Slijedom nezajažljive potrebe da se kapital stalno oplođuje te nedostatka ozbiljnog građanskog otpora uz nejaku oporbu vladajućoj koaliciji, u javni prostor dospjela je i ideja da se omogući privatizacija pomorskog dobra, umotana – za početak - u prijedlog Nacionalnog plana razvoja hrvatskih luka od gospodarskog interesa, kako bi se problem investiranja u lučku infrastrukturu riješio promjenom statusa pomorskog dobra tako da se omogući upis vlasništva i hipoteka na pomorskom dobru.
Kad je nedavno vlast Venecije odlučila prodati jedan od 117 venecijanskih otoka, građani su se samoorganizirali i u velikoj međunarodnoj kampanji prikupili novac kako bi kupili otok - koji im već pripada ! - kako vlast, kratkoročno usmjerena i uvijek gladna novca, ne bi dala otok u privatne ruke.
Iskustva privatizacije zemljišta uz more poznata su stanovnicima Francuske i Španjolske, koji su iskusili zatvaranje i skupu naplatu plaža i nagrđivanje obale visokim ogradama koje čuvaju privatnost posjednika. Danas samoorganizirani građani u Francuskoj otkupljuju nekad komunalna, javna dobra, kako bi oslobodili svoje bivše plaže i uknjižavaju stotine vlasnika na zemljišne čestice kako više ne bi mogle biti prodane. Pomorsko dobro u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji je javno dobro, u vlasništvu države, i ne može biti privatizirano.
Dok diljem Europe jačaju pokreti koji traže obnovu zajedničkog dobra – onog čije se blagodati nedjeljivo šire cijelom zajednicom, neovisno o tome žele li pojedinci trošiti to javno dobro ili ne, i čije su osnovne značajke neumanjivost i neisključivost - ideja komunalnog dobra u Hrvatskoj ustuknula je pred potrebom punjenja blagajni na svim razinama vlasti i pred širokoj javnosti serviranim mitovima da je samo privatni vlasnik odgovoran i uspješan upravljač. Ideja distributivne pravde i društvena solidarnost dokidaju se korak po korak u ime profita uz uvjeravanje da država/ županija/ lokalna uprava vlasnička prava koriste neefikasno i uglavnom kao svoje kasice prasice. Zaključak da ih se stoga treba odreći – vlasničkih prava! - rezultat je naopake i pogrešne logike umjesto jasnog zaključka da se stoga treba odreći takvih vlasti i takvih upravljača, uz stalan i nezavisan građanski nadzor nekih novih.
Logična je eskalacija, slijedom nedostatka ozbiljnog građanskog otpora i nezajažljive potrebe da se kapital stalno oplođuje, da je u javni prostor dospjela i ideja da se omogući privatizacija pomorskog dobra, umotana – za početak - u prijedlog Nacionalnog plana razvoja hrvatskih luka od gospodarskog interesa, kako bi se problem investiranja u lučku infrastrukturu riješio promjenom statusa pomorskog dobra tako da se omogući upis vlasništva i hipoteka na pomorskom dobru.
Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama sve luke su pomorsko dobro i predstavljaju interes Republike Hrvatske, slijedom članka 52. Ustava RH koji navodi da su more, morska obala i otoci od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakon izrijekom propisuje da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.
Skandalozna je nonšalantnost ministra Butkovića, koji je konzultante za ovaj uradak isplatio 3,8 milijuna kuna i koji tvrdi da nije vidio dokument koji je iz ministarstva kojem je na čelu otišao na javnu raspravu, a koji bi potezom pera dokinuo pomorsko dobro kao opće dobro.
Skandalozna je i politička nepismenost i politički kukavičluk ministra Cappellija, koji kao član Vlade RH u komentaru ovog ključnog političkog pitanja nije imao ništa izjaviti doli da prepušta struci da ga riješi. Kojoj struci, ministre Cappelli? Je li onoj istoj koja je nakon abdiciranja i šutnje politike na zahvate u lošinjskom prostoru koje je koncesionar proveo kao da je vlasnik, amenovala postojeće stanje u prostoru prostornim planovima?
Oba ministra s Kvarnera, dobro upućena u to što more i pomorsko dobro znače zajednicama uz more, s najvrjednijim još preostalim resursima države i zajednica koje ih gube iz dana u dan pokazali su krajnju ignoranciju činjenice da trebaju biti servis građana, a ne samo investitora.
