Gradsko je poglavarstvo usvojilo konačni prijedlog prostornog plana, nakon toga zatraženo je mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje, a 22. svibnja 2007. godine Županijski zavod dao je mišljenje da je prijedlog prostornog plana uređenja Malog Lošinja usklađen s planom Primorsko-goranske županije. Sljedeći korak Grada je traženje suglasnosti od sedam ministarstava i Hrvatskih voda . . .
Kao jedno od predizbornih obećanja sadašnje gradske vlasti bilo je kvalitetno planiranje i donošenje prostornog plana, PUP-a, jednog od najvažnijih preduvjeta za dugoročan i održiv razvoj naših otoka. Jedini način za donošenje kvalitetnog prostornog plana moguć je ukoliko se vodi briga o održivom razboju, zaštiti okoliša te razvoju cjelokupne infrastrukture. Upravo zato pohvalna je činjenica što je Grad Mali Lošinj dobio pozitivno mišljenje o konačnom prijedlogu Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja u vezi usklađenosti s Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Podsjećamo da je Mali Lošinj kao jedinica lokalne samouprave Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru 97./99., za svoje područje utvrdio potrebu novelacije postojećeg Prostornog plana koji je u Službenim novinama Cresa -Lošinja objavljen 1994. Definiran je programski zadatak na osnovi kojeg je provedeno javno nadmetanje i odabir stručnog izrađivača plana. Izrada plana je predviđena tako da se postojeći plan revidira i novelira, pri čemu bi se koristili elaborati postojećeg plana i pripadajućih sektorskih studija. Plan višeg reda, prostorni plan Primorsko-goranske županije donesen je 2000. godine kao obvezujući za sve jedinice lokalne samouprave. Iste godine potpisan je ugovor za izradu plana uz uvjet da se kroz prve faze izvrši analiza postojećih studija te ocijeni potreba za izradu novih.
U razdoblju od 1999. do 2001. godine Grad je za potrebe izrade PUP-a osigurao osnovne geodetske, topografske i katastarske podloge u digitalnom obliku, nakon čega je izrađivač na razmatranje i ocjenu predložio dvije faze plana. U razdoblju verifikacije navedenih faza utvrđena je potreba izrade najmanje pet tematskih studija, koje su do 2004. izrađene, a do 2005. četiri od njih i prihvaćene. To su redom Analiza šumskog fonda, kojom su u osnovnom opsegu obrađene šume na području Malog Lošinja i definirani uvjeti razgraničenja za uređene, državne šume i geotehničko zoniranje tla s geološkom građom i geotehničkim značajkama.
Nove topografske karte
Treća studija, Osnove dugoročnog razvitka Grada Malog Lošinj do 2015. izrađena je zbog promjena u vlasničkim odnosima, bitnih u strukturi funkcija koje je donijela nova teritorijalna podjela kao i zbog promjena u gospodarskom ustroju uzrokovanih promjenama osnovnih gospodarskih odnosa na razini države. Master plan turizma Malog Lošinja izrađen je 2004. godine, a uz primjedbe je također usvojen 2005.
U rujnu 2004. godine na snagu je stupila Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, prema kojoj je u zaštićeno obalno područje mora uključen ukupan otočni prostor Grada Malog Lošinja i pojas obalnog mora u Širini od 300 metara od obalne crte. U svibnju 2005. godine Prostorni plan županije je usklađen s spomenutom Uredbom, čime se ranije utvrđeni uvjeti iz Plana dopunjuju i mijenjaju, pa tako i uvjeti koji se odnose na područje Malog Lošinja. U nastavku je Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja prema zakonskoj obavezi izrađen u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i s njom usklađenim Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Nove topografske karte su od Županijskog zavoda za prostorno uređenje dobivene u siječnju 2006. i plan se nastavio izrađivati na novim podlogama. U daljnjoj izradi plana koristili su se podaci o izgrađenom dijelu građevinskog područja koje je Grad osigurao kroz izradu usklađenja prostornog plana bivče općine Cres-Lošinj, PPOC-L s Uredbom. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Državnom upravom za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskim odjelom u Rijeci ugovorena je izrada Konzervatorske studije za područje Grada Malog Lošinja, čije su rezultati kao sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara dobiveni krajem travnja prošle godine.
