možda i upitna, kad se uzme u obzir da troškovi održavanja povezane infrastrukture te ekološka cijena hortikulturnog uzdržavanja igrališta, utrošene vode i energije padaju na teret lokaliteta.
Treće, u kojem smjeru ide svjetski trend popularnosti golfa? Europa je još uvijek na uzlaznoj krivulji, no Amerika - odakle je sve i krenulo - po svim indikatorima popušta. Očekivani novi golf bum - za koji se predviđalo da će kulminirati upravo ovih godina zbog (za turistički golf idealne) životne dobi američke "baby-boom" generacije - se izjalovio. Umjesto skokovitog rasta, broj golfera u SAD stagnira još od 1990. godine, što je teško pogodilo investitore u golf-resorte koji su u međuvremenu izgrađeni. Sada ih mnoge pokušavaju prodati u bescijenje; igrališta u mnogim novim golf-resortima su pusta usprkos drastično sniženim cijenama aranžmana - i unatoč svoj popularnosti Tiger Woodsa.
Za neka koja su bankrotirala našlo se rješenje - buldožerima su ih izravnali i na zemljištu koje je, natopljeno kemikalijama, izgubilo agronomski potencijal izgradili skladišta i šoping centre. Čeka li to i Europu 2010. ili 2020.? Možda vrijedi razmisliti...
Nadalje, kakav je današnji pristup europskih zemalja razvoju golf turizma? S već postojećim igralištima najagresivniji su Portugal, koji ih ima 59 i gradi 13, i Češka koja ih ima 23 i gradi 12. Italija sa 224 i Austrija sa 110 igrališta trenutno ih ne grade. Španjolska ih ima 247 i gradi 7. Slovenija ih ima 8 i gradi jedno. Za nas možda najzanimljivije, Grčka ima 5 igrališta i trenutno ne gradi ni jedno, a Turska ih ima 13 i gradi 3 (izvor: www.ega-golf.ch). U primjeru Španjolske i Italije, a djelomično i Austrije, treba uzeti u obzir aktivno igranje i interes za golf domaćeg stanovništva. Bez mora, stvar je razumljiva i ima smisla za Češku, a Slovenija je oprezna. U čemu je onda u tom pogledu zanimljivost Grčke i Turske? Grčka je, navodno, imala u planu od 1998. do 2003. izgraditi 30 novih igrališta, no stvar je očito zapela — zašto? Kod Turske (koja je u posljednje dvije-tri godine napravila sjajan turistički prodor u Americi pozicionirajući se primarno kao destinacija bogate povijesne i kulturne baštine, i to posebno helenističke) nije isključeno da je konzervativna što se tiče razvoja golfa upravo iz ekoloških razloga: ograničeni resursi vode te čuvanje agrikulturnih, šumskih i arheološki vrijednih površina.
Povijest izgradnje golf igrališta (drastičan primjer je Japan, no toga je bilo posvuda) ukazuje na to da taj biznis ima visok potencijal i za zagađivanje društvenog okoliša: beskrupulozni poduzetnici potkupljuju lokalne predstavnike vlasti, vladine dužnosnike i političare kako bi utjecali na vlasnike da im prodaju zemIjišta, i to što jeftinije, a nadležne inspektore da "zažmire" kad je to u interesu nižih troškova gradnje te održavanja golf igrališta s obzirom na mjere zaštite okoliša.
Članak je objavljen pod naslovom Turistički trezori ili ekološka prijetnja? u časopisu Ugostiteljstvo i turizam 2002. godine
Komentari:
Mislim da če vjećnike brinuti jedino da ne budu zadnji kod dizanja ruku za
Gradsko vijeće donosi odluku podrške projektu golfa na Punta Križi, za koji je od Primorsko-goran ske županije tvrtka Jadranka zatražila odgovarajuće izmjene u prostornom planu županije.
