Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Siromaško pravo - na vrbi svirala

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Pravda Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta, piše Feral Tribune.

Besplatnu pravnu pomoć od sada će moći davati jedino odvjetnici koji su to do sada činili tek sporadično, a nevladini aktivisti koji su pomagali u stotinama tisuća slučajeva siromašnima to će moći jedino ako imaju pravni fakultet i položen državni ispit. Područje besplatne pravne pomoći opasno se suzilo, kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu, donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija ukupna obiteljska primanja ne prelaze 2300 kuna. Novi zakon bit će poligon za zloupotrebe i korupciju, smatraju pravnici i nevladine organizacije

Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta.

Ljudima koji su što zbog rata, što zbog divljeg kapitalizma, ostali bez igdje ičega, često neukima, a još češće izbezumljenima, ove organizacije su pomagale da se uopće orijentiraju u labirintu administrativne procedure kojoj nema kraja i u šumi institucija koje su s nekom maćehinskom natmurenošću dočekivale ove građane trećeg reda. U olovna vremena Tuđmanov režim je ovakvu pomoć NGO-a nazivao "neprijateljskom djelatnošću" ako se radilo o Srbima, iako je u pitanju bilo golo preživljavanje staraca i starica kojima se pod noktima nazirao pepeo njihovih spaljenih kuća, a kada je napetost malo popustila, pravni savjeti "prezrenima" svih nacionalnosti su proglašavani – nadripisarstvom.

Prijedlog zakona o pravnoj pomoći koji se prvo zvao "Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći", kiselio se u ladicama Ministarstva pravosuđa tri godine nedostupan javnosti jer je država očito shvatila da će za bilo kakvu pomoć sirotinji morati odriješiti kesu, a onda je prijedlog ovog ljeta iznenada osvanuo u Saboru jer je netko iz Bruxellesa došapnuo da bez ovog zakona ulaska u Evropu – nema.

Sve u svemu, prijedlog zakona kaže da će pravnu pomoć od sada moći davati jedino odvjetnici, područje pravne pomoći opasno se suzilo kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Nevladine organizacije koje pomažu onima koji nemaju ni za kruh ni za odvjetnike, poslale su seriju pisama Ministarstvu pravosuđa, Vladi i premijeru Sanaderu osobno, s ozbiljnim primjedbama na tekst prijedloga zakona, ali osim jednog kurtoaznog pisma ministrice pravosuđa Ane Lovrin – do sada nije odgovorio nitko.

U čemu je problem? Koalicija od dvadesetak nevladinih organizacija za ljudska prava traži da se prijedlog zakona povuče iz saborske procedure i otvori javna rasprava jer ako se taj zakon usvoji, on neće pomagati najsiromašnijima, nego će ih gurnuti u još veće probleme. Prema mišljenju aktivistice GONG-a Arijane Vele i Sandre Benčić iz Centra za mirovne studije, inače obje diplomirane pravnice, "zakon preusko tretira područje za koje građani mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć dok sva druga područja ostaju u nadleštvu monopola odvjetničke komore i skupih tarifa pravnog zastupanja koje je ta komora sama sebi propisala".

Kolika je tarifa za silovanje?

Naime, prema članku 5. prijedloga zakona, (besplatnu) pravnu pomoć mogu dobiti osobe u statusnim pitanjima, od državljanstva do dokazivanja očinstva, u radnom pravu i pred trgovačkim sudovima, ali ne na primjer – žrtve svih tipova nasilja. Parnični postupak ostaje i dalje u ingerenciji procjene sudova tko je siromašan a tko ne, a u kaznenim procesima vrijedi – zakon o odvjetništvu. Primjera radi, hrvatski sudovi su u 2005. odobrili samo tisuću tristo besplatnih zastupanja i oslobađanje od sudskih troškova u nešto više od 3000 predmeta što je u odnosu na nekoliko stotina tisuća molbi za pomoć nevladinim organizacijama zanemariv broj.

Usput rečeno, praksa "uredovnih dana" kada su sudovi jednom tjedno davali besplatne savjete strankama, ukinuta je u Hrvatskoj prije deset godina kao "socijalističko naslijeđe" iako se ta praksa provodi u Austriji dva puta tjedno do dana današnjeg, a dobro upućeni se sjećaju da se ukidanje besplatnih savjeta na sudovima nekako poklopilo s – novim zakonom o odvjetništvu.

