Današnji Jutarnji list u svome tiskanom izdanju pod naslovom "Dio divlje gradnje na Lošinju netaknut" donosi napis u kojem se tvrdnji udruge Eko Kvarner da dio bespravno sagrađenih objekata vezanih uz suhu marinu suprotstavlja priopćenje Ministrastva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da tvrdnje Eko Kvarnera o postupanju inspekcije nisu točne.
Online izdanje Jutarnjeg lista napis o istoj temi donosi pod naslovom "Ministarstvo ne ruši bespravnu gradnju na otoku Lošinju" . "U Ministarstvu lažu da je sve učinjeno prema rješenjima jer neka nisu ni napisali, a neka nisu provedena", citira se izjava koju je Jutarnjem dala Andreja Gregorina iz Eko Kvarnera.
Vjjesnik i Novi list prenose reagiranje Ministarstva o tvrdnjama Udruge Eko Kvarner iznesenim na konferenciji za novinstvo, a H-alter.org da "udruga Eko Kvarner nakon priopćenja Ministarstva graditeljstva o uklanjanju bespravno sagrađenih objekata na otoku Lošinju izričito tvrdi da spomenuto ministarstvo laže."
Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u petak su reagirali na konferenciju za novinare udruge Eko Kvarner na kojoj je rečeno da investitor Kamenolom »Brdo Kušć«, već desetak godina sustavno uništava krajolik i podmorje oko Artatore na otoku Lošinju, a da odgovorni u Hrvatskoj nisu učinili ništa da spriječe to pustošenje.
Ministarstvo napominje da je inspekcijskim rješenjima naređeno investitoru tvrtki Kamenolom »Brdo Kušć« d.o.o. iz Artatorea uklanjanje više građevina. Budući da u zadanom roku nije postupio po naredbi inspektora, izdano je šest zaključaka o dozvoli izvršenja rješenja putem druge osobe, pa je od travnja 2006. u uvali Ružmarinka uklonjen kameni lukobran, plato na obali, kolni pristup, a zakopana je i prostorija koja je bila ukopana uz rub zasjeka kolnog puta. Zatim je uklonjen nasip na pomorskom dobru i niz drugih objekata.
Tvrdnje Udruge »Eko Kvarner« o postupanju Građevinske inspekcije u naselju Artatore na otoku Lošinju nisu točne, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Inspekcijskim rješenjima naređeno je investitoru tvrtki »Kamenolom brdo Kušć« d.o.o. iz Artatorea, zastupanoj po direktoru Davorinu Jurekoviću, uklanjanje više građevina koje je izgradio bez građevinske dozvole u uvali Ružmarinka i na području mjesta Artatore.
Kako investitor nije u zadanom roku postupio po naredbi inspektora, izdano je ukupno šest zaključaka o dozvoli izvršenja rješenja putem druge osobe, temeljem kojih je administrativni postupak izvršenja rješenja u travnju 2006. započela građevinska inspekcija putem ugovornog izvođača Ministarstva, tvrde iz Ministarstva.
U uvali Ružmarinka uklonjen je kameni lukobran, uključujući i podmorski dio, plato na obali uz lukobran, kolni pristupni put je zatrpan do stijena obale, a prostorija ukopana uz istočni rub zasjeka kolnog puta u cijelosti je zatrpana. Dakle, sva rješenja o uklanjanju bespravne gradnje investitora »Kamenolom brdo Kušć« d.o.o. u uvali Ružmarinka, kao i na području »suha marina Artatore«, u potpunosti su izvršena sukladno zakonskim propisima i pravilima struke, poručeno je iz Ureda glasnogovornice Ministarstva.
Navodi se kako udruga Eko Kvarner nakon priopćenja Ministarstva graditeljstva o uklanjanju bespravno sagrađenih objekata na otoku Lošinju izričito tvrdi da spomenuto ministarstvo laže. Naime, dok ministarstvo uvjerava kako su svi bespravni objekti uklonjeni, Eko Kvarner tvrdi da nije uklonjena sva infrastruktura.
Rješenja nisu provedena
Tvrdnje Eko Kvarnera o postupanja Građevinske inspekcije u naselju Artatore na otoku Lošinju nisu točne. Naime, nije istina da je prostorija s infrastrukturom pažljivo zaštićena prilikom zatrpavanja kolnog puta - stoji u priopćenju Ministarstva.
Eko Kvarner pak tvrdi kako je infrastrukturu trebalo ukloniti. Međutim nije uklonjena infra struktura kao ni dio bespravnih objekata vezanih uz suhu marinu, poput žičane ograde, dvokrilnih željeznih vrata i polovice kamenog zida. Infrastruktura nije uklonjena s predumišljajem, odnosno kako bi se prostornim planom, u kojem je planirano da u uvali budu svi objekti koji su sada uklonjeni, došla u funkciju.
Devastacija terena
U Ministarstvu lažu da je sve učinjeno prema rješenjima jer neka nisu ni napisali, a neka nisu provedena - ističe Andreja Gregorina iz Eko Kvarnera.
