Aktivnost Društva može biti samo »vatrogasna«, jer napuštene životinje su prije svega problem zajednice, rečeno je na skupštini Društva za zaštitu životinja.
Na skupštini Društva za zaštitu životinja Mali Lošinj, za novu predsjednicu je izabrana Irena Kučić, umjesto dosadašnje Sonje Jadreško. Uz njih, u sastav Upravnog odbora ušle su još Dragica Tomić, Bojana Genov i Veronika Vidoš, a formiran je i širi krug vodstva u kojem su još i Senka Stojanović, Jasmina Knežević, Suzana Radić, Tehvida Popov, Damir Bivol i Roland Wegemann.
Financijsko stanje udruge je vrlo zabrinjavajuće, s obzirom da je priljev predviđenih sredstava iz gradskog proračuna spor, a troškovi sterilizacija se gomilaju. Predloženo je da se novac prikupljen globljenjem nesavjesnih vlasnika kućnih ljubimaca, koje kažnjavaju komunalni redari, usmjeri upravo za troškove sterilizacije u veterinarskoj stanici.
Bojana Genov istaknula je da aktivnost Društva može biti samo »vatrogasna«, a da su napuštene životinje prije svega problem zajednice.
Usvojene su i promjene statuta Društva, izvješćuje Novi list.
AKTIVNOSTI TIJEKOM PROVOĐENJA PROGRAMA
Direktna zaštita i skrb o životinjama odvija se na dvadesetak lokacija na kojima su grupirane napuštene životinje, čime se postižu dva cilja: umanjenje neposredne patnje životinja i povećanje kvalitete njihova života, te prevencija nekontroliranog rasta populacije i s tim u vezi mogućih epidemija.
Direktna skrb podrazumijeva hranjenje, sterilizaciju, cijepljenja i liječenje bolesnih životinja, u suradnji sa Veterinarskom stanicom. Ističemo dobru suradnju, stalnu podršku i pomoć naših veterinara, pri čemu naša briga prema životinjama bez njih ne bi bila ni izbliza uspješna.
Porastao je značajno broj životinja koje napuštaju i ostavljaju turisti i Društvo nema prostornih, financijskih niti ljudskih resursa da ovaj dio obavlja kvalitetno. Upozoravamo da je nužno veće sudjelovanje lokalne zajednice i veće angažiranje proračunskih sredstava, kako bi se ovaj problem riješio na primjeren način u skladu sa europskim standardima.
Kontrola populacije napuštenih životinja - sterilizacija i kastriranje - obavljana je usprkos poteškoća hvatanja poluduvljih životinja, te nedostatka prostora za prihvat i oporavak životinja. Sterilizirali smo 91 mačku i 17 pasa, od toga 37 mačaka i 6 pasa sredstvima suradničkog društva iz Njemačke. I ovom prigodom zahvaljujemo timu Veterinarske ambulante za maksimalno izlaženje u susret u pogledu termina operacija, te cijene zahvata koja je za Društvo i njegove članove upola manja.
Monitorirali smo proces primanja poticajnih sredstava za uzgoj i nabavu životinja koje se koriste u gospodarske svrhe, te smo ustanovili da ljudi koji ne posjeduju zemlju nabavljaju životinje, ostvaruju priljev novca, te potom napuštaju životinje na gradskom i tuđem zemljištu, zanemaruju ih i prepuštaju gladi, žeđi te stradavanju u prometu, pri ćemu ugrožavaju sudionike u prometu. O ovim smo pojavama izvijestili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, od kojih nismo dobili nikakav odgovor. Smatramo da je za poboljšanje situacije potreban veći i koordiniraniji angažman cijele lokalne zajednice, prvenstveno lokalne samouprave koja ima mehanizme kojima može sankcionirati ovakvo ponašanje.
