Nalazite se ovdje: Naslovnica // Zaštita mora // Destinacijski management kao sumrak znanosti

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

● Povezani članci

Destinacijski management kao sumrak znanosti

  • Ispis
Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 
Detalji
Kategorija: Zaštita mora
Objavljeno Četvrtak, 15. 05. 2008.
NN

otorinGospoda iz povjerenstva za ukidanje zaštite dupina u lošinjskom akvatoriju svojim olakim negiranjem znanstvene osnove s područja za koje nisu stručna i pozivanjem na skupinu znanstvenika kojima su dupini sekundarni interes zapravo daju uzor prema kojem se netko tko često kopa nos može nazvati stručnjakom za otorinolaringologiju.

Zaključak o "opravdanosti i ne opravdanosti" Rješenja Ministarstva kulture RH o preventivnoj zaštiti dijela mora uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja" je upravo nevjerojatan dokument. Na stranu nepismenost onoga tko ga je sročio i potpisao, to je paušalna izjava skupine laika, da ne kažem neznalica, koju je gradska vlast ovlastila da presude o znanstvenoj utemeljenosti niza stručnih ekspertiza. Ti ljudi po kratkom postupku konstatiraju da "prijedlog profesora doktora Gomerčića odražava pravo stanje i na našem području i na području cijelog Hrvatskog dijela Jadrana" te da ga u cijelosti prihvaćaju.

Ovo je sumrak znanosti i pobjeda ne samo trenutnih materijalnih interesa jedne skupine koja se prikazuje kao cijela otočna zajednica, nego i pobjeda samozvanih stručnjaka, koju podupire poltronizam nositelja gradske vlasti i oporbe uoči narednih lokalnih izbora. Pohlepa, neznanje, privatni interesi, tezgarenje nekolicine vlasnika zvučnih diploma i titula za masne honorare i političarsko dodvoravanje biračima doveli su do toga da se opredjeljenja za održivi razvoj, čuvanje okoliša i destinacijski management svode na puko pomodno fraziranje.

Dakle, skupina laika u povjerenstvu predlaže Gradskom vijeću da donese odluku kojom će zahtijevati da se ukine preventivna zaštita, s obrazloženjem da nema nikakve potrebe niti znanstvene osnove da se ovakvi rezervati osnivaju u unutrašnjim hrvatskim vodama, "u dvorištima stanovništva naših otoka". Demagogiju o dijelu hrvatskoga mora,  kao privatnom dvorištu lokalnog stanovništva razumijem (to uvijek pali), ali ne razumijem bahatost tih ljudi da s lakoćom prosuđuju o znanstvenoj osnovi pozivajući se na plaćenu ekspertizu izvjesnog profesora doktora Gomerčića te na "stav o ovoj problematici" koji su dali - kako se kaže u zaključcima Povjerenstva "i sljedeći znanstvenici s tog područja, doktori znanosti: Hrvoje Lučić, Marina Đuras i Ana Galov, te profesori: Đuro Huber i Snježana Vukov, kao i profesor doktor Emin Teskaređić."

E pa tu smo! Zbog toga dijela zaključka i pišem ovaj komentar.

Tu se kaže "znanstvenici s tog područja". Kojega područja? Dr. Gomerčić je veterinar, specijalist za histologiju koji se onako usput bavio i proučavanjem mahom mrtvih dupina. Zato eksperti ACCOBAMS-a s pravom konstatiraju da "prof. Gomeričić i dr. Teskeredžić nisu upoznati s najnovijim nalazima staništa dobrog dupina i s njihovom ekologijom ponašanja na prostoru Kvarnerića. .... Za razliku od studija koje su se nekad bavile isključivo mrtvim životinjama, danas opseg posla obuhvaća detaljna ispitivanja životinja u njihovom prirodnom okolišu, pomoću fotografske identifikacije, akustičnog snimanja, biopsije, satelitske i radijske tehnologije ...Veterinari, stručnjaci za anatomiju i stručnjaci za akvakulturu svakako mogu pridonijeti znanosti i očuvanju. Međutim, od njih se ne može očekivati potpuno poznavanje biologije populacije, ekologije ponašanja, konzervacijske biologije ili simulacije prostornih preferenci staništa, odnosno disciplina i alata koji su bitni za određivanje staništa dupina, a što je opet od središnje važnosti za svaku vjerodostojnu procjenu vrijednosti zaštićenog morskog područja za dupine.

Povjerenstvo se razmahuje i stručnnošću E. Teskeređića, koji jeste stručnjak, ali za marikulturu. Već i površno propitivanje na internetu pokazuje da mu se objavljeni radovi odnose na školjkaše i neke druge morske organizme, a kako se vidi iz njegova "izlaganja" na sastanku u Zagrebu, on tvrdi da dupina kraj Nerezina nema, jer ih on nije vidio.

Hrvoje Lucic je napisao disertaciju DOBNE I SPOLNE RAZLIKE U MINERALNOJ GUSTOĆI NADLAKTIČNE KOSTI I PODLAKTIČNIH KOSTIJU DOBROG DUPINA (Tursiops truncatus) I PLAVOBIJELOG DUPINA (Stenella coeruleoalba) IZ JADRANSKOG MORA u kojoj kaže da se "kitovi (Cetacea) ubrajaju se u ugrožene životinje, a pojedine vrste i među najugroženije životinjske vrste uopće. Dugi niz godina prati se značajan smjer opadanja brojnosti jedinki u populacijama gotovo svih vrsta ovoga reda te mijenjanja zoogeografske rasprostranjenosti pojedinih vrsta. Primjer toga je i Jadransko more u kome je danas stalno prisutna samo jedna vrsta kitova, dobri dupin, Tursiops truncatus (Montagu, 1821.) čija se brojnost procjenjuje na oko 220 jedinki iako je ranije tih vrsta bilo više." Također ističe da je zaštita svih vrsta kitova u Republici Hrvatskoj pravno uređena Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine, 30/1994, 162/2003), Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (Narodne novine, 31/1995) te odgovarajućim međunarodnim sporazumima. S ciljem zaštite i održanja u osjetljivom sustavu prirode, biologija kitova danas je predmet brojnih, sada već multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja prirodnih i biomedicinskih znanosti."

Citirani dijelovi njegove disertacije nekako protivrječe njegovoj potpori teoriji da dupine ne treba štititi...

U poduljem spisku radova Đure Hubera sudeći prema naslovima i po tome što se mahom radi o skupnim radovima, dupini su mu periferan interes. Među njegovim radovima dominiraju naslovi poput Krvne žile grudnog uda indijskog slona, Ekološke osnove endohelmintskih invazija u zagrebačkom Zoološkom vrtu, Istraživanja javnog mnijenja o vukovima u Hrvatskoj i t.sl.

O ostalim autoritetima na koje se Povjerenstvo poziva nisam konzultirao internet jer se mjerom stručnosti Martine Đuras valjda može smatrati činjenica da se ona preziva još i Gomerčić, budući da mu je snaha, dok mu je Ana Galov kćer (udata je Galov, a inače je Gomerčić).