Gradonačelnik u svome prijedlogu odluke podrške navodi da je investitor dostavio sljedeće stručne podloge: “a) Studija- Istraživanje mogućnosti lociranja golfa koje su obradile planirani zahvat u odnosu na okoliš i prirodu, procjenu mogućnosti smještaja obzirom na aktualne osobitosti područja, mjere zaštite okoliša i prirode, prijedlog organizacije i namjene prostora, buduća ciljana istraživanja i analizu prostornih planova u odnosu na zahvat; b) Društveno-ekono msku opravdanost izgradnje sa analizom razvoja golfa kako grane turizma, tako i u kontekstu okoliša, prirodne i kulturne vrijednosti.”
Zanimljivo je da vijećnicima nije upućen niti jedan od tih materijala temeljem kojih bi trebali donijeti odluku, a zadnja rečenica obrazloženja “Svi materijali su podloge koje su nužne za studije i analize koje tek trebaju uslijediti.” ukazuje na to da ova odluka nema baš puno više temelja no što je želja investitora i financijska moć da pokrene glasačku mašineriju.
O dalekosežnoj odluci smještanja golfa na području Natura 2000, jednog od najvrjednijih područja na otoku, dakako da osim ovog nemuštog obrazloženja građanima nije ponuđeno nikakvo obrazloženje.
Ako je ovo obrazloženje na kraju zadnje, 22. točke dnevnog reda, dostatno vijećnicima da podignu ruke, ni u kom slučaju nije građanima, koji očekuju iscrpne informacije i koji ne prihvaćaju sintagme tipa eko golf, koje se plasiraju u medijima.
68.5% površine Japana je pokriveno šumama odnosno nekih 250.000 km2, i ako ćemo pretjerivat na potenciju, da je svako golf igralište 200 hektara odnosno 2km2 i da ima 3000 igrališta to je sveukupno 6000km2 površine što sigurno nije dovelo do ovisnosti Japana o uvoznoj drvnoj građi niti ikakvoj makroekološkoj katastrofi.
Osim toga zaljevanje igrališta sigurno neće ići vodom iz vodovoda, prvenstveno zbog financijskih razloga, da ne idemo dalje u razloge specifične za našu lokaciju.
Ako hoćete da Vas se ozbiljno shvati baratajte točnim i logičnim podacima inače ispadate ekstremistički čudaci i sami sebe diskreditirate ovakvim glupostima.
Razloga protiv golf terena ima dovoljno i bez da se barata polu i dezinformacijam a.
A još nisam ni pročitao tekst do kraja...
Even though 67 percent of Japan's total land area is covered by forest, its forest products self-sufficienc y rate has fallen only 30 percent. Japan now must import much of the timber used in construction and the wood chips used for making pulp.
Forests serve as a kind of natural dam, storing rainwater in the leaves and soil. Natural water circulating from forests feeds rivers and streams. In contrast, golf courses have only one-fourth
the water retention capacity of an equivalent forest area. Most rainwater simply runs off the greens and fairways. This produces flooding downstream. On the contrary, the water flow to rivers and creeks downstream from golf links drops to a dribble during
periods of drought. During golf course construction, rainfall sends mud pouring from the barren ground into streams. This often makes the water inappropriate for agricultural or residential use... itd.
Površina svih golf terena u Japanu nije 1% ukupne površine pod šumama (ako uzmemo da je baš za svako moralo biti iskrčena šuma). Da ne govorim da su neka igrališta u sklopu urbanih sredina megalopolisa (znači zemljište koje nije niti bi bilo šuma), da su rađena na zemljištima koja bi možda bila građevinsko ili poljoprivredno i sl.
Druga stvar je da problem moramo gledat lokalno, istjecanje mulja u rijeku koja bi zagadila izvor pitke vode to nije u našem slučaju.
Probleme na koje ja želim odgovor je problem vode i kako oni planiraju naći i odakle dovoljnu kolićinu vode (desalinizatori , bunari?), problem umjetnih gnojiva i sl.