Akcije udomljavanja Društvo provodi redovito u slučajevima pronalaska mladunčadi, koje je moguće i lakše udomiti. Odrasle životinje preuzima suradničko društvo u Njemačkoj (Freunde der Tiere), gdje je kultura odnosa prema životinjama na višoj razini i gdje im je lakše osigurati smještaj. Veliki broj životinja ostaje napušteno, često su divlje i ne mogu se uhvatiti radi sterilizacije.
Tijekom 2007. smo, osim udomljavanja mačića i štenadi u Njemačku, imali znatnog uspjeha sa udomljavanjem u Zagreb.
Edukacije za volonterstvo i nenasilno ponašanje među djecom i mladima za Društvo provodi Centar za zdravo odrastanje, koje okuplja u sedmičnim radionicama dvedesetak djece školske dobi te s njima provodi tematske radionice koje se temeljene na holističkom pristupu i njegovanju nenasilne komunikacije i kulture mira.
Društvo bi trebalo više angažirati vlastite resurse kako bi bilo prisutnije na lokalnoj razini i na području edukacije, a ne samo servisa kućnim životinjama.
Senzibilizacija zajednice i obilježavanje prigodnih dana
Društvo je tijekom ove godine bilo angažirano u medijskom naglašavanju problematike okrutnosti prema životinjama, te je bilo prisutno u Novom listu i Večernjem listu, na nekoliko nacionalno posjećenih web portala, na stranicama volim-losinj, te na RTL televiziji.
Tijekom 2007. godine poboljšala se je suradnja sa policijskom postajom, kojima smo višekratno pisali kako bismo ih obavijestili o slučajevima nasilja prema životinjama. Policija je počela izlaziti na teren i istraživati ovakve slučajeve, te pozivamo članstvo i ostale građane da prijavljuju slučajeve napuštanja, mučenja i zanemarivanja životinja, jer su to djela kažnjiva po zakonu o zaštiti životinja. Još uvijek se nisu dogodili pomaci što se tiče masovnih trovanja i očekujemo da svi članovi društva daju svoj doprinos pritisku na članove zajednice i institucije da se prekine ovakav sramotan način rješavanja problema prevelike populacije životinja.
Društvo je surađivalo sa Centrom za zdravo odrastanje u održavanju likovne kolonije, kojoj je ovogodišnja tema bio macaklin. Cilj kolonije je dokidanje suprotnosti između kulture i prirode, te poticaj sa područja kulture za zaštitu okoliša i očuvanja životinjskog svijeta. Kolonija je bila međunarodnog karaktera i bila je dobro medijski popraćena. Smatramo da je bila dobro primljena u zajednici. Nakon održavanju kolonije aktivnosti su posustale, pa nije tiskan katalog, čija bi svrha bila dalje populariziranje zaštite životinja te ostavljanje traga o aktivnostima.
Slijedom programskog usmjerenja na zaštitu okoliša kao preduvjeta očuvanja životinjskih vrsta i njihovih staništa, u okviru ekokoordinacije sudjelovali smo u uređenju web portala volim-losinj, te smo bili suorganizatori dvije javne tribine posvećenu očuvanju prirodnih resursa i suizdavači studije slučaja, koji je financirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Involvirali smo se u proces donošenja prostornog plana, pri čemu smo dali vlastitu primjedbu na lokaciju azila za životinje i podržali primjedbe koje su dali aktivisti za zaštitu okoliša.
Kao najveći problem Društva ističemo manjak financija i volontera. Manjak financija rezultira ostajanjem na onim djelatnostima koje su urgentne - hranjenje i liječenje napuštenih životinja, te sredstava ne dostaje za promotivne materijale, javne akcije, oznake... Zbog manjka volontera nije moguće iskoristiti svu pomoć koju bi se moglo naći u lokalnoj zajednici (npr. prikupljanje hrane na dnevnoj razini u restoranima, obilazak terena i sl.). Društvo treba mehanizam kako uključiti svoje članove koji nisu uključeni u rad Izvršnog odbora.