"Grad Mali Lošinj bi zbog vrijednosti evidentirane prirodne i kulturne baštine trebao preuzeti aktivnu ulogu te pokrenuti postupke registracije za lokalitete na kojima je evidentirana prirodna i kulturna baština . . ."
Eko Kvarner - Ogranak Cres-Lošinj pokrenuo je proceduru zbog devastacije u uvali Studenčić gdje je investitor Dinko Kuvač bez pravomoćne građevinske dozvole i koncesije započeo radove na pomorskom dobru, koje je obustavila Lučka kapetanija.
Na temelju predstavke ove udruge, prema izjavi građevinske inspektorice, doneseno je rješenje o uklanjanju nasipavanog zemljanog i kamenog materijala u uvali Studenčić u roku 15 dana, a gradilište je zatvoreno službenom oznakom.
Međutim, izjavi inspektorice protivrječi stanje na terenu, ustvrdila je glasnogovornica Udruge Andreja Gregorina na tiskovnoj konferenciji, jer je uvidom utvrđeno da oznake o zabrani nema. Kako obavijest o postupanju nije u skladu s prijavom, tražit će se dodatno očitovanje od građevinske inspekcije, rekla Andrea je Gregorina i podsjetila kako je investitor Kuvač Građu Malom-Lošinju uputio zahtjev za radove na moliću sa uvali Studenčić te da nakon što je počinjena devastacija, od Grada traži njenu legalizaciju.
Eko Kvarner - Ogranak Cres - Lošinj najavljuju pokretanje postupka registracije područja uvale Studenčić i šume Liski u njenom zaleđu kod Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Rijeci jer su planom prostornog uređenja Primorsko-goranske županije i prijedlogom plana Grada Malog Lošinja ta uvala i šuma označene kao područje posebnih uvjeta korištenja.
Evidentiran je poseban rezervat šumske vegetacije hrasta oštrike, koji stanište ima samo u šumi Liski. Osim prirodne baštine, u uvali Studenčić evidentirani su arheološki nalazi, ostaci ranokršćanske crkvice, a pronađen je i poklopac, pretpostavlja se sarkofaga iz rimskog doba. Gregorina ističe kako bi Grad Mali Lošinj zbog vrijednosti evidentirane prirodne i kulturne baštine na tom prostoru trebao preuzeti aktivnu ulogu te pokrenuti postupke registracije i za druge lokalitete kako bi konzervatori bili stranka u postupku prilikom gradnje.
Komentari:
Kako to da nije požurila kao za Tržni Centar ????
Da li ti "ekolozi" žele:
1 masline,
2 borove ili
3 sve zeleno?
Ne postoji odgovor u stilu nešto izmeðu, trebaju se odlučiti. Danas je stanje "sve zeleno", što znači "sve 5" izdaleka, a izbliza je "čisti as" ili: dolje suho i neprohodno bez sunca, gore tanke grane sa zelenim listićima. Ajmo ekolozi i botaničari, pitajte domaće da li je to nekada bilo tako prirodno? Kako se zemljište koristi, što bi bilo da plane požar? Čovjek čisti teren, ako će nešto raditi mora imati i krov nad glavom za prespavati i za alat, pa i za odmor kad ne radi. I tamo kod njega ima stabala maslina. I taj komadić rive će sutra svi koristiti, sve su rive tako nastale.
Ne treba nam neka šuša iz grada doći objašnjavat što je to zaštita prirode...
Koliko sam pratila ovu priču oko Studenčića, još nitko niti nezna gdje su ti arheološki nalazi, ostaci ranokršćanske crkvice, poklopac sarkofaga iz rimskog doba... Glavno je toj šuši da stavi zaštitu i da se ništa ne radi. Da ne bi slučajno netko raskrčio autohtonu džunglu u našoj krasnoj prirodi. Nikome od tih ekologa ne smeta hrpa smeća kojeg oni ostavljaju za sobom na tim plažama.
Čudo da nitko još nije napao vlasnike onih starih fića iz Liskog kako s njima zagaðuju "područje posebnih uvjeta korištenja". Neka grad očisti i uredi put do Liskog, pa neće biti onakvih vozila.
Za svaku tzv. rekonstrukciju/ uredjenje koje podrazumjeva gradjevinske radove nuzno je ishodovati potrebnu dokumentaciju. Namjera investitora je subjektivna kategorija koja ne moze zamijeniti vazece zakone Rep Hrv.
Radovi su izvrseni u zoni koja je obuhvaćena Uredbom o zasticenom obalnom pojasu, odnosno na lokalitetu na kojem je Prostornim planom Primorsko-goran ske zupanije evidentirana prirodna i kulturna bastina.
Tek kroz postupak registracije moguce je tocno odrediti vrijednost evidentiranog lokaliteta, odnosno precizno govoriti o bastini koja je tamo zatecena.
Do sada nitko nije pokrenuo registraciju pa nije moguće govoriti o zatecenoj bastiti, nego samo o dostupnim informacijama. Na konzervatorima je da na terenu verificiraju podatke razasute po razlicitim studijama, intimisticskim zapisima i sl.
Cilj zastite nije da se na zasticenom podrucju ne radi nista, nego da se radi na nacin koji nece ugroziti vrijednosti tog podrucja.