Radništvo - relikt prošlosti ili feniks?

Korisnička ocjena:  / 2
LošeNajbolje 

skverPrilično nezapaženo i bez reakcija u otočnoj javnosti prošlo je priključivanje Hrvatskih laburista – Stranke rada SDP-u i HSU-u u davanju potpore kandidatu za gradonačelnika Malog Lošinja Mariju Frankoviću i natjecanju za mjesta u Gradskom vijeću. Na prethodnim izborima lista HL-SR čiji nositelj je bio Dorijan Božičević nije postigla značajan rezultat jer nije prešla 3,00% potpore lošinjskih glasača 

Stariji Lošinjani se sjećaju kolona radnika u radnim odijelima kako po završetku radnog vremena stvaraju gužvu na izlazu iz lošinjskog brodogradilišta ili radnika koji se s Dražice gdje su upravne prostorije Jadranke d.d spuštaju prema gradu. Danas se takve prizore više ne može vidjeti. Nema jutarnje užurbanosti da se nebi zakasnilo na posao niti žurbe doma po završetku radnog vremena. Nema više radnika ili ih ima samo u tragovima koji nas podsjećaju da ih je nekada bilo. Radništvo kakvo smo poznavali je nestalo. No njihov nestanak nije posljedica uvođenja novih tehnologija i stvaranja novih radnih mjesta oslonjenih na najnovija tehnološka dostignuća u IT, financijskoj, zelenoj ili nekoj drugoj industriji, nego je to rezultat privatizacije i pretvorbe lošinjskih poduzeća. Većina Lošinjana zna da su vlasnici Jadranke tzv. „Rusi", dok većina ne zna tko su vlasnici brodogradilišta, kampova Poljana, Rapoća i Lopari. Ili škvera u Nerezinama, brojnih bivših odmarališta i drugih privatiziranih privrednih subjekata. Radnici i radništvo su pojmovi koji na ovim otocima više nemaju nikakvu vrijednost, jer se rad kao civilizacijski doseg čovjeka ne vrednuje i ne cijeni. Na cijeni su druge vrijednosti, poput kapitala, moći, utjecaja i umreženosti. 

Zato podrška Hrvatskih laburista – Stranke rada ne bi imala političku težinu niti bi značila doprinos kandidatu za gradonačelnika i zajedničkoj listi sa SDP-om i HSU-om da osoba koja predstavlja HL-SR nije profesorica Irena Dlaka. To je osoba koja iza sebe nema repova, ugledna je javna kulturna radnica, a u svom istupu radi podrške kandidatu Frankoviću naglasila je rad i djelovanje u javnim politikama te zaštiti okoliša koji je uz ljude najveća vrijednost otoka.

Izborna lista nezavisnog kandidata Marija Frankovića na kojoj će se uz najavljene Roberta Cavedonija, Željka Jovića, Darija Nekića, Katarine Golubović, Ivana Koharovića, Vilima Viška, Amela Mahmića, Roberta Nikolića, Zvjezdane Podunavac i Želimira Kovačevića naći i profesorica Irena Dlaka koja vodi najstariju hrvatsku kulturnu instituciju na otoku, Maticu Hrvatsku pruža nadu da bi mogla postati generator promjena u odnosima izvršne vlasti prema zastupnicima građana i njihovom odnosu prema samim građanima.
Uz ravnateljicu Lječilišta Veli Lošinj mag. pharm. Renatu Žugić, kandidatura Irene Dlaka predstavlja snažnu poruku biračima kojom žele skrenuti pozornost na ljude koji rade, stvaraju i doprinose svome kraju bez buke i galame, hvalisanja i plaćene propagande. To stvara probleme drugim listama i kandidatima jer će biti prisiljeni pokazati svoj odnos prema radu, radništvu i doprinosu sredini u kojoj žive.

Rad i odnos prema radu kao temelju egzistencije svakog čovjeka i društva u cjelini na ovim izborima će već i zbog globalnih problema biti presudan faktor prema kojima bi se birači mogli opredjeljivati. Špekulativna ekonomija, rentijerstvo, dominantna oslonjenost na usluge, te ovisnost o lokalnom i državnom proračunu u uvjetima pandemije i kriza zasigurno su ono što bi birači mogli ocijeniti kao nesigurno i klimavo uporište za budućnost i egzistenciju svojih obitelji.