Gospoda iz povjerenstva za ukidanje zaštite dupina u lošinjskom akvatoriju svojim olakim negiranjem znanstvene osnove s područja za koje nisu stručna i pozivanjem na skupinu znanstvenika kojima su dupini sekundarni interes zapravo daju uzor prema kojem se netko tko često kopa nos može nazvati stručnjakom za otorinolaringologiju.

NN, podaci poznati uredništvu 

 

Komentari: 

0 0 # Profesionalci — Stručnjak 2008-05-15 20:07
"U ovoj je sredini odavno prevladalo shvaćanje profesionalne etike po kojem investitor legitimno teži isključivo i jedino maksimalizaciji profita, dok struka radi za naručitelja. Profesionalizam je sveden na značenje sadržano u sintagmi profesionalni ubojica."
Kopirano sa ove stranice pod "Rekli su".
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # da.... — zabrinuti pješak 2008-05-16 00:45
Iako sam pokusao kroz gorenavedene tame pod "Povezano" shvatiti koji su to argumenti Za (npr Plavi svijet) i Protiv (npr Gomerčić) samog smisla osnivanja rezervata nisam to uspio isčitati pa bi mislim bilo lijepo od nekog upućenijeg da taksativno navede argumente obiju strana po mogućnosti s linkovima na neke studije.
Hvala
PS: nemislom na argumente tipa štetnost za gospodarstvo, neće nama niko iz zg govorit šta ćemo mi radit i sl. nego sikljućivo vezane uz sanište i "životne navike" dupina
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # evo još jednom — lošinj 2008-05-17 09:42
Prof. dr. Hrvoje Gomerčić
Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
10000 ZAGREB, Heinzelova 55
tel.: 23 90 250; 091 531 97 02; faks: 24 41 390
E-mail:

U Zagrebu, 21. ožujka 2008.

PRIJEDLOZI ZA RASPRAVU O PROGLAŠENJU REZERVATA ZA DUPINE UZ ISTOČNU OBALU OTOKA CRESA I LOŠINJA

Predmet: prijedlozi za raspravu nakon održanog sastanka u Ministarstvu kulture RH o rezervatu za dupine, održanog 20. ožujka 2008.

Temeljem zaključka sastanka u organizaciji Ministrastva kulture RH vezano uz proglašenje zaštite dijela mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u svrhu zaštite i očuvanja populacije dobrog dupina, održanog 20. ožujka 2008. u Ministarstvu, kojim je dogovoren nastavak dogovaranja o navedenom problemu, svim sudionicima sastanka dostavljam svoje pismene prijedloge kao prilog raspravi na budućem sastanku o istom predmetu.
Ističem da ove prijedloge iznosim u ime skupine djelatnika Sveučilišta u Zagrebu koji se već niz godina bave znanstvenim istraživanjem sisavaca u hrvatskom dijelu Jadranskog mora (tri sveučilišna profesora, tri doktora znanosti koji su za sada jedini u Hrvatskoj doktorirali istražujući dupine u Jadranu i tri magistra znanosti - naglašavam da su dvojica od navedenih završila poslijediplomsk e studije iz Ekologije na Prirodoslovno-m atematičkom fakultetu u Zagrebu), te kao voditelj jedinih znanstvenih projekata u Hrvatskoj koji se bave istraživanjem dupina, a koje već niz godina financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Uz to, i kao voditelj do sada jedinog projekta o istraživanju dupina u Hrvatskoj u organizaciji UNEP-a i kao suradnik na meðunarodnim projektima o istraživanju sredozemne medvjedice i dupina u Jadranu iste organizacije Ujedinjenih naroda, te EU INTERREG ADRIA-WATCH .

1. prijedlog
Predlažem da se Rješenje Ministarstva kulture RH o preventivnoj zaštiti dijela mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u kategoriji posebnog rezervata - rezervata u moru od 26. srpnja 2006. (Klasa: UP/I-612-07/06- 33/676, Urbroj: 532-08-02-1/5-0 6-1) ne produži i tako zaustavi namjera trajnog proglašenja navedenog područja posebnim rezervatom u moru.

Obrazloženje:
Na temelju naših dugogodišnjih istraživanja dupina u čitavom hrvatskom dijelu Jadrana, pa tako i u području istočno od otoka Cresa i Lošinja, nedvojbeno smo utvrdili da ne postoji nikakva znanstvena osnova za proglašenje upravo navedenog područja rezervatom za dupine, jer se po ničemu ne razlikuje od ostalih dijelova Jadrana što se tiče života dupina. Stoga ovdje iznosim samo tri zaključka naših znanstvenih istraživanja koji ukazuju da navedeno područje ne udovoljava kriterijima postavljenim u stavku (1) članka 12. Zakona o zaštiti prirode: a) proglašeni navedeni rezervat - rezervat u moru, što se tiče divlje svojte dobri dupin (Tursiops truncatus) nije od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti niti reprezentativno sti; b) proglašeni rezervat nije stanište ugrožene divlje svojte dobri dupin (Tursiops truncatus), nego je samo vjerojatno 0,9% do 1,6% ili još manje stanište ove svojte; c) proglašeni rezervat nije osobitog znanstvenog značenja i namjere, što se tiče morskih sisavaca, odnosno divlje svojte dobri dupin (Tursiops truncatus). Osim toga, veličina područja proglašenog rezervata je svega 523,35 km2 morske površine što je za jednu pokretnu vrstu kao što je dobri dupin vrlo maleno područje i zbog toga ne predstavlja nikakvo područje koje bi eventualno barem i malo poboljšalo mogućnost za opstanak ove vrste u Jadranskom moru - ove zaključke sam u svako vrijeme voljan detaljno obrazložiti ukoliko Vam obrazloženja već nisu poznata.