Razmatranje primjedbi i sugestija
Plan je u fazi izrade nacrta prijedloga razmatran 7. ožujka 2006. na zajedničkoj radnoj sjednici Povjerenstva za izradu Prostornog plana i Poglavarstva Grada, gdje se raspravljalo o ciljevima i mogućim rješenjima značajnima za razvitak, uređenje i oblikovanje prostora Grada. Prethodna rasprava o koncepciji nacrta prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja održana je 17. ožujka 2006. Na naslov Grada i izrađivača plana su počele pristizati primjedbe, mišljenja i sugestije za dopunu prijedloga u određenim segmentima. Sve pristigle primjedbe i sugestije pažljivo su razmotrene i sistematizirane te je pripremljeno Izvješće s prethodne rasprave koje je 27. rujna 2006. godine prihvaćeno od strane Gradskog poglavarstva. Na istoj sjednici razmatrani su prijedlozi i primjedbe članova Poglavarstva, članova Povjerenstva za izradu Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj, članova odbora za prostorno planiranje i prijedlozi stručnih gradskih službi o čemu su doneseni zaključci.
Također, na istoj sjednici donesen je i zaključak o upućivanju nacrta prijedloga prostornog plana na javnu raspravu te je kao datum početka izlaganja određen 9. listopada 2006. godine. Za 23. listopada zakazano je javno izlaganje a pozvane su državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, koje su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade plana, Upravna tijela županije i Grada Cresa, na čiji djelokrug mogu utjecati rješenja prostornog plana, te mjesni odbori i druge institucije. Pri kraju godine poglavarstvo je usvojilo konačni prijedlog prostornog plana, nakon toga zatraženo je mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje, a 22. svibnja 2007. godine Županijski zavod dao je mišljenje da je prijedlog prostornog plana uređenja Malog Lošinja usklađen s planom Primorsko-goranske županije. Sljedeći korak Grada je traženje suglasnosti od sedam ministarstava i Hrvatskih voda.
Otočni Novi list, prilog za lipanj Novog lista, autorica Martina Krajina
Komentari:
Novi list nije i ne treba biti propagandni bilten Grada, a pisanje glasnogovornice u ovakvoj formi je nepristojno.
Na isti način na koji se iznad tekstova o najnovijim kozmetičkim proizvodima nalazi malecni naslov plaćeni oglas trebalo bi se i iznad izjava gradske glasnogovornice napisati priopćenje gradonačelnika / predsjednika vijeća ili koga već.
Ili bar u potpisu napisati funkciju spisateljice.
Ovako prodaja gradske kozmetike izgleda stvarno nepošteno i nepristojno prema svim čitateljima Novog lista.
Novi list i većina ostalih medija slijede tržišnu logiku i objavljuju nekritički gadarije svojih donatora i oglašivača. Zašto to rade jasno je: vidi primjer Feral Tribune koje je financijski propao zbog ideje neovisnog novinarstva.
U ranim tekstovima na ovim stranicama bilo je pitanja zašto Grad, u uvjetima tržišne utakmice, sufinancira izlaženje Novog lista. Ovdje je odgovor. Grad daje lovu, a Novi list malo zažmiri na propagandne tekstove u korist lokalne vlasti.
Od sveg srca podupirem davanje proračunskog novca Novom listu, naročito stoga jer je to još uvijek jedan od najmanje žutih i najviše kvalitetnih dnevnika. Grozim se, meðutim, ideje, da davanje proračunskog novca - dakle moga i vašeg - bude uvjet za obmanjivanje mene i vas kao kao čitatelja.