Opći problemi ili problemi Maldiva, Japana ili Škotske vezano za golf me ne zanimaju, zanimaju me konkretni lokalni problemi koje bi mogli imati.
Golf sam po sebi nije zlo niti smatram da bi jedan golf teren u kršu nepovratno nagrdio njegvou "autohtonu draž" (iako to je subjektivno, i iako sigurno postoje pametni ljudi/dizajneri koji bi mogli smislit nešto skladno koje bi pasalo u okoliš).
No bila ta priča o japanskom uvozu drveta zbog golfa glupost ili ne, utjecaj izgradnje i održavanje golf terena na prirodni okoliš je nedvojben. Postavlja se pitanje raskoraka između političarskog fraziranja o održivom razvoju i prakse nekritičkog podržavanja dotoka kapitala za namjene koje predstavljaju rizik za okoliš. Volio bih da imam kome postaviti pitanje na koje bih dobio uvjerljiv odgovor: Kakvu korist izraženu u novcu će imati građani Malog Lošinja realizira li se projekt golfa kojeg će gradski vijećnici ovih dana podržati? Samo bih zamolio da mi se ne priča o maglovitim brojkama novozaposlenih za stalno i privremeno, te o tome kako nastaje marketinški monsun kad "čuveni Ernie Els" negdje napravi golf igralište, na što su nasjeli vijećnici Grada Cresa. I progutali Šolićevu priču kako postoje razni načini navodnjavanja, te da bi se voda iz Vranskog jezera koristila samo za piće. Umireni pričom o navodnjavanju nisu upitali a što je s odvodnjavanjem herbicida, insekticida i drugih otrova na neispitanom kraškom terenu. A što se tiče marketiškog monsuna vratimo se Japanu:
Japan svoje golf terene pretvara u solarne farme:
"During Japan's boom years, golf courses spread like a rash across the country, but when the bubble burst, many were unable to keep up with the huge costs associated with running a golf course on one of the world's most densely-populat ed islands.
As a result, many lie abandoned, but renewable energy companies are seeing their potential as sources of power. Many are being converted into housing developments and parks, but their size and lack of shade make them perfect for solar farms.
The Japanese model is being copied elsewhere, too - following years of declining interest in the sport, some American golf courses are seeing the potential in selling to energy companies, who will be able to put their abandoned courses to good use, generating clean electricity for local communities."
independent.co.uk/.../...
link.springer.com/.../...
The country’s self-sufficienc y in wood products has declined from almost 90% in 1960 to the current rate of slightly more than 20%. Domestic forestry and forest products industries have degraded because of competitiveness of imported products, high costs of harvesting and processing, and shortage of workers.
A ne zbog golfa. Tko je stvarno povjerovao da je zbog golfa svaka daljnja smislena rasprava s njim nema apsolutno nikakvog smisla.
I opet ponavljam da ako želite da vas pametni ljudi ozbiljno shvate, a ne da kolutaju oči nakon prvih par rečenica svakog teksta smanjit ekstremizam i provjeriti činjenice. Znači ako pročitaš glupost da je par golf terena u japanu dovelo do kolapsa drvne industrije u istoj, malo razmisli, hmmmm pa to baš i nema nekog smisla...
Što se tiće ovog tkesta što je citiran, da ok japanci su izgradili previše golf terena koji im se ne isplate i sad ih pretvaraju u solarne farme, parkove, zgrade što znači:
a) da to nisu bili golf tereni u šumama nego u blizini urbanih sredina kako sam i bio rekao
b) da to nema apsolutno nikakve veze s nama pošto višak golf terena na jednom kraju svijeta ne utječe na drugom, valjda je to svima jasno. Kažem opet normalnim, logičnim, argumentiranim ljudima. Znači 2 parka u Zagrebu ne smanjuju potrebu za parkom u Osjeku i obratno. Potrebe, probleme, prilike i mane treba gledati lokalno. Da li Škotskoj ili Japanu treba novih golf terena, gdje i kakvih nema nikakvog utjecaja na isto kod nas i obratno.