Na temelju iznesenih stajališta, na ovom sastanku, svih prisutnih predstavnika tamošnjeg stanovništva (od g. gradonačelnika, tamošnjih političkih dužnosnika i predstavnika gospodarstva i ribarskih udruga) jasno je da su svi nazočni redom protiv proglašenja navedenog rezervata.
Smatram da je ovo brzopleto i nedovoljno argumentirano proglašenje rezervata izazvalo nepotrebno sukobljavanje "zaštitara prirode i zaštitara životinja" s lokalnim stanovništvom i ribarima te da se ponovno čuju, često i opravdani prigovori, na ponašanje centara države i tzv. "ekologista i zelenih" prema stanovništvu u provinciji. Tako se čuje da je Zagreb "čitav asfaltiran i ureðen" kako bi stanovništvo živjelo pod što boljim životnim uvjetima, a od stanovništva u provinciji se traži da živi pod što prirodnijim uvjetima, te da se priroda što manje prilagoðava uvjetima boljeg života stanovništva. Pa i na ovom sastanku smo čuli prigovore iz redova lokalnog stanovništva, da se država brine za dobrobit dupina, ali se ne brine za dobrobit tamošnjih ljudi. Tako je rečeno, da se vodi briga da se broj dupina ne smanji, ali o smanjenju broja tamošnjeg stanovništva se ne vodi briga, odnosno da se zbog brige za dupine ne vodi briga o tamošnjim ljudima. Naravno da to nije stav državne politike i znanstveno utemeljenog pogleda na očuvanje ugroženih životinjskih vrsta i općenito prirode, ali na žalost ovakvim potezima se šalju neprihvatljive poruke, koje kod stanovništva izvan velikih gradskih centara izazivaju takve obrambene reakcije. Ovakvim potezima se kvari dugogodišnji uspiješan rad na podizanju svijesti stanovništva uz hrvatsku jadransku obalu o potrebi zajedništva života ljudi s prirodom, odnosno u konkretnom slučaju o očuvanju i korisnosti dupina za jadransku biocenozu pa tako i za održivi razvoj ribarstva i cjelokupnog gospodarstva. Možemo se pohvaliti, da je u Hrvatskoj svijest ljudi o potrebi zaštite morskih sisavaca u relativno kratkom vremenu promijenjena od vremena kada su se dodjeljivale nagrade za ubijanje sredozemnih medvjedica i dupina, do današnjeg doba kada su ljudi i posebno ribari vrlo naklonjeni ovim životinjama. U posljednih dvadesetak godina to je vidljivo iz anketa koje smo proveli meðu stanovništvom Hrvatske i naročito po podacima o uzrocima smrtnosti dupina. Naime, od pregledanih preko 150 mrtvih dupina u Hrvatskoj svega ih je 3-4 namjerno ubijeno, usprkos velikom broju oružja kod stanovništva kao posljedice obrambenog rata. Tako sada, nakon dužeg vremena, zbog ovako proglašenog rezervata, ponovo slušamo o netrpeljivosti skupine ljudi prema dupinima.
Zbog svega naprijed navedenog sam uvjerenja da bez velike i opravdane potrebe (prema članku 12. Zakona o zaštiti prirode) nema potrebe da se ovakvi rezervati osnivaju u unutarnjim hrvatskim vodama u "dvorištima" stanovništva naših otoka i obale, koji bi u svakom slučaju manje ili više otežavali njihov život.

Kao odgovor na primjedbu da u inozemstvu postoje ugledni stručnjaci za dupine koji imaju drugačije mišljenje od našeg o proglašenju ovog rezervata, ističem da nas nimalo ne impresioniraju ''inozemni ugledni stručnjaci za dupine'' nego jedino argumenti, bez obzira od koga dolaze, koji idu u prilog proglašenja ovog područja takvim rezervatom za dupine. Meðutim, kako do sada nismo upoznati s argumentima ''inozemnih uglednih stručnjaka za dupine'' pa čak ni samog Zavoda za zaštitu prirode, to ću se niže osvrnuti samo na neke prijedloge udruge Plavi svijet (koji su izgleda jedini činili osnovu na temelju kojeg je Državni zavod za zaštitu prirode donio taj prijedlog o rezervatu) iz Velikog Lošinja objavljene u nekim medijaima ili na internetu, te na argumentaciju Državnog zavoda za zaštitu prirode, koju smo uspijeli saznati samo iz nekih javnih medija. Prije toga iznosim dijelove izvornog tekst jednog od voditelja organizacije ACCOBAMS iz kojih je vidljivo da proglašeni rezervat ne zadovoljava gotovo ni jedan od preporučenih uvjeta za proglašenje morskim zaštićenim područjem (MPA):
''... Rationale for proposals The discovery of an area with a particularly rich cetacean fauna is normally the first step in the mental process of deciding whether a special area should be designated to protect it. Research may reveal the existence of previously unknown sites having special importance for cetaceans, either because these contain critical habitats, or because negative interactions between cetacean and human activities are reported to occur and constitute threats or potential threats to cetaceans. ...
Criteria to identify sites containing cetacean critical habitat may include: areas used by cetaceans for feeding, breeding, calving, nursing and social behaviour; migration routes and corridors and related resting areas; areas where there are seasonal concentrations of cetacean species; areas of importance to cetacean prey; natural processes that support continued productivity of cetacean foraging species (upwellings, fronts, etc.); topographic structures favourable for enhancing foraging opportunities for cetacean species (canyons, seamounts). These criteria can be applied to protect sites containing cetacean critical habitats from human interactions, where: conflicts between cetaceans and fishing activities have been reported; significant or frequent bycatch of cetaceans is reported; intensive whale watching or other marine tourism activities occur; navigation presents a potential threat to cetaceans; pollution runoff, outflow or other marine dumping occur; or military exercises are known to routinely occur.'' - podcrtao H.G. (Giuseppe Notarbartolo-di -Sciara: MARINE PROTECTED AREAS FOR CETACEANS: BASIC CONCEPTS ON SELECTION, CREATION AND MANAGEMENT. - Tethys Research Institute, Viale G.B. Gadio 2, 20121 Milano, Italy -e-mail: )