"Građani lošeg imovnog stanja ne smiju biti ograničeni u tome za koje će im se vrste predmeta pružiti pravna zaštita o trošku države jer se time derogira njihovo Ustavom zajamčeno pravo na pristup sudovima... Njima se besplatna pravna pomoć mora pružiti u svim predmetima i pravnim stvarima te ih država ne smije ograničavati odredbama ovog Zakona", stoji u pismu Vladi koje je potpisala koalicija nevladinih organizacija. Dok član HHO-a Žarko Puhovski smatra da je zakon "napisan kompliciranim, nerazumljivim i birokratskim jezikom od čega će biti malo koristi", profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Alan Uzelac, koji je 2004. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakona, u razgovoru za Feral ističe da je prijedlog zakona "od samog početka bio mišljen tek kao novi sloj na torti postojećih zakona, a ne kao sustavni način rješavanja pitanja pristupa sudovima najsiromašnijih slojeva". "Do sada smo imali neke zakonske odredbe o pomoći koje praktično nisu funkcionirale, a sada ćemo imati praksu u kojoj zakon neće funkcionirati", smatra Alan Uzelac.

Uputnica za korupciju

Pitanje na koje upozoravaju i stručnjaci i nevladine organizacije jest kako procijeniti tko je zaista siromašan i tko će takve odluke donositi. Naime, prema prijedlogu ovog zakona odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija su ukupna obiteljska primanja manja od iznosa najniže mjesečne osnovice za obračunavanje poreza, koja sada iznosi 2298 kuna.

Dok nevladine aktivistice Sandra Benčić i Ariana Vela upozoravaju da "pravnu pomoć temeljem ovog zakona neće moći ostvarivati, na primjer, majka dvoje studenata koja ima mjesečni prihod od 4000 kuna i živi u iznajmljenom stanu koji plaća s režijama 2000 kuna", profesor Uzelac tvrdi kako će zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći biti poligon za zloupotrebe i korupciju. "Razmišljanje da će takav korisnik prvo stajati u redu pred činovnicima općinske uprave - koji će se prema ovom 'siromaškom pravu' odnositi s pozicija 'vladarske veličanstvenosti' - da bi dobio 'uputnicu' za predmet u kojem će, na primjer, tužiti susjedno tijelo općinske uprave radi diskriminacije i lošeg postupanja - prilično je nerealna ideja".

"S druge strane taj organ, kronično zatrpan poslovima i papirima, daleko je i od problema koji muče tog čovjeka i od tijela koje bi trebalo voditi postupak pa ostaje da se krajnje formalnom metodom procijeni imovinsko stanje klijenta što će predstavljati model pretplaćen na zloporabe u atmosferi korupcije koja cvjeta upravo u tijelima državne uprave", smatra naš sugovornik.

S obzirom da je sama ideja države u zapadno-evropskim društvima još od Rousseaua shvaćena kao solidan javni servis, praksa besplatne pravne pomoći, na primjer, u Engleskoj govori o tome da ona košta jednako koliko i cijeli pravosudni sistem zajedno jer čak ni srednji slojevi u toj zemlji nemaju dovoljno novca za plaćanje advokata.

Pogled na hrvatski prijedlog zakona o pravnoj pomoći nakon prvog čitanja u Saboru i nakon ozbiljnih primjedbi u javnosti - koji, usput rečeno, u članku 2. između ostalog kaže da se "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja" - govori o tome da je on sastavljen iz pozicije interesa državnih tijela, Ministarstva financija i odvjetničkog ceha te da je korisnik pravne pomoći ostao – na zadnjem mjestu.

Na kraju kao i na početku: što će biti s nevladinim organizacijama koje su i do sada pružale neke oblike pravnih savjeta siromašnim građanima?

Idealno loša praksa

Prema prijedlogu zakona, u članku 41., udruga može pružati pravnu pomoć "kada pruži dokaze da je osigurala pružanje pravne pomoći od strane osobe koja ima diplomski studij prava, ima položen državni stručni ispit ili drugi odgovarajući ispit..." protiv čega načelno NGO-i nemaju ništa protiv, ali ono što je sporno jest opseg poslova i – opći ton.

Naime, kontradiktorno je da se predlagači pozivaju na dosadašnje široko humanitarno iskustvo nevladinih organizacija u potrebi kreiranja zakona, a onda im u nekoliko škrtih rečenica propisuju dužinu štapa budućeg djelovanja.

Što se stručnosti tiče, nije realno da baš svaka šuša u NGO-ima daje pravne savjete, a u slučaju Srpskog demokratskog foruma, u svih sedamnaest njegovih ureda rade diplomirani pravnici, suci i odvjetnici, najviše zato jer su devedesetih – masovno izbacivani s posla.