Kao i ekonomska logika koja leži u pozadini degradacije okoliša, tako i ekonomska logika dokidanja općeg dobra i javnog dobra kao komunalnog vlasništva reflektira samo privatne troškove nekog poduzetničkog ciklusa, a potpuno izostavlja društvene troškove, kao i gubitak zajedničkih dobara i materijalnih i nematerijalnih vrijednosti koja ona kumulativno donose.
Povezani članci:
Novi list: Sve za investitore: Uvodi se privatizacija na pomorskom dobru?
Novi list: Konačno se oglasili: Butković otkriva što će biti s privatizacijom pomorskog dobra
Novi list: Nije znao, a možda i jest: Butković konzultante platio 3,8 milijuna kuna, a njihove zaključke nije ni pogledao?Novi list: U Španjolskoj, Francuskoj i Italiji pomorsko dobro je javno dobro i ne može ga se otuđiti
Slobodna Dalmacija: Hoćemo li ostati i bez ovog državnog blaga? Konzultanti Vladi preporučili privatizaciju pomorskog dobra; Butković: Investitori se neće moći upisivati kao vlasnici
Radio Gornji grad: PRIVATIZACIJA POMORSKOG DOBRA – Takvu veleizdaju do sada nije počinio nitko pa ni strane vlasti!
Komentari:
Pogubno je što mnogi ministri nemaju kapacitet da vide dalje od kapitala. Nažalost to se prelijeva na lokalne razine, pa se ruši, betonizira i popločava gdje god investitor stigne i kako mu se sviđa, bez valjanih dozvola i dokumentacije, uz svesrdno i ubrzano mijenjanje planova. Tome svjedočimo i u našem gradu. Kako mi se čini Lošinj će pasti bez ispaljenog metka, a za to ćemo biti krivi isključivo mi sami.
Zato skidam kapu Bojani na upornosti, hrabrosti i osviješćenosti.
Pitanje za Babaliju:
1) Reci jasno koji su to projekti u koje je investirao taj Terzo (valjda misliš na Tarcizija)? Kako je Balonima administracija konkretno pogodovala?
2)Reci tko je i zašto maknuo Nevenku sa mjesta pročelnice i zatim ju šutnuo u mirovinu uz bogatu otpremninu koju smo mi financirali??
Da li je to učinio Cappelli da bi oslobodio mjesto pročelnika za svoji kadar? Da li je Nevenku u mirovinu šutnuo Balija ili Cappelli i zašto bas uz izdašnu otpremninu.
Zahvaljujem na odgovoru.
a) ako je ime potpisnice autentično;taj antiestablišmen t post(inače pun šupljih fraza) je parodija i medvjeđa usluga onoj kojoj se daje podrška
b)ako nije autentično,onda je prljavi pokušaj diskreditacije mogućeg političkog protivnika
mislim da je potpisivanje osobnim imenom(stvarnim ili lažnim) sasvim nepotrebno i neumjesno,skoro nepristojno..a ne hrabro jer daje višak info,tipa "tko" i "zašto" to govori,a ne "što" govori..
Bit će to povijesna ironija kad pod vlasti navodno najdomoljubnije stranke Hrvatska ostane bez morske obale. A možda se trebamo ponositi jer će u tome prste imati i "rasturajući Gari" svojom idejom da se ova sudbonosna, politička odluka prepusti - struci.
Zar nije tu očito mito i korupcija, vijeće i vijećnici dižu ruke za izmjenu planova, za proračun i privatna ulaganja, i izgradnji infrastrukture.
Ovi su izbori presudni za očuvanje onog što je preostalo. U sljedeće 4 godine mogli bi završiti pretvorbu otočnih vrijednosti u privatne i zauvijek pretvoriti Lošinjane u pomoćnu radnu snagu.
volim-losinj.org/politika/2610-ushit-novom-duznoscu-gradonacelnika-cappellija
LOŠINJ Hotels&Villas prepoznatljiv je hotelski brend najvećeg poduzeća Grupe Jadranka, Jadranka hoteli d.o.o., pod kojim djeluje šest hotela i vile koji primaju više od 3.500 gostiju na najatraktivniji m lokacijama otoka Lošinja.
Gostima su tako na raspolaganju isključivo hoteli 5* i 4*. U ekskluzivnoj uvali Čikat smješten je hotel Bellevue 5*, vila Hortensia 5*, Boutique Hotel Alhambra 5*, dok je Vitality Hotel Punta 4* u Velom Lošinju te Wellness Hotel Aurora 4* i Family Hotel Vespera 4* u Sunčanoj uvali.