Iz prijedloga za osnivanje "Lošinjskog rezervata za dupine",
Plavi svijet, Veli Lošinj, 2002.:
- "Osnovni razlog izabiranja Lošinjsko-Cresk og područja za prijedlog osnivanja morskog rezevata je potreba oporavka morskog ekosustava ozbiljno narušenog ljudskim aktivnostima i iskorištavanjem te činjenica da je ovo jedino dokumentirano područje u kojem boravi rezidentna populacija dupina u cijelom Jadranu. ..."
Prema zakonu o Zaštiti prirode: ''(1) Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativno sti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.''. Ako je predloženo područje ozbiljno narušenog ekosustava onda više nije jedinstveno, rijetko ili reprezentativno te više nema osobito znanstveno značenje. Osim toga iz dosadašnjih istraživanja je razvidno da su dobri dupini čitavog hrvatskog dijela Jadrana (a vjerojatno i čitavog Jadrana) pripadnici iste populacije dupina, te da se kreću po čitavom Jadranu pa ponekad borave i u predloženom području. Osim toga, nije istinita tvrdnja da je ovo jedino dokumentirano područje u kojem boravi rezidentna populacija dupina u cijelom Jadranu, jer je dokumentirano i opisano u brojnim našim radovima da dupini (pripadnici ''jadranske populacije dobrih dupina'') žive i borave po čitavom hrvatskom dijelu Jadrana. Ističem da predloženo područje nije stanište dupina nego samo mali dio njihovog staništa, te da ni u kojem slučaju nije neko kritično područje za dupine (npr. mjesto razmnožavanja, prehrane, obaveznog prebivanja, obaveznog prolaza ili nekog posebnog okupljanja)
- "..., Lošinjsko-Cresk o područje daje Hrvatskoj najbolje šanse za dugoročno osiguravanje zadovoljavajuće g staništa za dupine i ostale morske organizme u Hrvatskom Jadranu."
Upravo je ova tvrdnja iz prijedloga najopasnija za preživljavanje dupina, jer se stječe dojam da je osnutkom ovog rezervata riješeno preživljavanje dupina u Hrvatskoj, a u stvarnosti ovako malo područje nema gotovo nikakvog značenja za život jadranske populacije dobrih dupina
- "Predlaže se ... u vodama istočno od Lošinja i Cresa osnuje morsko zaštićeno područje s ciljem zaštite dupina i drugih vrsta kitova ... da će se time omogućiti učinkovita zaštita područja u kojem boravi jedna ili više vrsta koje se smatraju ugroženima, ..."
I ova je tvrdnja kao i gornja iz prijedloga najopasnija za preživljavanje dupina, jer se stječe dojam da je osnutkom ovog rezervata riješeno preživljavanje dupina u Hrvatskoj, a u stvarnosti ovako malo područje nema gotovo nikakvog značenja za život jadranske populacije dobrih dupina
- "..., s posebnim naglaskom na rezidentnu zajednicu dobrih dupina koja ovo područje koristi kao mjesto hranjenja."
Iz svih dosadašnjih istraživanja je jasno da se ne radi o nekoj rezidentnoj zajednici ovog područja, nego neke od životinja povremeno dolaze na ovo područje i zbog hranjenja
- "Glavni cilj osnivanja morskog zaštićenog područja je obnova i održavanje populacije dobrih dupina u Kvarneriću na održivom ... nivou. ..."
Na ovako malenom području potpuno je nemoguće da se održi i obnovi "populacija" dobrih dupina, jer prema dosadašnjim istraživanjima svi dupini barem u hrvatskom dijelu Jadrana pripadaju jednoj te istoj populaciji dobrih dupina.
- "Trenutno je akvatorij Lošinja i Cresa jedino dokumentirano područje hranjenja i odgoja mladunaca dobrih dupina u Hrvatskoj ..."
Tvrdnja je potpuno neosnovana i netočna, jer smo dugogodišnjim istraživanjem nedvojbeno utvrdili da se dupini hrane i legu i u drugim područjima hrvatskog dijela Jadrana.
- "... Za Lošinjsku populaciju poznato je da se područje predloženo za zaštitu konstantno koristi kao područje hranjenja ..."
Ponavljamo, da uopće ne postoji "Lošinjska populacija" dobrih dupina, a nije točna ni tvrdnja da te životinje konstantno to područje koriste za hranjenje.
- "... U hrvatskim teritorijalnim vodama nema dokaza da bilo koje drugo područje dugotrajno koristi neka rezidentna populacija dupina ..."
Opet se govori o "rezidentnoj populaciji dupina", o kojoj bi se moglo govoriti samo ako se misli na čitav Jadran, ali postoje područja za koja sigurno znamo da ih dugotrajno naseljuju skupine dupina, npr. u Srednjem kanalu izmeðu Dugog otoka te Ugljana i Pašmana.
- "Da bi se uspijelo utvrditi potpuno područje koje dupini koriste kao mjesto boravka (home range) te da bi se jasnije odredile točne granice zaštićenog područja, koje bi tada imalo punu vrijednost u smislu ispunjavanja cilja osnivanja, potrebno je provesti dodatna opsežnija istraživanja u području susjednom predloženom području za zaštitu. Preliminarno odreðenim granicama trebalo bi ostaviti mogućnost da se na osnovi daljnjih i dodatnih istraživanja one mogu povećati ili smanjiti ..."
Sami predlagači su svjesni da im nije poznato područje kojim se dupini koriste, te ovom prilikom priznaju da je dvojbeno postizanje cilja predloženim rezervatom.
- "... Veličina zajednice dobrih dupina koja boravi u akvatoriju Lošinja i Cresa procijenjuje se na oko 113 dupina ...Taj broj je značajno ispod klasifikacije IUCNa od 250 jedinki kada se izolirana populacija smatra "kritično ugroženom ...".
Iako su prije tvrdili da u području predloženog rezervata boravi 160, 140 i 100 dupina, u ovom prijedlogu spominju oko 113 dupina, ali opet tvrde da oni na tom području borave, a vjerojatno je samo istina da su kroz odreðeno vrijeme u tom području vidjeli toliko dupina, što ni u kojem slučaju ne znači da oni tu borave, nego su se u odreðenom trenutku na tom području zatekli. Koristeći klasifikaciju IUCN-a o izoliranim populacijama, vjerojatno žele naglasiti da je ''njihova Lošinjska populacija'' kritično ugrožena, a na osnovi brojnih istraživanja je jasno da su svi dobri dupini u Jadranu pripadnici jedne te iste populacije, te da čak ni ta jedinstvena (znatno veća od ''Lošinjske'') populacija najvjerojatnije nije izolirana populacija
- "..., te priobalno područje Lošinja omiljena su mjesta za hranjenje i društvene interakcije, a takoðer se koriste i kao mjesta podizanja mladunaca ... Ova populacija ..."
Takovih mjesta po Jadranu ima posvuda, te to nije nikakva posebna karakteristika priobalja Lošinja.
- "Sve vrste morskih kornjača ... U području predloženom za zaštitu posebno se često opaža glavata želva (Caretta caretta). Vjeruje se da se dio populacije koja gnijezdi u Grčkoj hrani i prezimljava u ovom području."
I opet predlagači samo vjeruju da u tom području glavata morska kornjača (Caretta caretta) prezimljava i hrani se, ali je činjenica da se ova vrsta morskih kornjača nalazi po čitavom Jadranu, a ne samo u području predloženog rezervata.

I samo jedan citata iz članka: "The Lošinj Dolphin Reserve: two decades of work for a conservation success story?", Fins Newsletter of ACCOBAMS 3 (1), 22-24, 2006., tiskanog u Monaku, koji vrvi netočnim konstatacijama i potpuno proizvoljnim tvrdnjama:
"In Spring 2005 a lone female monk seal (Monachus monachus) was sighted regularly in the area. It was the first recorded sightings is several decades as the species is considered geographically extinct in most of the Adriatic Sea.".
I ova tvrdnja u vezi osnivanja predloženog rezervata je netočna i izrazito tendenciozna, jer se želi prikazati da je to područje važno i za preživljavanje sredozemne medvjedice. Činjenica je da je zabilježeno da se sredozemna medvjedica posljednjih godina pojavila u preko 20 slučajeva na različitim mjestima hrvatskog dijela Jadrana od Lastova do Rovinja, pa meðu ostalim i dva puta u području predloženog rezervata i nekoliko puta u njegovoj blizini (M. Duras Gomercic, T. Gomercic, D. Huber and H. Gomercic: Recent sightings of the monk seal in Croatian areas of the Adriatic. The Monachus Guardian 8 (2), 1-3, 2005.). Nije istina da se redovito pojavljuje u području rezervata, niti nije jasno kako je autoru poznato da se radi o ženki, kada prema dosada svim poznatim podacima, uopće nije 100% sigurno da se radi baš o sredozemnoj medvjedici iako ovaj puta i mi u to samo vjerujemo.