Ni ovo što sam ja rekao molim sve da ne uzimaju zdravo za gotovo nego hola google i vidimo što ekonomski stručnjaci kažu o drvnoj industriji u Japanu. Golf ili nešto drugo. No ako ni ne pokušaš provjeriti već ko tulac klimaš glavom, sorry ali nisi ni pametan ni inteligentan.
A provjera činjenica i sumnjanje u ono što vidiš je znak znanosti, razuma i inteligencije za razliku od dogmatskog prihvačanja onog što nam se servira.
I da se za kraju složim s tobom, da istina, ekološki rizici postoje, ali oni nisu propast drvne industrije niti otjecanje mulja u rijeke koje mi nemamo, zato kao što sam i na početku rekao mene zanimaju lokalni problemi i lokalni rizici i to stvarni, a ne izmišljeni.
Pa ako imaš koji pametni samo javi, mene za sad zanimaju 2:
-voda i održavanje terena u smislu pesticida i umjetnih gnojiva. ako imaš šta konkretno reči oko toga samo daj, samo opet te upozoravam da sve što napišeš ću ja PROVJERITI kolio je u mojoj moći dosegu.
Inače, cijela ova rasprava nema smisla iz razloga što će plan prostora Županije ionako biti skrojen po mjeri ruskog kapitala. Pajaci u gradskom vijeću Cresa su dali svoj pristanaka, a to će učiniti i klaunovi u lošinjskom vijeću. U igri nisu argumenti nego pohlepa za investicijama i dotokom novca od kojeg dio uvijek nađe put i do đepova zaslužnih političara.
A sve to ide od vrha vlasti naniže. Imamo vladu koja telefonski prodaje državnu imovinu, a usvojenom Uredbom o građenju na šumama omogućuje izgradnju golf igrališta, protiv kojih se kod svih prethodnih vlada stvorila nezapamćena količina otpora u Hrvatskoj te je u konačnici srušen i sam Zakon o igralištima za golf. Na ovaj način Vlada pred raspadom na mala vrata želi legalizirati odredbe neustavnog i ukinutog Zakona o igralištima za golf i prenamijeniti šume u igrališta za golf.
Pored toga, usvojeni prijedlog Zakona o koncesijama ukida maksimalno vrijeme trajanja koncesije te uvrštava odredbu da trajanje koncesije ovisi o isplativosti investicije - što se bude tvrdilo da je investicija veća, to će koncesija duže trajati, čime se pogoduje velikim investitorima ili špekulantima.
A i što se tiče "estetskog aspekta" to će biti loše - jer ljudi na ove otoke dolaze zbog autentičnog Mediterana i krša, zbog autentične vegetacije, a ne da bi se divili umjetnom travnjaku "engleske trave", kakav mogu gledati i bilo gdje u svijetu, pa i tamo odakle su došli!
Uslijedile su teme zbog kojih je ovoj sjednici Vijeća prisustvovalo neuobičajeno mnogo gostiju. Projekt izgradnje golf igrališta na predjelu Matalda predstavio je Sanjin Šolić, predsjednik Uprave lošinjske »Jadranke«, ....