Pored navedenog, Grupa Jadranka upravlja s 11 á la carte restorana, raspolaže i s mnoštvom apartmana, četiri kampa na otočju unutar poduzeća Jadranka kampovi d.o.o. i Kamp Slatina d.o.o. te brojnim maloprodajnim i veleprodajnim objektima u sklopu Jadranka trgovine d.o.o. Grupa Jadranka je tako jedna od vodećih turističkih poduzeća u Hrvatskoj koja već punih 70 godina uspješno posluje u turističkoj i trgovačkoj djelatnosti, raspolaže hotelima, kampovima i trgovinama isključivo na otočju Lošinju i Cresu te je najveći poslodavac na ovim destinacijama.
U posljednjih je sedam godina Grupa uložila preko 170 mil EUR u svoje objekte i namjerava u idućem razdoblju uložiti barem još toliko. Postala je prepoznatljiva po vrhunskoj i jedinstvenoj usluzi specijalizirano j za zdravi odmor, a sam otok Lošinj pozicioniran je kao Otok vitalnosti. Samo u posljednjih nekoliko godina Grupa Jadranka dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada upravo u kategorijama izvrsnosti i inovativnosti.
ZAPOSLENICI – KLJUČ USPJEHA!
U specijalizirano j usluzi koju nude u svim svojim objektima ključno je visoko educirano osoblje s razvijenim znanjima i vještinama u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i trgovini pa su tako upravo zaposlenici ključ Jadrankina dugogodišnjeg poslovnog uspjeha!
Zaposlenicima se omogućuje rad u inovativnom i poticajnom okruženju, stjecanje iskustva u struci uz iskusne i stručne mentore i uključivanje u program nagrađivanja. Na edukacije se troše višemilijunski iznosi, a predvode ih vodeći interni i vanjski stručnjaci. Edukacije se provode kontinuirano, godišnje, a nude se i mogućnosti specijalizirani h usavršavanja (batler, concierge, somelijer…). Zaposlenici se odmah po dolasku uključuju u interne edukacije, među ostalim i u već prepoznatu Gastro akademiju u hotelu Bellevue 5*, hotelu koji je upravo proglašen od strane TripAdvisora najboljim hotelom u Hrvatskoj u čak dvije od četiri kategorije!
Zaposlenicima koji se istaknu svojim angažmanom, koji su ambiciozni i inovativni, nudi se i razvoj karijere u smjeru specijalistički h voditeljskih pozicija, mogućnost nastavka formalnog obrazovanja i trajnog zaposlenja. Ključne vrijednosti koje Grupa Jadranka potiče kod svojih zaposlenika su izvrsnost, poštenje, pouzdanost, dosljednost, komunikativnost i timski rad.
Najbolja potvrda da Grupa Jadranka brine i ulaže u svoje zaposlenike je upravo njeno proglašenje trećim najboljim poslodavcem u kategoriji velikih tvrtki prema istraživanju "Najbolji poslodavac 2015.".
PONUDA ZA SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE ZA 2017.
Za sezonu 2017. Grupa Jadranka potražuje čak 600 sezonskih radnika i to u segmentima domaćinstva, kuhinje i servisa na radnim mjestima konobara, kuhara, slastičara i spremačica te u segmentu trgovine, proizvodnje i transporta, najviše na radnim mjestima prodavača i vozača C kategorije.
Pored ugovorene naknade za rad, sezonskim zaposlenicima osigurani su i smještaj i obroci (bez umanjivanja plaće). Troškovi sanitarnog pregleda i prijevoza se također refundiraju.
Stoga, ako želite biti dio tima prepoznatljivog po izvrsnosti, pošaljite nam svoju molbu sa životopisom na e-mail adresu zaposljavanjejadranka.hr ODMAH, a najkasnije do 28. veljače 2017. godine.
www.index.hr/.../95
Usput da kažem, čisto sumnjam da je ovo pravi oglas za sezonsko zapošljavanje. To je prikrivena samohvalisava reklamna poezija vlasnika i uprave Jadranke na koju smo zadnjih par godina već oguglali
Očito je da brand meneđeri JADRANKE koji se voze u vrhunskim sportskim automobilima na Lošinj žele dovesti poveću skupinu porno glumica, kurvi i narko dilera. Ljudi se bave onime u što se najbolje razumiju.
oni koji je malo bolje poznaju ili koji su duže s njom surađivali znaju da bivša se bivša pročelnica baš i ne odlikuje bistinom, racionalnošću niti nešto većim intelektualnim dosezima. U skladu s bivšim gradonačelnikom koji je imao politiku: ne talasaj, ništa ne diraj i ne poduzimaj.
