Prije nekoliko dana postavljeno je pitanje što se trenutno događa s novim Planom prostornog uređenja Grada Malog Lošinja. Gdje se nalazi prijedlog tog plana pet mjeseci nakon javnog uvida? Na početku.
Nakon što je u prosincu prošle godine završen javni uvid Grad Mali Lošinj i stručni izrađivač plana obradili su primjedbe pristigle tijekom javnog uvida (neke su prihvatili, neke odbili, neke djelomično prihvatili, odnosno odbili), te u skladu s donesenim odlukama sastavili novi prijedlog Prostornog plana Grada Malog Lošinja. Novi prijedlog se potom šalje nadležnim institucijama zbog dobivanja potrebnih suglasnosti, prvo Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a potom i Ministarstvu kulture, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva itd..
S obzirom na iskustvo koje smo imali s obradom naših primjedbi tijekom izrade radne verzije novog prostornog plana, odnosno s obzirom na spoznaje koje smo imali o obradi naših primjedbi nakon javnog uvida, Eko Kvarner je početkom godine svoje primjedbe uputio i gore spomenutim nadležnim tijelima.
Dakle, gdje se nalazi prijedlog novog Prostornog plana Grada Malog Lošinja pet mjeseci nakon javnog uvida? Na početku.
Naime, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, prva stepenica na putu do Ministarstva zaštite okoliša u Zagrebu, vratio je izrađivaču plan na doradu.
Kako je to moguće?
Verzija prostornog plana koju je Grad Mali Lošinj poslao u Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje nije javni dokument, pa ne mogu referirati na njega, ali zato mogu potvrditi da je zbog jedne neusklađenosti plan sigurno zapeo već na županijskoj razini.
Prostorni plan Primorsko-goranske županije ne predviđena eksploatacija mineralne sirovine na otoku Lošinju. Prijedlog novog Prostornog plana Grada Malog Lošinja predviđa eksploataciju mineralne sirovine na otoku Lošinju.
Kratki podsjetnik:
Jedan je vrlo dražestan trenutak vezan uz javnu raspravu: stručna izrađivačica, uz suglasnost pročelnice Lj. Rukonić, izjavila je pred cijelom dvoranom da je "od Ministarstva" dobila odobrenje za ovakvo postupanje, međutim, ministrica Matulović-Dropulić naknadno je pismeno opovrgnula zamisao da je nekome dala ekskluzivno pravo na kršenje zakona.
Nakon svega kamenolom je osvanuo u verziji koju je Grad Mali Lošinj odlučio poslati nadležnim institucijama zbog dobivanja potrebnih suglasnosti.
Posjetitelji tribine "Zamke prostornih planova" koju je Eko koordinacija održala tijekom javnog uvida možda će se sjetiti sugestije Brune Poropata da se prostor troši u skladu s potrebama lokalnog stanovništa, a ne prema maksimalnim kvotama ponuđenim od strane županijskog prostornog plana. Gradonačelnik je, slijedeći najbolju populističku tradiciju, postavio pitanje da li smo spremni preuzeti odgovornost ukoliko se zbog toga plan vrati na doradu, a lokalno stanovništvo još neko vrijeme bude zakinuto za mogućnost planskog razvoja.
Pitanje: tko je sada preuzeo odgovornost za to da je lokalnom stanovništvu prolongirana mogućnost da se razvija na planski način i u skladu sa zakonom?
Inače, naknadno smo od Ministarstva zaštite okoliša dobili očitovanje da se smanjivanje maksimalnih kvota ne smatra neusklađenošću s planom višeg reda, što smo tvrdili i na tribini.
Nevjerojatna je lakoća s kojom javni službenici izgovaraju riječi koje variraju između neistina i bedastoća. To najbolje pokazuje kakvo mišljenje imaju o onima koji ih plaćaju i za njih glasaju.
Komentari:
vrati na doradu, odnosno nakon sto izraðivač ukloni uočene nepravilnosti,
kreće u daljnju proceduru. Za vjerovati je da će plan biti donesen ove godine, po mojoj procijeni, možda pred kraj ljeta.
Brzina donošenja plana takoðer ovisi i o tome da li poštovana hijerarhijska struktura (plan prvo ide u županiju, potom ministarstvima) ili je istovremeno poslan i županiji i ministarstvima (što je rjeða i skuplja, ali i brža opcija).
Za mene je poražavajuća činjenica da su gradske vlasti i struka namjerno zanemarile primjedbu za koju su morali znati da je zakonski utemeljena. Zbog privatnih interesa odlučili su riskirati da plan zapne već na prvoj stepenici i na taj način oštetiti sve ostale graðane koji su interesno, imovinski ili emocionalno vezani za Lošinj.
A ukoliko su se tako ponašali u segmentu eksploatacije mineralne sirovine, teško je vjerovati da se sličnim vrijednostima nisu rukovodili i prilikom traženja drugih prostorno-plans kih rješenja.
- plan nam treba,
- predloženi je loš i treba ga doraditi,
- Lošinjska plovidba je sinonim za hrpu oligarha ruskog tipa (dakle bivši socijalistički direktori koji su se dograbili kapitala i političke moći) i ima ih malo više od trojice, to su: Giordano Benvin, Vinko i Tarcizio Mužić, Julijano Sokolić, Marinko Dumanić, a možda i još netko,
- i bivša i sadašnja općinska vlast tolerira njihovu pohlepu.
A našminkana gospoða je postavljena da sve to provede u dijelo odnosno na papir koji se zove prostorni plan. Pa zaboga on se i radio u Rijeci.