Iz mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode RH:

O stavu Državnog zavoda za zaštitu prirode RH o proglašenju ovog rezervata mogli smo saznati iz dva članka u Jutarnjem listu i Novom listu u kojima tri puta ističu: "..., ali akvatorij Lošinja i Cresa je najduže i najsustavnije istraživan, pa je prema tome zasad jedino područje u Jadranu koje ima osnove za proglašenje zaštićenim."
Prvo, nije točna tvrdnja da je predloženo područje ''najduže i najsustavnije istraživano u smislu populacije dobrog dupina,'' jer se sustavna istraživanja morskih sisavaca u čitavom hrvatskom dijelu Jadrana provode već od početka 80-tih godina prošlog stoljeća. Osim toga, pogrešno je da djelatnici Zavoda za zaštitu prirode kao glavni kriterij za predlaganje nekog zaštićenog područja, imaju dužinu i sustavnost istraživanja u nekom području, kao što je navedeno u njihovom članku. Za proglašenje nekog zaštićenog područja, u ovom slučaju posebnog rezervata za dupine, postoje neki drugi kriteriji (prema zakonu o Zaštiti prirode: ''(1) Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativno sti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.''). Meðutim, predloženo područje, prema dosada objavljenim znanstvenim rezultatima ni po čemu nije ''od osobitog značenja'', posebno ne za dupine, te se ni po čemu ne razlikuje od npr. zapadne strane otoka Lošinja ili Riječkog zaljeva. To područje ni u kom slučaju nije stanište dobrih dupina, nego je samo mali dio njihovog staništa i nije neko kritično područje staništa.

Na kraju ovog obrazloženja ističem da bi za preživljavanje dobrih dupina u hrvatskom dijelu Jadrana, ali i u čitavom Jadranu, bilo nužno pa i dovoljno, bez iznimke, držati se već postojećih odredbi Zakona o zaštiti prirode RH, odnosno stavka (3) članka 97. u kojem meðu ostalim piše: ''Strogo zaštićene životinje (to uključuje dobre dupine i ostale morske sisavce - umetnuo H.G.) zabranjeno je: - namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, - namjerno oštećivati ili uništavati ... područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, - namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i ...''. To se sada odnosi na čitavo području RH, to jest na čitavih 31.757 km2 hrvatskog teritorijalnog mora. Isto bi trebalo čim prije proširiti i na 25.207 km2 hrvatskog ZERP-a, čime bi meðu ostalim i dupini bili dovoljno zaštićeni na ukupno 56.964 km2 Jadranskog mora. Naglašavam, da ni ostala tek predložena morska zaštićena područja za kitove i dupine u Sredozemnom i Crnom moru (prema ACCOBAMS-u) uglavnom nisu površinom veća, niti vjerojatno ne preporučuju stroži režim zaštite od navedenog u hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode. Istovremeno ističem, obzirom na tako pokretljive vrste kao što su dupini, da ni jedno od predloženih područja istog Sporazuma u Sredozemnom i Crnom moru površinom ni približno nije tako maleno kao ovaj naš Lošinjski rezervat, osim možda Kerčki tjesnac koji je kritičan za dupine jer povezuje, kao jedini prolaz za dupine, Crno more i Azovsko more.


Kako na osnovi svega gore iznesenog smatram da nije potrebno osnivati neki posebni rezervat za dobre dupine u području Lošinja i Cresa (čak može biti i kontraproduktiv no), to niže navodim nekoliko prijedloga kao ideje, koji bi mogli poboljšati mogućnosti za opstanak dobrih dupina u Jadranu. Time bi mogli, po mojem mišljenju, na znatno bolji način pomiriti potrebu očuvanja prirodnih vrijednosti i zadovoljstva lokalnog stanovništva. Naime, kako smatram da su dupini u Hrvatskoj već postojećim zakonima dovoljno neposredno zaštićeni, trebalo bi brigu oko njihove zaštite spustiti na zaštitu nižih karika u njihovom prehrambenom lancu, odnosno osigurati da se sastav jadranske biocenoze ne promijeni, odnosno osigurati da se izlov riba i glavonožaca održava samo na razini koja sigurno omogućuje njihovo nesmetano obnavljanje. Te prijedloge bi svakako trebalo izraditi u zajednici s ostalim stručnjacima koji se bave biologijom riba i nižih vrsta koje čine jadransku biocenozu (posebno stručnjacima koji su upoznati s mrijestom posebno sitne plave ribe i glavonožaca kao glavnim izvorom prehrane za dupine u Jadranu).

2. prijedlog
Predlažem da se sve odredbe Zakona o zaštiti prirode i odgovarajući pravilnici čim prije prošire i na čitavo područje hrvatskog Zaštićenog ekološko-ribolo vnog pojasa (ZERP), tako da su i morski sisavci posebno kitovi i dupini i u tom području Jadrana zakonski zaštićeni.
Obrazloženje ovog prijedloga mislim da nije potrebno navoditi, jer smatram da navedeni Zakon nije potrebno objašnjavati. Ako se Zakon o zaštiti prirode nekim automatizmom primijenjuje i na ZERP, onda se ovaj prijedlog može zanemariti.

3. prijedlog
Kako smatram da su dupini i ostali kitovi u čitavoj Hrvatskoj od godine 1995. dovoljno zaštićeni već postojećim Zakonom o zaštiti prirode (naglašavam da vjerojatno nisu ništa bolje zaštićeni niti u rezervatu za morske sisavce u Sredozemlju, Pelagos u Ligurskom moru, proglašenom godine 1999., kao ni u ostalim područjima koja je za zaštitu predložio ACCOBAMS), stoga predlažem da se ne osnivaju nikakvi posebni rezervati za dupine unutar hrvatskih teritorijalnih voda, nego da se na osnovi postojećeg Zakona jednako štite na čitavom području hrvatskog teritorijalnog mora (31.757 km2) i da se ta zaštita čim prije proširi i na čitav hrvatski ZERP (25.207 km2). Time bi dupini bili dostatno zaštićeni na ukupno 56.964 km2 Jadranskog mora, pod jurisdikcijom Republike Hrvatske, što je znatno veće područje od većine predloženih morskih zaštićenih područja za kitove i dupine u Sredozemnom i Crnom moru koje predlaže ACCOBAMS. Tek ako se znanstvenim metodama, u budućnosti, utvrdi da u hrvatskom dijelu Jadrana postoje neka kritična manja područja za život dupina ili sredozemne medvjedice, tada bi tek trebalo razmišljati o osnivanju nekog strogog ili posebnog rezervata.