- Prije dvije godine smo s partnerima iz svijeta golfa zaključili kako je područje Matalde savršeno za uređenje golf igrališta. S Krčkom biskupijom, vlasnikom ze-mljišta, brzo smo se dogovo-rili, Gradsko vijeće Malog Lošinja je dalo podršku projektu, imali smo želju, volju i zainteresiranog investitora I pa smo pokrenuli inicijativu za promjenu županijskog prostomog plana. Napravili smo stručnu podlogu na kojoj je radilo 15 timova stručnjaka, napravili smo elaborat o društveno-ekono mskoj opravdanosti, a sad želimo da gradska vijeća Cresa i Malog Lošinja daju svoje mišljenje o projektu pa ćemo za-tražiti da Županija službeno pokrene proceduru izmjene svog prostomog plana, objasnio je Šolić proceduralni dio priče. Na to je predsjednik Vijeća -Marčelo Damijanjević istaknuo pitanje velike potrošnje vode, dok je Nenada Kučića zanimalo koliko će se radnih mjesta otvoriti tim projektom.
- Realno je računati na 700-800 ležajeva jer je ideja da se na tom području izgradi hotel, vile s bazenima, helidrom i marina, te procjenjujemo da bi se tamo otvorilo oko 200 radnih mjesta, od čega bi barem polovica bila stalnih, odgovorio je Šolić, a o opskrbi vodom govorio je i gradonačelnik Jurjako koji je istaknuo da postoje razni načini navodnjavanja i da bi se voda iz Vranskog jezera koristila samo za piće.
- Ovaj projekt podiže razinu turističke ponude našeg otočja i približava nas cilju, a to je produženje sezone na cijelii godinu. Izravno i neizravno utjecat će život svih otočana, rekao je Jurjako.
1. OSNOVNI POKAZATELJI ZA PLANIRANI ZAHVAT
Vodoopskrba-Sveukupna potreba vode sanitarno-potro šne namjene planirana je u količini od maksimum cca 600 m3/dan
Odvodnja-- procjenjuje se količina od cca 400 m3/dan sanitarnih otpadnih voda
- sve sanitarne otpadne vode koje nastaju u zoni golf igrališta trebaju se prikupiti I automno riješiti na lokaciji ili kolektorom transportirati do pročišćivaća u kampu Baldarin (minimalni uvjet je III. stupanj obrade sa dodatnom UV obradom).
Pokazataelji stručne studije, za pranje i higijenu cca 1500 gostiju i 1000 osoblja i posjetitelja golf cluba potrebno je dnevna količina od 250 litara po danu a otpadna voda 160 litara
a razliku od 90 litara moraju popiti...
Na koncu, prema današnjim uvjetima, golf se odmahj može gradit kod Ustrina. Pitam se u čemu je razlika? cca 5 km zračne linije bliže Vranskom jezeru...
Bog vas blagoslovio...
1. Gradonačelnik Grada Malog Lošinja razmatrao je Prijedlog Zaključka kojim se daje podrška projektu golfa na Mataldi investitora Jadranka d.d. i Gradskom vijeću šalje taj prijedlog zaključka na razmatranje i usvajanje.
2. Na temelju uvida u izrađene i prezentirane stručne podloge Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja treba se u petak očitovati na način da daje podršku inicijativi za donošenje Odluke o pokretanju izmjene i dopune Prostornog plana PGŽ u cilju realizacije izgradnje kombiniranog golf igrališta Matalda, Punta Križa, uz aktivno sudjelovanje nadležnih tijela Grada u svim aktivnostima i procedurama koje slijede radi konačnog definiranja uvjeta gradnje i oblikovanja potrebne dokumentacije. Imenovat će dva člana koji će pratiti izmjene i dopune Prostornog plana svojoj nazočnošću na tijelima Primorsko-goran ske županije koja će o tome odlučivati.
