Odgovarajući na pitanje što misli o sniženju stupnja zaštite mora u lošinjskom akvatoriju, Draško Holcer iz udruge Plavi svijet kaže da udruga nema nikakvu nadležnost nad osnivanjem niti upravljanjem zaštićenim područjem, te da su jedino lokalna zajednica Lošinja i RH izgubili rezervat, izvijestio je Večernji list.
Čestitam vam Dan dupina s malim zakašnjenjem. Kako ste ga proslavili?
Ove godine proslavili smo već 17. dan dupina. Izložba crteža i proglašenje najboljih, oslikavanje rive, igre s djecom, već su standardni dio programa.
Kako je i kad osnovana udruga Plavi svijet?
Plavi svijet, Institut za istraživanje i zaštitu mora, osnovan je 1999. Inicijalno, ideja je bila osnivanje udruge koja bi osigurala financiranje rada Jadranskog projekta dupin, projekta istraživanja dobrih dupina u akvatoriju Lošinja, no organizacija se značajno promijenila.
Koje su vaše glavne aktivnosti?
Osim istraživanja dupina na Lošinju imamo i istraživačku postaju na Visu, a provodimo istraživanja i u području Kornata i zapadne obale Istre. Provodimo i istraživanje morskih kornjača. Osnovali smo i vodimo Lošinjski edukacijski centar o moru.
Kako se financirate?
Financiramo se donacijama, sponzorstvima te programima koje prijavljujemo na natječaje.
Koliko dupina su ljubitelji dobrih dupina usvojili i koji je posebno popularan?
Usvajanje dupina predstavlja simbolični čin brojnih pojedinaca koji uplaćuju donaciju za naš rad. Meta, Mush, Šonja i Debby dupini su koje možete usvojiti, dobiti njihovu fotografiju i malu priču o onome što znamo o njima. Ove godine Šonja je najčešće izabrani dupin. Inače, ove godine imamo oko 300 donatora - usvajatelja. Više informacija o usvajanju možete saznati na stranicama www.plavi-svijet.org
Čuju se nagovještaji da biste mogli izgubiti status rezervata. Što bi to značilo za dupine?
Plavi svijet nema nikakvu nadležnost nad osnivanjem niti upravljanjem zaštićenim područjem, te su jedino lokalna zajednica Lošinja i RH izgubili rezervat. Plavi svijet je istraživanjem utvrdio daje područje Kvarnerića predloženo za zaštitu jednog od ključnih staništa za dobre dupine u Jadranu, a populacija koja u njemu obitava kritično je ugrožena. Naše rezultate potvrdili su Znanstveno vijeće Sporazuma o zaštiti kitova Sredozemnog i Crnog mora te prihvatili Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture proglašenjem preventivne zaštite koja je istekla krajem prošlog mjeseca. Bez mjera zaštite nastavit će se trend smanjenja broja dobrih dupina u ovom području.
Što ćete sad učiniti?
Što se nas tiče, nastavit ćemo s radom na istraživanju zajednice dobrih dupina.
Postoji li mogućnost da budu zadovoljni lokalni ribari, a da i dupini budu zaštićeni?
Ribari ne bi mali posebnih problema s osnivanjem rezervata.
Kako je ovo pitanje zaštite riješeno u državama koje imaju dupine?
Možda je najbolji primjer Irska koja je cjelokupne teritorijalne vode 1991. proglasila rezervatom za dupine i kitove.
Kako ste se vi osobno zaljubili u dupine?
Prvi susret s njima imao sam prije 35 godina, kada sam s bakom na ljetovanju promatrao brod na čijem su se pramčanom valu igrali dupini. Mislim da je sve započelo još tada.