Kako postoji opasnost da se zbog neobnovljivog odnosno prevelikog izlova riba i glavonožaca smanji ukupna biomasa jadranske biocenoze to može u budućnosti ugroziti opstanak morskih sisavaca u Jadranskom moru. U tu svrhu treba eventualno osnivati rezervate koji će omogućiti održanje biomase odnosno količine riba na sadašnjoj razini, što je neophodno i za održanje normalnog života dupina u Jadranskom moru.
Te rezervate bi trebalo organizirati na osnovi znanstvenih spoznaja o biologiji riba, posebno sitne plave ribe, ali i spoznaja o organizmima na nižim karikama prehrambenog lanca, kako bi se održala čitava biocenoza Jadrana i kako bi se razvijao samo održivi ribolov. Vjerujem da su poznata kritična područja za život pojedinih vrsta riba i ostalih nižih organizama, te bi u suradnji sa tim znanstvenicima (ihtiolozi, oceanolozi i ostali znanstvenici s naših znanstvenih instituta i fakulteta) trebalo osnivati zaštićena područja koja će onda omogućiti preživljavanje i dupina u Jadranu. Ako su poznata takva područja onda predlažem da se u zajednici s takvim znanstvenicima izrade prijedlozi za njihovu zaštitu. Kao slabi poznavatelj tog područja biologije, iznosim ideju (ali svakako ju trebaju razraditi znanstvenici koji se tim područjem bave) da se takvi rezervati osnivaju u vanjskim vodama i u ZERP-u, npr. od postojećih nacionalnih parkova ili npr. otoka Suska zapadno, ili južno od Mljeta, sve do vanjskih granica našega ZERP-a. Ako postoji znanstvena opravdanost za takve rezervate, onda bi ih bilo opravdano osnivati, a ujedno oni bi bili i prihvatljiviji lokalnom stanovništvu, jer se ne nalaze u njihovim ''dvorištima'', nego oni u ta područja dolaze iz svojih udaljenijih područja.

4. prijedlog
Osim eventualnog osnivanja velikih rezervata iz prethodnog prijedloga (velikih rezervata u vanjskim morskim vodama i u ZERP-u) koji bi osigurali nesmetano obnavljanje većeg dijela biomase posebno plave morske ribe, kao ideju iznosim i osnivanje većeg broja malih (površine najviše do oko 1 km2) strogih rezervata kao germinativnih centara biocenoze (zametna središta biocenoze) u unutarnjim vodama. Ove male rezervate bilo bi dobro osnivati na svakih 20-30 km, npr. u području nekih brakova. U tim rezervatima bilo bi dobro provoditi najstrožu zaštitu, tj. bilo bi dobro zabraniti bilo kakav oblik ribolova pa čak i posjet tim malim područjima. Područja takvih rezervata trebalo bi predložiti na osnovi znanstvenih spoznaja pojedinih stručnjaka i svakako spoznaja i suglasnosti lokalnih stanovnika. Iz takvih zaštićenih područja bi se različiti organizmi širili u okolno nezaštićeno područje, te bi se tako pridonijelo očuvanju biološke raznolikosti i omogućio njihov prihvatljiv izlov, odnosno izlov bez ugrožavanja opstanka pojedinih vrsta. Eventualnom uspostavom takvih malih rezervata najvjerojatnije bi se povećale mogućnosti i za preživljavanje dupina u Jadranskom moru.



(Prof. dr. Hrvoje Gomerčić)

Neki usporedni podaci o zaštiti morskih sisavaca u hrvatskom dijelu Jadrana i ostatku Sredozemlja

1935. - dekretom Direkcije u Splitu sredozemna medvjedica dobiva status zaštićenog objekta prirode te je se ne smije uznemirivati, proganjati ni ubijati

1981. - hrvatski plakat "SOS - sredozemna medvjedica"
1989. - UNEP-ov plakat "SOS Mediterranean monk seal"

1989. - u Neumu prijedlog za zaštitu barem samo običnog dupina na oko 40.000 km2 u teritorijalnim vodama tadašnje Jugoslavije
2007. - ACCOBAMS predlaže 8 zaštićenih područja u Sredozemlju za zaštitu običnih dupina

1995. - zaštićeni dobri dupini i svi ostali kitovi u čitavim hrvatskim teritorijalnim vodama (31.757 km2) i prijedlog da se ova zaštita proširi i na hrvatski ZERP (još 25.207 km2).
1999. - osnovan rezervat za morske sisavce (PELAGOS) koji obuhvaća čitavo Ligursko more (Francuska, Monaco, Italija i meðunarodne vode), veličine vjerojatno preko 40.000 km2, a izgleda da je u njemu režim zaštite kitova isti kao što je već u čitavim teritorijalnim vodama (31.757 km2) Hrvatske

2007. - dogovori oko uspostave nekoliko rezervata u različitim dijelovim Sredozemlja i Crnog mora (svi su oni znatno veći od Lošinjskog rezervata, osim Kerčkog tijesnaca koji se nalazi izmeðu Ukrajine i Rusije i predstavlja kritično područje za preživljavanje dupina, koji tuda moraju prolaziti na putu izmeðu Crnog mora i Azovskog mora

2008. - Bellingeri i sur. (2008): Different behaviour of bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) related with trawlers in the eastern Ligurian Sea. 22nd Annual Conference European Ceatacean Society, Egmond aan Zee, The Netrerlands, pp. 168-169. U radu se jasno vidi da se u području rezervata PELAGOS normalno ribari, jer su autori od 2001. do 2007. ploveći u tom području 1100 sati promatrali 220 kočarica i 82 jata dobrih dupina. U području dalje od obale nisu primjetili nikakvu vezu u ponašanju dupina i kočarica, a samo u području uz istočnu obalu Ligurskog mora su uočili da postoji izražena ovisnost u ponašanju dupina i pojavi kočarica. Samo u tim obalnim vodama su jasno uočili da dupini slijede kočarice tijekom ribolova. Iz toga zaključuju da je ponašanje dupina u tom području jako povezano s ljudskom aktivnošću.
1999. - To je isto zaključeno, ali 9 godina ranije, u našem radu (Slaven Grandov: Ponašanje dupina prema ribarskim brodicama (kočaricama) u Jadranskom moru. Diplomski rad, Veterinarski fakultet, Zagreb, 1999., 44 str.), gdje se meðu ostalim u zaključcima navodi: - Prilikom kočarenja na otvorenom moru, dubine izmeðu 170 i 200 m, zapadno od otoka Jabuke, Sveca, Biševa i Sušca, dupini se uopće ne pojavljuju. - Prilikom prolaska većeg ribarskog broda koji ne mijenja smjer kretanja, a plovi relativno velikom brzinom od oko 17 km na sat, dupini se neobaziru na prolaz broda. Niti mu se približavaju, niti ga ne izbjegavaju. - Ipak, čini se da se zadržavaju oko ribarica koje love u unutarnjim vodama i koje povlače koču u plićem moru.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # obiteljski posao — sottovoce 2008-05-17 11:11
Kad vidim da se veterinar, navodni stručnjak za dupine i njegova obitelj tako grčevito bore protiv zaštite života (a ne samo dupina) u jednom dijelu Jadrana moram se upitati koji im je u tome interes. Nekako mi se čini da u vrijeme sveopćeg pomora života u moru zaštita prirode ne može štetiti ako se provede na pametan način. Stoga sam slobodan zaključiti da se tu radi o interesu čiju realizaciju zaštita naprosto ometa. Ili je ovaj elaborat raðen po naruðbi onih kojima bi zaštita ometala posao jer se plaše nadzora i reda, ili Gomerčić želi da se zaštita provodi na drugom mjestu, na pr. kod Zadra gdje ima kuću. A možda je u igri oboje ;-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # dupini — sanja babić-bosanac 2019-01-14 03:46
Koji ste vi IDIOT! Umro je prof. Gomerčić i prof. Lucić. Nadam se da uživate. Sanja
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # argumenti — lošinj 2008-05-17 14:00
Ovo su činjenice i argumenti a tvoje mišljenje i takvih navodno ekologa bolje preskočiti jer vam nedostaju argumenti :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # stručnost po mjeri — sottovoce 2008-05-17 14:57
Losinj kaže "Ovo su činjenice i argumenti" i navodi Gomerćića kao da je on popio svu pamet svijeta, a Veterinarski fakultet ne podržava njegove stavove :-). Stručnjakom ga proglašava par lošinjskih ribara i sad je to, kao, stručnost. Sprdačina. To je kao kad hoću piti alkohol pa za stručnjaka priznajem samo onog tko tvrdi da je alkohol zdrava i da ne uništrava jetra.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Zabrinutom pješaku: — gost 2008-05-16 10:11
Argumenti ZA kojima raspolaže Plavi svijet nisu bitni za ovu priču. Odluku o zaštiti nije donijeo Plavi svijet nego Ministarstvo kulture na temelju svoje znanstvene podloge.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Odgovor Zabrinutom pješaku — nn 2008-05-17 12:31
Smisao osnivanje rezervata je zaštita dijela mora. Znanstvenim argumentima glede staništa i životnih navika dupina oduzeto je svako značenje jer su prepušteni na prosudbu skupini neznalica u kojoj je i tip koji je za novine već odavno rekao "Ni R od rezervata".