Bivša pročelnina u komplotu s bivšim gradonačelnikom je izmuzla grad za 200 000,00 kuna otpremnine, sada drži prodike. Prava se našla.
U vrijeme njene vladavine Mužići su radili što su htjeli, kopali i betonirali gdje god su poželjeli, ali vidimo da joj se probudila briga za okoliš Bolje ikada nego nikada.
Ti si glup ili namjerno izokreces činjenice. Otpremninu je bivša pročelnica dobila od HDZ-ove garniture, da bi se napravilo mjesta za podobne.
Ono što je Mužić radio u vrijeme Balije je dječja igra u usporedbi što se sada radi pod HDZ-om.
Nekad smo se zgražali jer je isplaćivana prevelika lova za novogodišnje ukrase.....Di su sada ta vremena?? Sada od šume afera, novogodišnji ukrasi su kao u moru.
Pazi "ima muda" bez obzira što pokušavate skrenuti s teme napisati svoje ime i prezime.
Usput kako reći za ženski rod "ima muda"?
Vi koji ste napisali sve što znate o bivšoj pročelnici niste naveli ništa konkretno što je to napravila?
Pobrala 200.000,00 kuna?
Dalje što još?
Zašto to spominjete samo za nju a ostali koji su dobili toliko ili više o njima ništa?
Pišite konkretno ne zamajavajte nas sa tobože novim informacijama.
Što god da je dotična napravila pročitajte što rade sadašnji načelnici, pročelnici, vjećnici i drugi.
Vratite se na temu i pokušajte reagirati na daljnje postupke.
Vi pljuvači napišite svoje ime kod vašeg teksta.
"Zakon u vlastitoj režiji — ftk 2007-08-07 11:20
Rasprava o ovoj vijesti započeta je napadom na Novi list koji pokazuje kako se malo zna o prirodi i načinu funkcioniranja medija.
Nisam odvjetnik Novog lista, ali da vidimo činjenice kako ih je list izložio:
1.Kordiš je krenuo bagerom odmaknuti betonske blokove s dijela puta.
2.Jureković je zaprijetio da će bagerom srušiti Kordišev restoran.
3.Izbila je tučnjava
Da vidimo pozadinu priče kako je na temelju izjava dijela sudionika izlaže Novi list:
1. Kordiš tvrdi da je taj put Jureković privatizirao pod upitnim uvjetima, i da je taj put tridesetak godina služio kao javni put do uvale Ružmarinka i kao interventni protupožarni put do predjela Kandija.
2. Kordiš tvrdi da je novi javni put uži i drugačije trasiran te da je time oštećen jer opskrbu svog restorana obavlja pod otežanim uvjetima.
3. Kordiš tvrdi da je zbog toga tražio izmjere geometra i da je izvijestio gradsku upravu, jer je prije nekoliko godina upravo odobrenjem Gradskog poglavarstva Jureković dobio pravo služnosti javnim putem.
4. Kordiš tvrdi da je javni put postao privatni i da da je novim javnim putem ugrožena sigurnost jer više nema pravog protupožarnog puta, a onemogućen je normalan prilaz predjelu Kozlarica.
5. Kordiš tvrdi da su svi pokušaji rješenja legalnim putem, preko državnih inspekcijskih službi, uvidima u katastarske čestice te u gradskoj upravi ostali uzaludni.
Novi list ne navodi izjave druge strane (iz razloga o kojima se može samo nagaðati) no njen se stav može iščitati iz reakcije na Kordišev pokušaj da stanje na spornom javnom putu sredi u skladu sa svojim tumačenjem.
Pretpostavimo li da je istinit navod da je Kordiš pokušao riješiti svoj problem legalnim putem te da su ti pokušaji ostali uzaludni možemo izvesti sljedeće zaključke:
1.Kordiš je, kako se to kaže, uzeo zakon u svoje ruke i pokušao učiniti ono što su po njegovom mišljenju trebale učiniti tzv. državne institucije
2.Jureković je takoðer uzeo zakon u svoje ruke i svoj interes branio u vlastitoj režiji, umjesto da se obratio državnim institucijama.