Generalno gledano, tamo gdje zakon i odvjetnici posljednjih petnaest godina nisu željeli ni primirisati stizale su nevladine organizacije u pomoći nevoljnim ljudima. Zamislite starca iz Gornjeg Hrastovca, na nesreću Srbina, koji mora stići do četrdeset kilometara udaljenog Dvora na Uni autobusom koji ide jednom u dva dana da bi ostvario pravo na povrat kuće, mirovine i zdravlja a ne zna ni što ga je snašlo i kome se treba obratiti jer većina službenika za njega nema vremena.

U stotinama tisuća takvih slučajeva bez obzira na nečija krvna zrnca pomagale su nevladine organizacije i to silno iskustvo ne samo da nije honorirano novim zakonom nego predlagačima ne predstavlja razumnu i korisnu sponu za odnos države i krajnjih korisnika.

"Čak i kada bi zakon bio idealno napisan, nevladinim organizacijama u domaćim uvjetima ostaje puno posla u prostoru između neukih službenika i neukih stranaka", smatra Srđan Dvornik, direktor Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Takva praksa partnerstva države i nevladinih organizacija gdje se razmjenjuje iskustvo i entuzijazam jednih s formalnom nadležnošću drugih, poznata je posvuda po Evropi, naročito u području ostvarenja socijalnih prava, ali domaći prijedlog zakona o pravnoj pomoći nije očito napisan s tom namjerom.

Sužavajući područje pravne pomoći, ograničavajući prava krajnjih korisnika nemogućim imovinskim cenzusom i lišavajući se usluga nevladinih organizacija, država je pokazala da sebe još uvijek ne doživljava kao javni servis, nego kao labirint cehovskih interesa pa će i zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći na kraju postati – na vrbi svirala.

 

Komentari: 

0 0 # Superhikovo zakonodavstvoXman 2007-09-14 12:19
Prvo su nas osiromašili i napravili od nas socijalne slučajeve, a sada donose zakon po odredbi da "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja". Pa nek neko kaže da nije sastavljen u interesa moćnih i bogatih i odvjetničkog ceha da postanu još moćniji i bogatiji.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # miro@miro.hrPravo za bogate 2007-09-23 15:18
Ovo što imamo nije vrijedno imena "sudstvo" a [cenzurirano]ar ija s cijenama odvjetničkih usluga izvedena je upravo kako graðani ne bi mogli tražiti pravdu, čak ni na ovakvom sudu punom raznih Lozina i Milanovića, da im se ne bi slučajno zalomilo da je i dobiju. Ovim zakonom bit će im onemogućeno da izaðu čak i pred takve sudačke ništarije.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dodatni problemJZ 2007-09-23 15:40
Tu imamo jedan dodatan problem. Ukoliko se graðanin RH odluči potra¾iti pravdu na meðunarodnim sudovima, oni neće primiti predmet ukoliko isti ne proðe kroz sve pravne instance u Hrvatskoj. A taj prolazak kroz sve pravne instance u Hrvatskoj je jako skup i biće još skuplji i može potrajati toliko dugo da čovjek jednostavno odustane od sudske borbe. A to je još jedna pogodnost za bogate.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Privid političkog konsenzusa

    gost 04.07.2022 10:03
    Kapelijevo tanko opravdanje
    Ispravka: Bivši gradonačelnik se pokušao opravdati. Za Novi list je kazao da je projekt ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    . 04.07.2022 10:03
    .
    Ajmo mi svi predati u Lošinjski urbanizam da dogradio svoje kuće ko Mrtvašku.Baš me zanima ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Zoro 04.07.2022 09:43
    Gradnja ili dogradnja, pitanje je sad
    Zgodno je kako Anina ekipa naglašava da podršku daje dogradnji. Gradnju višestruko većeg i ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Magarac je bio 04.07.2022 08:48
    Tko se nije skrio
    Kako to gradonačelnica voli reći: Maske su pale. Ove vijećnici su do sada glumili nezainteresiran ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Homo sapiens 04.07.2022 00:55
    Kariola
    Kariola pripada vozačima, a kome drugom? Kad ju nakrcaju pa samopuzdano krenu prema muliću ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Bombula 03.07.2022 17:48
    Đovani
    Čija je karjola na Mrtvaški? Da se odmah dogovorimo čija je najskuplja karjola na svijetu!Smatram ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Leo 03.07.2022 17:11
    Nije zlato sve što sja
    Ovi neki iz upravnog vijeća LU bi mogli završiti onkraj brave.
     