Ili recimo to ovako: Postoji volja da se rezervat ukine, i to je dovoljno. Za argumente je lako jer ih se može kupiti, a ima tko će ih izraditi po mjeri ovih koji neće ni R od rezervata. Za novac se može sve kupiti pa i "znanstveni" alibi za odustajanje od zaštite.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
11 # Povjerenstvo za ozonske rupe — Ozon 2008-05-18 11:17
Zaista je nevjerojatno da gradska vlast formira Povjerenstvo da ocjenjuje znanstvenu utemeljenost bilo čega pa tako i zaštite mora i ostane živa. Meni je to kao iz neke TV komedije, na pr. Monti Pajton i Ministarstvo smiješnog hoda. Kako vidim članovi odbora su jedan veterinar /kolega prof. Gomerčića/, pa vlasnik pizzerije, privatni iznajmljivači, brodar bez broda, ribar i član HDZ sve stručnjak do stručnjaka za biologiju i ekologiju mora :P I oni sad odlučuju što je znanstveno a što nije. Pa daj ti Cappeli osnuj povjerenstvo da odbaci znanstvenu utemeljenost priče o ozonskim rupama i opasnosti od sunčanja jer to škodi našoj turističkoj ponudi "sunce i more".
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # ozončica i njeni jeb..sr — gost 2008-05-18 23:03
A što si ti ti imaš brod onaj koji ti je tata na kriminalu zaradio glupačo glupava.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Zvonko Losinjac 2008-08-24 15:53
dr Ana Gomercic-Galov
vef.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # familija 2008-08-24 16:01
Znači, doktorat je obiteljski posao:

"Najljepše zahvaljujem prof. dr. sc. Gordanu Laucu i prof. dr. sc. Zlatku
Šatoviću, mom bratu mr. sc. Tomislavu Gomerčiću i ocu prof. dr. sc.
Hrvoju Gomerčiću ..."
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # slučajni posjetitelj 2009-04-26 21:34
Prof.H. Gomerčić i Ð. Huber su bili moji profesori i obojca su frikovi što se tiće zaštite životinja i oni svoje mišljenje ne bi prodali za nikakve novce i to sam 100% sigurna. Profesor Huber je čak najomiljeniji profesor na fakultetu i njegov život je posvećen zaštiti životinja.
Prema tome, oni sigurno iza svojih odluka stoje prije svega kao izuzetni ljudi, a tek onda kao profesori i znanstvenici.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # možda — Promatrač 2019-01-14 16:48
Citat slučajni posjetitelj:
Prof.H. Gomerčić i Ð. Huber su bili moji profesori i obojca su frikovi što se tiće zaštite životinja i oni svoje mišljenje ne bi prodali za nikakve novce i to sam 100% sigurna. Profesor Huber je čak najomiljeniji profesor na fakultetu i njegov život je posvećen zaštiti životinja.
Prema tome, oni sigurno iza svojih odluka stoje prije svega kao izuzetni ljudi, a tek onda kao profesori i znanstvenici.


Možda su cijenjeni znanstvenici imali riješeno financijsko pitanje, pa im nije bilo u interesu pod svaku cijenu stvoriti nekakvu "zonu zaštite" u kojoj bi oni brzim gliserima (koji delfinima smetaju bukom!!!) vozili turiste na "foto safari"?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # dobri dupin — sanja babić-bosanac 2019-01-14 03:58
...neki dupini, nadam se dobri, tu i tamo skaču po moru ispred Zaostroga. Možda ih profesori Gomerčić, Lucić i Huber vide/promatraju . Od gore. Ja ih ne vidim, jer takvu količinu malicioznosti koju su njihovi učenici/student i ali i ne, već potpuni ignorati pokazali 2008. godine, pokazuju da su sva trojica preminulih radili u finalu za loše ljude, boreći se za dobre dupine. Sanja Babić
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dupini — Ekologija 2019-01-15 03:37
Dobar dupin je dobar dupin.A održivi razvoj je široka tema sa puno prostora za rast.
Popularna i nedovoljno obrađena.Aspekt i od solarne energije do prerade plastike u naftu.Ali mir je najvažniji za razvoj.I poneki dupin.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # dupini — sanja babić-bosanac 2019-03-14 06:05
pa nemam pojma što reći, s katedre su većinom umrli, uključujući mog prijatelja Hrvoja....možda se nekom znanstveniku otvorilo nivo radno mjesto.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # o prog. hrvoju luciću — sanja babić-bosanac 2019-03-14 06:10
niti u npr. Alvaniji, uredništvo ili spremačice ne daju ove budalaštine za prepoznavanje. Prof. dr. sc. Sanja Babić
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # administratoru — sanja babić-bosanac 2019-03-14 06:11
osobno mislim da ste zadnji idioti
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

● ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Inicijativa za legalnost Lošin 08.10.2024 16:55
    ajd ne mudruj
    Sic tacuisses philosophus mansisses!