3. OBRAZLOŽENJE uz prijedlog Podrške projektu golfa na Mataldi, Punta Križa, investitora Jadranka d.d. Mali Lošinj koja će biti dana na sjednici u petak glasi ovako:
Trgovačko društvo Jadranka d.d. Mali Lošinj je Primorsko-goran skoj županiji uputilo je inicijativu za ciljanu izmjenu i dopunu Prostornog plana županije s ciljem realizacije Projekta Golf Matalda na Punti Križa, s prijedlogom neposredne provedbe plana. Pored Biskupije Krk, načelno i Primorsko- goranska županija podržava projekt, jer su projekti golfa od strateškog interesa kako za Županiju tako i za Republiku Hrvatsku, a Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je uputilo Pismo podrške. Da bi se ispitala mogućnost realizacije Projekta, investitor je dostavio slijedeće stručne podloge: a)Studija- Istraživanje mogućnosti lociranja golfa koje su obradile planirani zahvat u odnosu na okoliš i prirodu, procjenu mogućnosti smještaja obzirom na aktualne osobitosti područja, mjere zaštite okoliša i prirode, prijedlog organizacije i namjene prostora, buduća ciljana istraživanja i analizu prostornih planova u odnosu na zahvat; b) Društveno-ekono msku opravdanost izgradnje sa analizom razvoja golfa kako grane turizma, tako i u kontekstu okoliša, prirodne i kulturne vrijednosti. Svi materijali su podloge koje su nužne za studije i analize koje tek trebaju uslijediti.
Znači, na temelju uvida u izrađene i prezentirane stručne podloge (a i b iz obrazloženja) Gradsko vijeće će se očitovati na način da daje podršku inicijativi za donošenje Odluke o pokretanju izmjene i dopune Prostornog plana PGŽ. Pa me sad zanima kada i gdje je vijećnicima prezentirana stručna podloga, kome je investitor dostavio navedene stručne podloge i tko ih je proučio. Hoće li i lošinjskim vijećnicima tek biti prezentirana kao creskim na samoj sjednici?
Materijal za sjednicu
Sam Šolić je jednom rekao da u kancelariji ima na tone tih papira.
Stvarno tko može ozbiljno shvatiti diskutante koji ne vjeruju stručnim izvorima nego Vransko jezero procjenjuju odokativnom metodom, govore o "slijevanju govana u more kod Kijca", koji ne shvaćaju što je to UPOV a dvojim jesu li svjesni i da je on većinom financiran iz EU fondova.Dok se naš otok gradi uljepšava i razvija, njihove komentare možemo tek shvatiti kao razbibrigu poslije ručka...
Pred kamerama.
Kišnica, tj. voda koja pada iz oblaka i pritom prolazi kroz više ili manje zagađenu atmosferu, može biti pitka, no i ne mora. Nebo nad Cresom i Lošinjem je čisto, pa je i kišnica čista. Ljudi su je stoljećima skupljali u cisternama, a svaka cisterna ima filtere. Kišnica iz (održavanih) cisterni je čišća od one iz našeg vodovoda.
Otočani niti u vrijeme najveće nužde nisu pili vodu "sa šumske staze". Možda iz neke lokve, to da, ali i tada uz puno opreza. Sve do prije 60-ak godina na ovim je otocima voda bila dragocjenija od vina i mnogi još pamte to vrijeme.
Kako se ne bismo vratili na pitku vodu (samo) iz cisterni, koje i tako više nitko ne gradi, potrebno je više od jedne "ad hoc" naručene studije da otkloni svaku, pa i najmanju sumnju, da golf tereni na Mataldi neće ni na koji način ugroziti postojeći (već zastarjeli) sustav vodoopskrbe, kao i da neće pesticidima i herbicidima zagaditi podzemne vode. Inače stvarno svi možemo početi pakirati valiđe za Ameriku ili Australiju, kao i naši stari. Učeni ljudi su smrtno ozbiljni, samo što ih oni koji bi trebali ne shvaćaju ozbiljno.
Smjernice za dopunu Prostornog plana Primorsko-goran ske županije obuhvaćaju pokazatelje za neposrednu provedbu plana.