Lišen bilo kakve veze sa sudionicima ovih dogaðaja i interesa za njihove poslove stvar sagledavam sa stanovišta odgovornosti za ovu provalu nasilništva. Odgovorne su samo i isključivo te tzv. državne institucije na svim razinama koje su iz tko zna kakvih i kojih razloga ignorirale Kordiševe (navodne) pokušaje da spor riješi legalnim putem.
Ne želim biti prorokom, ali iz iskustva znam kako će se stvar okončati. Sve će završiti pred prekršajnim sudom, a čovjek koji je pokušao provesti ono što je bila zadaća državnih institucija bit će kažnjen za narušavanje javnog reda i mira. Oni koji su
ga doveli u situaciju da radi njihov posao neće biti kažnjeni, već će i nadalje primati plaći za rad koji ne obavljaju. Primit će je i sudac za prekršaje obavivši posao zaštite slova zakona od njegova duha."
Tko je odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave odgovorna za upravljanje nerazvrstanim cestama što je uređeno odredbom Zakona o cestama člankom 107?
Članak 126. Zakona o cestama
(1) Za rekonstrukcije javnih cesta izvedenih do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje su sukladne prostorno-plans koj dokumentaciji primjenjuju se odredbe članka 123. do 125. ovoga Zakona.
(2) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske.
Nevenka Morović je bila dio nomenklature koja nikad nije nanijela toliko štete ovoj zajednici kao sadašnja i u kojoj ona nije donosila ključne odluke. Danas raspravljati o političkom i radnom učinku Nevenke Morović, koja nije kandidatkinja na izborima, koja ne donosi odluke i koja ih nikad nije niti donosila je jednostavno zamagljivanje teme privatizacije i otimačine zajedničkih dobara, u kojoj je na lokalnoj i sada na nacionalnoj razini sudjelovao i sudjeluje ministar i bivši gradonačelnik Lošinja.
Oni koji izvlače na svjetlo dana činjenicu da je Nevenka Morović bila savjetnica i da je otišla s te pozicije uz otpremninu krivo adresiraju prigovore zbog toga. Treba ih, naime, adresirati Gradu Lošinju. Poznato je da svaka nova vlast u Hrvatskoj na svim razinama mijenja administraciju na svim razinama, i to ne samo na ključnim pozicijama, suprotno standardima. Te ljude ne mogu otpustiti i ne smiju im umanjiti plaće, a ne žele ih imati, pa im daju savjetnička mjesta i poslove daleko ispod razine njihove stručnosti i iskustva, sve dok se ne maknu. Znamo dobro i na ovim je stranicama napisano puno toga o kadrovskoj politici, savjetnicima i fiktivnim zaposlenjima u komunalnim poduzećima i drugim komunalnim tvrtkama kao i o izgubljenim radnim sporovima.
Ako Grad Mali Lošinj nije znao ili nije htio naći način da iskoristi dugogodišnje iskustvo i stručnost Nevenke Morović nego ju je maknuo na novootvoreno dekorativno mjesto i potom joj isplatio otpremninu da si oslobodi to mjesto za nekoga drugoga, krivnju za to ima samo Grad Mali Lošinj. Zato pisci ovih ne baš pametno promišljenih komentara samo dodaju argumente u prilog studiji slučaja bahatog i nedomaćinskog trošenja javnih financija i ostalih otočnih resursa.
Bojana iznese svoje mišljenje, napiše svoje ime, znate tko piše i onda opali po njoj po tko zna koji put.
Nigdje nije rekla da je pametna, pametnija, najpametnija od vas koji to pišete već samim tim što iznosi svoje mišljenje i stavi svoj potpis ispadne pametnija.
Pametnija od svih koji šute, ustvari nije pametna jer može šutjeti i raditi za sebe.
Vama koji šutite i ne usudite se nigdje ništa reći smeta što netko ima petlje za to?
Između ostalog odlučite se da li je Garijev ili Sorošev igrač?
Znači Gari je Sorošev?
Ustvari što to nama svima znači?
www.mali-losinj.hr/.../
Dakako, vijećnik pod brojem 9. je kriv što se zbog njegovog djelovanja u vijeću ne može reći da su Kapelijevi prijedlozi usvajani jednoglasno, apsolutno bez oporbe.