To je moguće, ali ko će biti zaslužan za to? Ako do toga doðe zasluga ce pripast vlasniku ilegalnog kamenoloma na Artatoru jer je na tome zapelo. A smješno je što ga je bivša vlast puštala da nesmetano radi a nova hoće da mu prostornim planom legalizira što je radio za vrjeme bivše vlasti. Pa ko je tu lud a ko zbunjen?
Današnji Novi list ima naslov:
RPS-a I NEZAVISNI VIJEĆNIK ŽELJKO PERAN: »RAB JE PUN SPOMENIKA NESPOSOBNOSTI VLADAJUĆIH« (2)
Antešić je u prostorni plan ugurao svoje kvadrate
Da nije samo na Rabu tako nego i na Lošinju svjedoči činjenica da je Gari Cappeli u prostorni plan ugurao kavadrate svog oca Stelia Cappelija na Malinu gdje prema prijašnoj verziji nije trebala biti zona stambene izgradnje.
Fuj, svi su isti.....
Ali i dalje svi rade ,na žalost ili na sreću nemaju svi Gregorinu.
I još piše:
Inspektor za rudarstvo u Državnom inspektoratu, objasnio je da ne može govoriti o procjeni broja nelegalnih kamenoloma u Hrvatskoj, nego samo dati informaciju o broju provedenih nadzora i mjerama poduzetim protiv prekršitelja. Zaključno sa siječnjem 2006. godine bilo je 232 prekršajna postupka, 38 kaznenih prijava, i 87 rješenja o zabrani rada za pogone i postrojenja i zapečaćeno 18 eksploatacijski h polja (većinom tehničko-graðev inski kamen) u Hrvatskoj. Prema istom izvoru, do početka 2006. godine od državnog su odvjetništva zatražili pokretanje postupka oduzimanja «protupravno stečene imovinske koristi» u iznosu od 323 milijuna kuna ukupno za nelegalno izvaðenih 11,8 milijuna kubnih metara mineralnih sirovina. To je utvrðeni iznos direktne državne štete prouzročene radom nelegalnih kamenoloma unazad 6 godina.
Ali, to je njihovo pravo, pa neka im bude.
Problem s "oduzimanjem protupravno stečene imovine" je što dio predmeta odlazi u zastaru, pa onda ovisi o Općinskom državnom odvjetništvu da u odgovarajućem roku pokrene ponovo postupak kako država ne bi bila oštećena za prosuðeni iznos. Rudarski inspektor procijenio je da je kamenolom u Ćunskom oštetio državu za 1 260 000 kn.
Dojave inspekcijama i policiji o pripremama za miniranje ili odminiravanju stijenske mase najčešće završavaju konstatacijom da u trenutku nadzora nitko nije zatečen na predmetnom lokalitetu, tragova pripreme miniranja nema, ako je nešto i odminirano za to reba postojati snimka prethodnog stanja, nje, takoðer, često nema.
Koristiti kao argument u razgovoru o kamenolomima činjenicu da je netko iz Zagreba je glupo: kamenolomi mogu raditi ako imaju rudarsku koncesiju, ne mogu dobiti rudarsku koncesiju ako su unutar Zaštićenog obalnog pojasa. Dakle, kamenolom u Ćunskom nema koncesiju i ne može je dobiti ne zato jer je Andreja G. iz Zg, nego zato jer se nalazi unutar ZOP-a.
Kamenolom na Cresu ima koncesiju i rezerve koje pokrivaju potrebe i Cresa i Lošinja. I to nije procijena Andreje G., nego nadležnog Povjerenstva.
Njoj za utjehu pripominjem da mi smo i mi prošli sve što i ona: bili smo četnici, pederi, zlotvori "ovoga naroda", Sorosevi plaćenici i štošta drugoga. A sve to zato što mislimo da prirodna bogatstva pripadaju svima, a ne samo njima i da za njenu eksplaotaciju trebaju dozvole, da treba plaćati porez i da niko nema pravo prisvajati zajednička dobra bez naknade i uništavati bogomdanu prirodu.
No zapazio sam zanimljivu pojedinost. Kod Vas se mnogo priča o šteti za domaće graditelje ako bi se materijal dovozio s udaljenih lokacija. Zanima me da li je netko usporedio cijene materijala franco gradilište nabavljenog od "domaćeg" dobavljača sa cijenama nekog udaljenijeg (Cres?). Kolika je razlika u cijeni? Odgovor na to pitanje mogao bi ukazati na neke zanimljive zaključke. Ovako odoka procjenjujem da bi cijena «domaćeg» materijala trebala biti najmanje 30 posto niža zbog uštede na troškovima koncesije i PDV te troškovima transporta. Ako te razlike nema zna se gdje se godinama slijevala razlika. Pa si Vi mislite.
Ma može nama ta sirovina trebati kao zrak koji udišemo, ali ako netko želi eksploatirati kamen unutar zaštićenog obalnog pojasa, ne može dobiti koncesiju. Amen!
Valjda ne treba isticati očiglednost da na svijetu ima još kamenoloma i da ovaj ilegalni na Artatore nije jedini na svijetu. Ima tu jedan u blizini, na Cresu sa urednim dozvolama i rezervama za sljedećih 90 godina za sve potrebe oba Grada. Logikom da je to skuplje (a nije!) mogli bismo na Lošinju izgraditi i neku tvornicu keramičkih pločica, ciglanu i, zašto ne, valjaonicu čelika.