Definirani su slijedeći lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova
planira se građenje nove građevine sportskog centra – kombiniranog golf igrališta na lokaciji Matalda
2. lokacija zahvata u prostoru
zahvat je planiran na otoku Cresu na području Punta Križa (shema 2)
3. namjena građevine
osnovna namjena zahvata je sportski centar – kombinirano golf igralište
Kombinirano golf igralište je građevinsko područje sportske namjene koju čine dvije zasebne funkcionalne cjeline:
c) sportski dio/igralište sa pratećim sadržajima, obuhvaća dva golf terena svaki sa 18 rupa sa pratećim sadržajima (površine 268,9 ha). Prateći sadržaji sportskog dijela su: recepcija, klubska kuća, golf akademija, servisni centar i ostali prateći sadržaji potrebni za funkcioniranje sportskog dijela
d) smještajni dio obuhvaća površine za smještaj ugostiteljsko-t urističke namjene iz skupine hoteli sa pratećim sadržajima (površine 47,14 ha). Prateći sadržaji ugostiteljsko-t urističke namjene su: Matalda selo, enološki centar, centar za proizvodnju mliječnih proizvoda, privezište sa pratećim sadržajima
4. veličina građevine:
Građevine za sport i rekreaciju
Pri planiranju terena za golf igralište određuju se slijedeći uvjeti:
- prirodni teren obuhvaća najmanje 30% od ukupne površine (80 ha) golf igrališta,
- terena za igru zauzima minimalno 25% površine (67 ha) golf igrališta (uključuje i vježbalište, ujezerene površine i putove unutar terena za igru),
- uređeni teren do 10,0 ha (uključuje ulaz, pristupne/servi sne prometnice i parkirališta)
- gradive površine za prateće zgrade uz teren za igru do 5,0 ha. Gradivom površinom smatra se površina na kojoj se može planirati gradnja pratećih zgrada isključivo za šport i održavanje golf igrališta. Najveća dopuštena površina pod pratećim zgradama je do 1,0 ha
Prateće građevine za sport i rekreaciju
Gradivom površinom smatra se površina na kojoj se može planirati gradnja pratećih zgrada isključivo za šport i održavanje golf igrališta
- planirana površina za izgradnju pratećih sadržaja sportske namjene do 4,9 ha
GOLF IGRALIŠTE „MATALDA“ NA PODRUČJU PUNTA KRIŽA NA OTOKU CRESU
ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI LOCIRANJA - radni materijal
289
- izgrađenost pod zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru igrališta za golf ne može biti veća od 4%,
najveći dopušteni broj etaža pratećih sadržaja za sport i rekreaciju je tri nadzemne etaže i podrum (Po+P+1),
Građevine za ugostiteljsko-t urističku namjenu
Pri planiranju zgrada za turistički smještaj unutar zona kombiniranog golf igrališta određuju se slijedeći uvjeti:
planiraju se smještajni kapaciteti iz skupine hoteli 5* smještajnih kapaciteta 1.300 kreveta,
planirana površina za smještajne kapacitete može biti najviše 15% (47 ha) od površine zone golf igrališta,
unutar planirane površine za smještajne kapacitete maksimalni koeficijent izgradnje Kig 0,3 i maksimalni koeficijent iskoristivosti Kis 0,8,
najveći dopušteni broj etaža sukladno lokalnim uvjetima (gradnje i krajolika) je za vile tri nadzemne etaže s mogućnošću gradnje podruma (Po+P+2), a za hotel pet nadzemnih etaža s mogućnošću gradnje podruma (Po+P+4),
detaljni uvjeti smještaja određuju se sukladno uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata
Prateći sadržaji ugostiteljsko-t urističke namjene
Pri planiranju zgrada pratećih sadržaja ugostiteljsko-t urističke namjene (Matalda selo) određuju se slijedeći uvjeti:
planiraju se zajednički sadržaji u funkciji sportskog centra (recepcija, članski centar, konjički klub, kulturni centar, galerija, tržnica, trgovine, različiti obiteljski sadržaji, crkva Matalda, trg i drugo),
planirana površina može biti najviše 2% (6,3 ha) od površine zone golf igrališta,
najveći dopušteni broj etaža sukladno lokalnim uvjetima (gradnje i krajolika) je dvije nadzemne etaže s mogućnošću gradnje podruma (Po+P+2),
Pri planiranju zgrada pratećih sadržaja ugostiteljsko-t urističke namjene (enološki centar, centar za proizvodnju mliječnih proizvoda) određuju se slijedeći uvjeti:
planirana površina može biti najviše 1,3% od površine zone golf igrališta,
najveći dopušteni broj etaža sukladno lokalnim uvjetima (gradnje i krajolika) je dvije nadzemne etaže s mogućnošću gradnje podruma (Po+P+1),
Pri planiranju građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko-t urističke namjene (privezište sa pratećim sadržajima) određuju se slijedeći uvjeti:
planira se rekonstrukcija postojećeg priveza za potrebe sportskog centra,
konstrukcija obalnih građevina i način sidrenja plovila odrediti će se prilikom izdavanja lokacijske dozvole
planiraju se ugostiteljski i servisni prateći sadržaji za privezište
najveći dopušteni broj etaža pratećih sadržaja za privezište je dvije nadzemne etaže (P+1),
planirana površina pripadajućeg akvatorija privezištu može biti najviše 1,0 ha
planirana površina kopnenog dijela privezišta može biti najviše 1,0 ha
Plaže
Samo što su u međuvremenu napunili džpove ?
Fotografija bi mogla biti naslovnica za filmski spektakl "Kako je počeo rat na mom otoku" !!!
Jeste li čuli djeco,
vjerujte bez šale
otvara se škola
za pačiće male.
Svi pačići došli
kao đaci stoje
stari patak metnuo
naočale svoje.
Učio ih , učio
od srijede do petka
al' se nisu makli
dalje od početka.
Ništa više ne nauči
pačurlija ta
nego čto je prije znala
pa-pa-pa.
Jedan vrlo interesantan detalj sa ove slike pokazuje da su troje vijećnika digla lijevu ruku a devetoro desnu ruku. Najčudnije je da su upravo svi vijećnici iz oporbe "desničari".
Smještaj novih min 800 uposlenih djelatnika odnosno cca 400 novih obitelji, pitanje stanova , vrtića itd itd.
(Lako je dignuti ruke i otići na ručak o trošku investitora).
www.portalnovosti.com/.../
"Robert Bosak: ‘Prijete nam srpske Novosti’
Dok je direktorica Vinkovačke televizije Senka Krišto Sladin u vrlo kratkom odgovoru na upit Novosti ignorirala sva sporna pitanja, istovremeno je na Facebook profilu agencije 2x1 komunikacije Roberta Bosaka, suvlasnika i člana nadzornog odbora Vinkovačke televizije, u potpunosti prenesen upit koji smo poslali Vinkovačkoj televiziji, uz sljedeći degutantni komentar: ‘Prijetnja srpskih novosti Vinkovackoj tv… Koliko mi to dobivamo novaca zanima pauvloniju arbutinu, zanimljivo 1991 godine sam uhapsio slavka arbutinu cetnika u borovo selu, koincidencija ili slucajnost odlucite sami’. Uz naš upit objavljena je i e-mail adresa novinarke Novosti, a za Bosakovim komentarom na Facebooku uslijedili su mrzilački komentari istog tipa kao i oni koji se mogu čuti u emisiji ‘Politika i istina’." Tko ne bi vjerovao rezultatima ankete agenicje kojoj je ovaj lik vlasnik
Izabrani su kao mladi i neokaljani ništa nisu ostvarili za sebe osim golih plaća (osim par starih koji su preko liste uletjeli kao vukovi ), sada dizanjem ruku i odobravanjem svega, prodali se za malo #para# ili privilegija od grada i firmi i time misle da su puno toga napravili.
Voda iz Vranskog jezera vodovodom stigla do Malog Lošinja