Evo spiska Kapelijevih 14 kolaboranata. Ime neposlušnog i nepotkupljenog otpadnika je precrtano. Za pamćenje i orijentaciju na dan izbora:
1. Anto Nedić, predsjednik
2. Mario Kamalić, zamjenik predsjednika
3. Elvis Živković, zamjenik predsjednika
4. Đurđica Šimičić
5. Marijana Dragoslavić
6. Boris Badurina
7. Luigi Satalić
8. Danijel Pupovac
9. Dubravko Devčić10. Siniša Dakić Barichievich
11. Ljiljana Rukonić
12. Andrino Maglievaz
13. Branko Domac
14. Milan Pejić
15. Rudolf Ivković
volim-losinj.org/prostorni-plan/2283-otocani-ne-mogu-biti-objekt-apetita-kapitala
Kod prodaje novom kupcu nitko neće nikoga poznavati, bravo Silvano.
Ovi lošinjski bukvanci su gori od svih dosadašnjih
Nemoguće da je samo lova u pitanju već slama u mozgu koji misli da je netko.
PROSTORNI,EKONOMSKI I EKOLOŠKI MASAKR NAŠIH ZAVIČAJA
"Zato nam slijede teški, mučni izbori - izbori puni pučkih tribuna, demagoga, lažljivaca, ekstremista, obiteljskih nasilnika, klijentelističk ih lutaka, dužnika koji su u dužnički vrtlog povlačili stotine drugih. Prije tih izbora lokalne će nam politike pokušati tamo gdje mogu podvaliti što više kukavičjih jaja kojima će odraditi uslugu svojim pokroviteljima. Stoga u idućim mjesecima pazite tko u vašoj lokalnoj politici što radi, pazite što obećava i pazite za što podiže ruku. Ali - što je možda i najvažnije - pazite također koje interese ima. Jer, ti interesi mogu i često jesu oprečni vašima."
Znači nitko ne vidi što ste zaokrušili pa se ne morate bojati, idete bez straha.
To vam je kao ova stranica, sve radite bez da napišete svoje ime.
Uz ove preporuke svima vama da idete glasati ipak se bojim da nećemo imati za koga jer će se opet javiti ista bagra.
U tom slučaju prekrižiš cjeli listić ali to je samo tvoje zaovoljstvo.
Vi ostali van ovih imena javljajte se i prijavljujte da imamo što zaokružiti.
Odbor za statutarno – pravna pitanja
1. Luigi Satalić, predsjednik
2. Adrijana Antićević
3. Siniša Dakić Barichievich
4. Martina Lipovac
5. Branko Domac
Odbor za izbor i imenovanja
1. Boris Badurina, predsjednik
2. Daniel Kljaić
3. Danijel Pupovac
Mandatna komisija
1. Mario Kamalić, predsjednik
2. Marijana Dragoslavić
3. Đurđica Šimičić
Ocjenjivački Sud
1. Martina Lipovac, predsjednica
2. Emanuela Sarić
3. Danijel Pupovac
4. Mirko Perkić
5. Zvonko Levinger
6. Barbara Bušić
7. Franjo Mavrović
8. Mateo Vidulić
9. Eduardo Cavedoni
Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarne nepogode
1. Silvija Petković, predsjednica
2. Mario Hofmann
3. Gracijano Toić
4. Roberto Polonio
Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja
1. Mario Kamalić, predsjednik
2. Petar Stupar
3. Ivan Fabijanić
4. Maja Jurasić
5. Marko Satalić
Komisija za unaprijeđenje i razvitak manjih mjesta
1. Franko Bonić, predsjednik
2. Jadranka Matas
3. Daniel Višak
4. Ferdinando Zorović
5. Dragan Jambrošić
Odbor za socijalnu zaštitu građana
1. Ružica Baumgarten, predsjednica
2. Ivana Šeparović
3. Brigita Kušmić
4. Jadranka Lekić
5. Marija Orlić
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
1. Marijana Dragoslavić, predsjednica
2. Evelin Lovrinčić
3. Ljiljana Živković
4. Bernard Nikolić
5. Steno Vidulić
Odbor za gospodarstvo i razvoj
1. Mario Kamalić, predsjednik
2. Marko Mesić
3. Josip Magašić
4. Robert Antičević
5. Damir Mlacović
Odbor za zaštitu okoliša
1. Ivan Fabijanić, predsjednik
2. Lidija Kipson Zabavnik
3. Danijel Uremović
4. Denis Fabijanić
5. Sara Petković
6. Antonio Viskić
7. Branko Domac
Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju
1. Andrino Maglievaz, predsjednik
2. Ivana Lupić
3. Igor Jadrijević Tomas
4. Anton Vunić
5. Zrinka Badurina
6. Veronika Dlaka
7. Vivien Alviž
8. Aleksandra Volarić Magazin
Odbor za prostorno planiranje
Luigi Satalić
Boris Badurina
Kemal Berberović
Elvis Živković
Ante Kovač
Anto Nedić
Slaven Kupina
1. Boris Badurina
2. Anto Nedić, predsjednik
Za sitne usluge i pogodovanje
1. Mario Kamalić,
2. Siniša Dakić Barichievich
3. Luigi Satalić
Za održavanje dobrih radnih mjesta
1.Branko Domac
2. Milan Pejić
Za netalasanje i mir u kući i oprost duga
1.Rudolf Ivković
Za kamuflažu potrošenog novca turističke zajednice i pogodovanja investitorima i očuvanje mjesta predsjednika TZ
1. Đurđica Šimičić
Ostali su sitno zadovoljeni i nebitni
Sva sreća da ga ti silni tereni mogu utješiti u boli i patnji što ga je prijatelj Cappelli zamjenio Magazinom.
Pa kada bi ovi radiili gdje bi nam bilo kraja?
Pitam se koliko je sve to koštalo investitore?
Ovdje ima puno ljudi zar se može pridobiti toliko njih?
Neki se ponavljaju ali opet.............
Pa gdje ćemo naći u Lošinju toliko poštenih za slijedeće liste?
Gore je nego što sam mislio, mislila.
Jao, jao, jao nećemo mi van iz ovog bolesnog kruga.
Ima li netko ideje što napraviti i kako?
Ima li netko ideje što napraviti i kako?
NE GLASATI ZA GORE NAVEDENE KOJI SE POJAVE
NA LISTAMA, TO JE GARANCIJA DA NE MOŽE BITI ISTO...
Političku odgovornost za rušenja na Čikatu i gradnju kopija srušenih vila, uništavanje šume, betoniranje obale i druge nepodopštine prebacio je kao gradonačelnik na struku, a sada bi kao ministar na struku prevalio političku odgovornost za privatizaciju morske obale. Na koju struku, ministre?
Vjerovatno je mislio na sve one stručnjake iz Remetinca...
Što je to laž i kleveta na ovim stranicama?
Malo to razjasni za nas retarde.
Možda je dobro što zna sve što se radilo?
Možda, možda, možda.
Znači zaštita je totalna ovih sadašnjih uhljeba i konkvistadora?
- tko dirne u pomorsko dobro kao javno dobro svih nas i republike hrvatske, kako je izrijekom navedeno i u ustavu, treba biti javno obješen, kako i sljeduje veleizdajnicima . jer privatiziranje pomorskog dobra je čin otvorene veleizdaje. pomorsko dobro nisu dirali ni beč, ni pešta pa bogami ni beograd.
sad vam je jasno zašto vam bacaju kosti tipa vojni rok, ustaše, partizani, saucha, plagiranje i slične trice i kučine, da se zabavljate s njima, dok oni spremaju veleizdaju
- Šta očekivati od ove Vlade kojoj ništa nije sveto? Znamo kako su simbolićne koncesije za npr. izvorsku vodu koja se flašira, ili koliko dugo nije plaćena koncesija za otok Smokvica. Pa ovo je za one koji mogu potplatiti još jod otkupa. Plaćat će simbolićnu cjenu, a dobit enormna. U biti to je samo prvi korak prema privatizaciji. Ne dozvolimo da nam kriminalci na mala vrata otmu ono što nam je najvrjednije.
- Upravo tako, netko ispod banka hoće prodati priću o koncesiji na pomorska dobra. Slijedeći korak bio bio pod izlikom usklađivanja nekog EUzakona mogućnost prodaje.Nemogu vjerovati da bi se netko usudio to učiniti našim potomcima i onima koji se još trebaju roditi.
slobodnadalmacija.hr/.../...
volim-losinj.org/.../...
Prije novog Čikata bilo je otprilike Helios 450 +Bellevue +depadance 550+Alhambra 100 ,Helios je zatvoren a gostiju u ostalim hotelima na Čikatu možda je i upola manje radi više kategorije a i ti gosti uglavnom nisu došli u Lošinj piti kave po terasama niti kupovati po gradskim trgovinama .