U Ministarstvu tvrde kako prostorija s instalacijama nije uklonjena jer to nije bilo moguće bez daljnje devastacije prirodnog terena, ali su iz nje uklonjeni uređaji elektroinstalacija, a vrata su zatrpana zemljom.
Inače, inspekcijskim rješenjima naređeno je investitoru, tvrtki Kamenolom brdo Kušć d.o.o. iz Artatora, kojeg zastupa direktor Davorin Jureković, uklanjanje više građevina koje je sagradio bez građevinske dozvole u uvali Ružmarinka i na području mjesta Artatore.
Kako investitor nije u danom roku postupio po naredbi inspektora, izdano je ukupno šest zaključaka o dozvoli izvršenja rješenja putem druge osobe, priopćilo je Ministarstvo, a što se tiče ograda, u Ministarstvu ističu da je ograda zbog svoje visine u odnosu na okolno tlo jednostavna građevina za koju nije potrebna građevinska dozvola.
Prijava Europskoj komisiji
Devastaciju područja Artatore na otoku Lošinju udruga Eko Kvarner prijavit će sljedećeg tjedna Europskoj komisiji, jer sve dosadašnje prijave nadležnim institucijama nisu zaustavile uništavanje okoliša i gradnju ilegalne marine. Suha marina i kolni put napravljeni su bez dozvola, a mini marina, uz navedeno, nema ni koncesiju, ni studiju utjecaja na okoliš, no ni prošla, niti sadašnja lokalna vlast nisu ništa učinile, rekla je Gregorina, javlja Jutarnji list.
Komentari:
Baš je Eko Kvarner zločest i zlonamjeran!
Kome je uistinu kamenolom na Lošinju potreban? Potreban je onome tko na njemu enormno zaraðuje, a ne Lošinju uz žrtvu devastacije okoliša. Rukonićka i drugi iz gradske vlasti nas smatraju budalama koje će olako progutati priču o interesu svih da se sakrije interes pojedinca.
Kamenolom postoji na Cresu, on je legalan sa svim potrebnim papirima i ima sirovine za gotovo cijelo stoljeće.
Da bi nas uvjerila kako kamenolom u Artatore treba Lošinju neka LJ. Rukonić navede kolika je razlika u cijeni izmeðu creskog i lošinjskog kamenoloma. Neka navede koliko radnika zapošljava lošinjski kamenolom. Koliko kroz poreze i doprinose kamenoloma godišnje ostaje gradu?
Dok to ne izloži pročelnicu Rukonić smatrat ću službenikom vlasnika ilegalnog kamenoloma, a ne grada Malog Lošinja i njegovih stanovnika.
I tome se daje podrška. Prilagodi mu planove.
Čija je to politika? Ne sjećam se da je to bio bilo čiji izborni program.
Doduše PROČELNICA i nije bila na izborma, pa se ne može reći da je ona nekog prevarila.
O tome bi se morala zapitati vlast koja ju je tu i postavila: Čiju politiku ona vodi i čiji izborni program provodi?
Kamenolom Brdo Kušć imalo je u mjesecu studenom nekoliko policijskih posjeta. One su služile tome da se službeno utvrdi da kamenolom ne radi, jer lošinjska policija nikoga nije tamo zatekla.Tom je prigodom vlasnik i direktor, uzorni gospodin Jureković i dobrotvor Lošinja, priložio peticiju potpisanu od viðenih graðana i poduzetnika Lošinja, meðu njima dogradonačelnik a, kojom traže da se legalizira kamenolom.
To je odgovor na to čiju politiku vodi pročelnica. Politiku lošinjskog kapitala u sprezi sa lokalnom politikom.
Dobro da su pronašli kamenolom. Kad su pozvonili i vidjeli da nikoga nema kod kuće, pristojno su otišli.
Nije im palo na pamet da pogledaju poslovne knjige, prihode i rashode i da tako utvrde da li kamenolom radi.
Odličan plan, pozvati policiju da posvjedoči da kamenolom ne radi. Jureković nije glup, pa zašto niste njega birali za gradonačelnika?
Krivograditelju draži policajci od novinara
Pola sata trebalo je da se donesu trake za osiguranje radova, sat vremena je prošlo dok nije uklonjen lanac kojim je Jureković zagradio prilaz uvali s javne ceste, a još dva sata da počnu uklanjati barku koja je smetala bageru. Tek poslije četiri sata počeli su rušiti dio betonirane obale! Ni to nije bio najveći problem, nego kako su se službene osobe odnosile prema novinarima!
Borislav Damjanić, u Ružmarinki u ime ministarstva, svima je dao na znanje da novinari ne mogu blizu rušenju. Zato su se kozjom stazom uspinjali na suprotnu stranu uvale i odatle radili svoj posao. Da nas nije pozvalo to ministarstvo, pomislili bismo da rušenje žele samo fingirati.
Na zakon se pozivao i zapovjednik Policijske postaje Cres-Lošinj Krešimir Rebrović, a njegove su "uniforme" sve vrijeme projateljski ćakulale s investitorom kojmu su rušili.
(vecernji-list. hr)