  • Privid političkog konsenzusa

    gost 03.07.2022 12:04
    Uvijek isti trik
    A kad ih izaberu pa uđu u GV priklonit će se Kučićkinom HDZ-u. Sjetite se Živkovića, Maljevca ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    ZM 03.07.2022 10:56
    Politički kurveraj
    Varaš se. političari su neuništivi kao žohari. Do narednih izbora ima još tri godine, a oni ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    PRdac 03.07.2022 10:43
    Slika sve objašnjava
    Ova slika sve objašnjava. I zašto je problem na Mrtvaški, zašto ljudi bježe s otoka i iz ...
     
  • Drama na Lošinju zbog luke Mrtvaška

    Dugi 03.07.2022 10:29
    Zastave
    Glavni urednik je umoran od nočnih zabava sa vlasnikom Kigo čartera i kapetanom ...
     
  • Drama na Lošinju zbog luke Mrtvaška

    Dugi 03.07.2022 10:22
    Dugine boje
    Znaci istina je sta se prica po kavama?, ekipa duginih boja :-x
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Žuja 03.07.2022 10:17
    Pobjedonosni hod Rivom
    Ovima smo mi taoci a ne taoci onih koji o njihovim odnosima kritički pišu. Pogledajte njihov ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Gost 03.07.2022 10:06
    Upao kao Pilat u 'Vjerovanje'
    Mujagić je u ovaj spisak upao kao ono u izreci "Poncije Pilat u Vjerovanju". (Upasti u nešto ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Homo sapiens 03.07.2022 09:47
    Podrška projektu oksimoron
    Projekti se podržavaju prije započinjanja. Ovaj apel za podršku bio bi oksimoron (drveno ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Gost, ma ne ovaj Anin trol 03.07.2022 09:41
    Mamlaz opet luduje
    Mamlaz nas i dalje pokušava uvjeriti da stanovnici otoka Lošinja imaju posebno pravo odrediti ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    .... 03.07.2022 09:40
    ....
    Neka gospođa pokaže papirologiju o Mrtvaška što je potpisala?Niti jedan dokaz niste pobili ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    NN 03.07.2022 09:31
    Dokaži blaćenje!
    Da je namjena članka blaćenje gradonačelnice u njemu bi bile napisane klevete, t.j. neistine.
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Lošinjska 03.07.2022 09:29
    Istina
    Cijeli ovaj grad i okolna mjesta i otoci su taoci bolesnih odnosa Ane,garija, nedića,mujagića ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    ... 03.07.2022 09:25
    ...
    Sama po sebi činjenica da su podnijeli zahtjev za izmjenu građevinske dozvole je dovoljan dokaz ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    ..... 03.07.2022 09:06
    GOST
    Zato nam je u državi tako jer komentare kao tvoje slušamo svaki dan. Ako imaš muda uzmi ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Vito 03.07.2022 08:58
    Di si bija kad je grmilo
    Ovi što su se sada javili, trebali su to učiniti prije godinu dana. Opake vrućine su ih ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    ..... 03.07.2022 08:57
    Adriatic. hr
    Admine krivo si lajkao. Na moju konstataciju trebao si lajkat crveno, nisi shvatio poruku
     
  • Privid političkog konsenzusa

    .... 03.07.2022 08:55
    GOST
    Ma članak je glup jer je namijenjen da oblati gradonačelnicu i vijećnike, i to ni manje ni ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Mrtvaškoj 03.07.2022 07:22
    Stanje na
    Ilovik -Mali Lošinj niti 2 000 putnika. Ilovik-Mrtvaška 19 000 putnika u godinu dana!
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Mrtvaškoj 03.07.2022 06:59
    Stanje na
    RADOVA NEMA! ZAŠTO?AKO STE DOBILI NOVCE IZ EU!DI JE PROBLEM? Sve mi smrdi da je projekt ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Popaj 03.07.2022 06:26
    Skriveni ciljevi apela
    Ne znam da li lažeš ili si preglup da shvatiš što je napisano. Autor ne tvrdi da je to nešto ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    Drug Žito 02.07.2022 22:23
    ...
    Njegovo je vrijeme prošlo? Ne razumijem dal je to prijeteća poruka ili sanjarija? Fasizam se ...
     
  • Privid političkog konsenzusa

    .... 02.07.2022 21:19
    Adriatic. hr
    Koje gluposti nekoga tko se krivo predstavlja.
     
  • Privid političkog konsenzusa

    .... 02.07.2022 20:56
    GOST
    Interesantan članak bez glave i repa koji je napisan po principu Trla baba lan. Interesantno ...