Priča sa financiranjem tiskovina, baš kao i financiranjem udruga trebala bi biti ovakva - oni koji daju novac, nemaju pravo na odlučivanje, ureðivanje i ucjenjivanje. Što je praksa koju je demokratski svijet vježbao tijekom desetljeća i stoljeća, a mi nemamo niti naznake razumijevanja zašto bi to netko nešto platio, a onda još i trpio kritike iz iztoga izvora na svoj račun. Kada budu znali odgovoriti na to pitanje, onda ćemo moći pričati o demokraciji i vladavini prava. Dotad ćemo svjedočiti samo taštinama naših lokalnih feudalaca.
Ovakva retorika toliko je besmislena i plauzibilna da bi izazivala sažaljenje da se ne prebija preko leða graðana.
Stvar je sasvim jednostavna: ako je 2004. god. donesena Uredba o zaštićenom obalnom pojasu, koja nema veze s PP Primorsko-goran ske županije, lošinjskim politikantima ili Povjerenstvom za prostorno planiranje Grada ML, zbog čega se u novi plan uporno pokušavalo ugurati kamnolom u Ćunskom.
I da se razumijemo, koliko je god bespravna eksploatacija mineralne sirovine važno pitanje, u ovom slučaju se ne radi o kamenolomu, nego o činjenici da je CIJELA GRADSKA STRUKTURA POTPOMOGNUTA TZV. STRUKOM INZISTIRALA NA JEDNOM NEZAKONITOM RJEŠENJU.
A gotovo sam sigurna da bi se i bilo koja druga gradska vlast ponašala isto. I to je najbjednije u cijeloj ovoj priči.
Sada je to i ostvarila jer je Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje propustio novi prijedlog PP Grada ML u daljnju proceduru.
Ovakvi tekstovi najbolje govore o tome što oni koji su na vlasti misle o svojim biračima, odnosno o svim poreznim obveznicima: da su idioti.
U tekstu lijepo piše da je Poglavarstvo krajem godine usvojilo konačni plan i potom ga poslalo u Županiju, a da je pozitivno mišljenje dobiveno 5 mjeseci kasnije. Meðutim, od čitatelja se ne očekuje da se upita zašto je tako studiozno pripremljeni plan zaglavio na 5 mjeseci u Rijeci, od njega se očekuje da skače od sreće što je uopće uspio preskočiti prvu stepenicu.
Osobno su me nasmijale sljedeće tvrdnje:
- da je županijski plan obvezujući plan višeg reda
- da su to ispoštovali onda plan ne bi bio vraćen na doradu zbog neusklaðenosti sa županijskim planom kao planom višeg reda
- da je Povjerenstvo za izradu PP pažljivo razmotrilo sve primjedbe prije nego je plan dan na javni uvid
- primjedba o kamenolomu u Ćunskom nije bila pisana na sanskrtu, kako to da nisu shvatili da tog kamenoloma nema u županijskom planu
- održana je javna rasprava na kojoj su prisustvovali svi odgovorni
- zaboravljeno je spomenuti da si je stručni izraðivač uzeo slobodu lagati pred kompletnim auditorijem
- konzultiran je i Grad Cres zbog rješenja koja mogu utjecati na njihovo područje
- zaboravljeno je spomenuti kako su žarko željeli "proširiti" kamenolom Bojnak na Cresu bez dopuštenja vlasnika (zapravo napraviti novi kamenolom koji nije dopušten po županijskom planu)itd.
Činjenica da gradske vlasti imaju potrebu same o sebi pisati hvalospjeve možemo uklopiti u našu jadnu političku svakodnevnice, meðutim, činjenica da se ovakav panegirk može objaviti u Novom listu puno više zabrinjava.
Pitanje: da li bi uredništvo Novog lista objavilo moju odu o radu Eko Kvarnera? I pri tome čitatelje ostavilo u uvjerenju da je autor teksta novinar, a ne član udruge Eko Kvarner?
Zbog greške na serveru komentar ponovio Administrator