Kao predsjednik HOK-a Cres-Lošinj morao je to primjetiti kao službena osoba a primjetio je kao i vjerojatno svi ostali privatnici i kao poslovni subjekat .
Nitko nije toliko lud da očekuje da se Čikat vrati u stanje od prije 4 godine i na tri zvijezdice ,ali da su nekakva rješenja problema poželjna po mnoge i nužna ,jesu .
I glazba može biti jedno od rješenja , naravno ukoliko izvođač na pozornici na trgu ne odvrne zvučnike pa isprazni grad od gostiju .
Ti problemi (da ne nabrajam sad) tište i mnogo jača i bogatija odredišta a ne mogu ih riješiti ni mnogo veći umovi od... ovih koje imamo na raspolaganju.
Jedino što bi pomoglo bilo bi smanjenje prihoda turizma na oko 30% ukupnih lošinjskih prihoda. Morale bi postojati i neke druge djelatnosti osim zimmer frei, camere, ristorante, angello mit kartofln, rent-a-boat... Trebala bi i neka proizvodnja, nekakva poljoprivreda.. .
A to opet ne želite... tj. želite ali da od turizma odustane netko drugi ali ne i baš vi...
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 25. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o koncesijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2017. godine.
Konačni prijedlog Zakona usvaja Vlada prije dva tjedna te se isti stavlja u proceduru donošenja.
Nakon što je u Splitu najavljena tribina – Jesu li naše plaže i luke stvarno naše, slijedi njegovo prvo čitanje u Saboru.
Drugo čitanje Zakona predviđeno je za neke od narednih sjednica sabora, bio je pri dnu dnevnog reda. No iz nekog se nama nepoznatog razloga, u cijelom ovom kaosu u Saboru oko sastavljanje nove Vlade, isti Zakon naglo premješta na početak dnevnog reda te na raspored dolazi vjerovatno sutra. Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njegovu golu egzistenciju na otoku.
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme Oreškovićeve Vlade je bio na savjetovanju i izvješće sa tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan i morao je ići na ponovno savjetovanje no to se nije dogodilo.
Što se zapravo događa donošenjem ovog Zakona i što to znači za otočane, ali i sve koji žive na obali? Ukratko – Zakon o koncesijama proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim Zakonima i propisima dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.
Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta – pomorsko dobro je od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Nadalje, u članku 35. konačnog prijedloga Zakona o koncesijama sporna je inovativnost ponude kojom se omogućava izmjena redoslijeda kriterija za odabir najpovoljnije ponude kako bi u obzir uzeo to inovativno rješenje. “Inovativno rješenje” nigdje nije jasno definirano te kao takvo može se “slobodno” interpretirati te dovesti do zlouporabe i financijske štete po Republiku Hrvatsku. Predlažemo jasno definiranje “inovativnih rješenja”, a s obzirom da je to gotovo nemoguće, kompletno izbacivanje ovakve konstrukcije, te svih ostalih konstrukcija koje neizbježno dovode do slobodnih interpretacija davatelja koncesije.
Člankom 66. i 67. definira se Založno pravo na koncesiji koje ne definira minimalni vremenski rok u kojem ne bi bilo dozvoljeno prenositi koncesiju te založiti koncesije. Time se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi, te se postojećim sustavom bodovanja samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) omogućava da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti!
Naime u samom bodovanju koncesija, u slučaju pomorskog dobra, dolazi se do zaključka da subjekt koji pobijedi na koncesijskom natječaju može provesti zacrtane ciljeve tako da založi koncesiju, te da ima samo mali fragment potrebnog kapitala. Na ovaj način se omogućava špekulantima i osobama sumnjivih namjera pristup natječajima.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalnu zajednicu mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Nigdje u Zakonu nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa eventualnih koruptivnih rizika.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih, ali i priobalnih inicijativa, otočana i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama te da se sami Zakon vrati u normalnu procedurui da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Pokret Otoka / Island Movement
www.portalnovosti.com/.../
Mogu jedino pljuvati po Bojani ako nešto napiše i napravi.
Da li će ostali otoci nešto poduzeti i spriječiti prodavače svega našega?
Potpisati ću sve što se bude negdje poduzelo.
Ufam se u druge otočane koji imaju kojones, tu je došlo do kastracije.