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Čeper 08.10.2024 15:52
    Priznaje da je davala lažna obećanja
    Isti trik je primjenila na izborima za vlast nad "prvim od 1000 otoka". Snimila je video na kojem bez stida cvrkuće "Mnogo smo obećali, ali još više smo ostvarili". Kako god bilo, izabrana je samo zbog onog što je obećala. Priznanjem da je u ovom ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Inicijativa za legalnost Lošin 08.10.2024 15:47
    poće predizborna kampanja, ali žestoko i sa bedastočama
    Inicijativa za legalnost Lošinj Podijeljeno s publikom Javno Poštovani pratitelji fb stranice Inicijativa za legalnost Lošinj, Ovaj tekst pišem kao Petar Banić i iznesena stajališta nisu nužno stajališta Inicijative. Dakle, danas sam Na Radio Lošinj ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    gost 08.10.2024 15:42
    ......
    Izraz 'ad inferii' ne postoji u latinskom jeziku. Jest da je latinski mrtav jezik ali ne možeš ga razvlačiti kao crkotinu. Postoje pravila mijenjanja oblika imenica po padežima, rodu i broju. To se zove sklanjanje ili deklinacija. Znam da sam ovom ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    hranitelj tuljana 08.10.2024 15:17
    Super!
    Izvrsna vijest! Nalazi li se na popisu i gradnja na čestici 7789, u vlasništvu 1/1 Republike Hrvatske (Trasorka)? Srećom po bager do tamo a i do područja Krivica - Vinikova, sada vode brojne ceste...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    hranitelj tuljana 08.10.2024 15:12
    Per aspera ad inferii
    Hipotetski: ako postoji mjesto gdje se puno pisalo protiv ruskog krupnog kapitala i protiv jedne političarke koja navodno tom kapitalu pogoduje, a sad se (iz razloga koje su pokušali objasniti pojedini mediji) više o ruskom kapitalu ne piše ni komentira ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Nikola 08.10.2024 15:02
    Ima li pilota u avionu
    Gradonačelnica se probudila pa je nakon ljetne pauze opet gostovala na lokalnom radiju. Kaže da je ljeto krivo (možda je mislila na ljetne cijene ???) što su propali natječaji za izgradnju dječjeg vrtića i za dopunsko zdravstveno osiguranje. Pa je ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    gost 08.10.2024 14:05
    Prosvjed protiv mraka na Susku
    Gradonačelnica s fotki na fejsu zadovoljno smije potpisujući ugovor ugovor za sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada “Kalvarija” i javlja da Županijska lučka uprava Mali Lošinj kreće s dugo iščekivanom sanacijom Vele rive, a jedan portal javlja da je ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    NN 08.10.2024 13:23
    sposobnost je biti nesposoban
    Kako je netko nedavno rekao, sposobnost je biti nesposoban. Evo kako Grad Poreč bez puno papira i filozofije sufinancira svojim umirovljenicima dopunsko zdravstveno osiguranje. porec.hr/.../...

    Read more...

     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    gost 08.10.2024 10:49
    priča o pomorskoj baštini našeg otoka?
    A šta se ima za dodati kad je sve rečeno :sad: Ali zanimljivo je da gradonačelica koja se voli slikati nije pozirala pri svečanom otkrivanju spomen obilježja "Mussolinijevom diverzantu". Ipak je na službenom fejsu je objavila "Danas smo svečano otkrili ...

    Read more...

     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    hranitelj tuljana 08.10.2024 10:23
    Ili ili
    Pa zanimljivo je da od antifašizma zaziru i sami navodni antifašisti, ili ih na otoku ni nema. Jer da ih ima valjda bi reagirali na ovo što pišeš, zar ne?! Nego, ti si navodno dosta školovan. Znaš li možda tko je partizansku vlast na otnazvao "umiranje ...

    Read more...

     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    NN 07.10.2024 15:50
    Zaziranje od antifašizma
    A zašto bi bilo važno je li mi zazorno slavljenje talijanskog nautičara? Prvo, ne znaš tko je NN. Drugo, ustručavanje od slavljenja jednog Mussolinijevog diverzanta u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj ne može biti ni zazorno niti zabranjeno. Naprotiv ...

    Read more...

     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    hranitelj tuljana 07.10.2024 14:00
    Chi non pissa in compania..
    Je li i tebi za zazorno slavljenje talijanskog nautičara, obećao si mi odgovoriti još prije...

    Read more...

     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    NN 07.10.2024 13:40
    Stazom samoubojice
    Nakon po mnogima zazornog slavljena talijanskog jedriličara samo zato jer je rođen na Lošinju naši turističi pregaoci uredili su planinarsku stazu kojom je samo hodio austrijski princ prijestolonaslj ednik Rudolf. Na otoci.net opisan ja kao sin ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    gost 07.10.2024 09:56
    Franković: Naši građani zaslužuju istinu
    Iako nas do službene kampanje za predstojeće lokalne izbore dijeli više mjeseci, već sada se mogu prepoznati predizborne obmane aktualne vlasti, piše na FB nezavisni vijećnik Franković. Najbolje nam to pokazuje jučerašnji primjer, gdje je na Facebook ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    @@@ 07.10.2024 08:00
    Kod nje je sve još u testnoj fazi
    Nemam kaznu za parkiranje, ali sam neki dan platio komunalnu naknadu. Jel se i to računa, mogu li tražiti povrat?

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    ..... 06.10.2024 10:19
    Da se birači ne naljute
    Priča se i da su objave građanima o kaznama za parkiranje u centru grada prikazane kao "pogreške operatera tijekom testnog rada novog sustava video nadzora i naplate kazni za nepropisno parkiranje" da se ne ljuti buduće birače.

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Gost 06.10.2024 09:42
    Psihopatologija hrvatskog društva
    Jedan od savjetnika, Jurić, na jednom od desničarskih portala je postavio psihopatološku dijagnozu društva. “U Hrvatskoj četiri posto populacije boluje od psihopatije, dok je ta brojka među hrvatskim političarima znatno veća. telegram.hr/.../...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Rambo 06.10.2024 08:51
    Predizborne aktivnosti
    Priča se da gradonačelnica osobno naziva Lošinjane koji su se na nešto bez uspjeha žalili ili nešto tražili od gradske uprave. Želi ih prije početka predizbornih aktivnosti uvjeriti kako misli na njih. Navodno da takvih predmeta koji su završili u ...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Gost 06.10.2024 07:00
    Ošli i Rvati na kvasinu
    Prva je subota u mjesecu, pa su se sad već tradicionalno na Peristilu, pred katedralom svetog Duje okupili katolički muškarci koji mole klečeći. Riječ je o skupini Wojownicy Maryi iz Splita (Marijini ratnici), koji su došli na Peristil moliti sa ...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Tariguz 05.10.2024 21:27
    Cijena ljubavi za domovinu
    Zaslužio je novinar sve što ga je snašlo. Napisao je: Četiri savjetnika uzeo je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić i nijedan od njih ne radi pro bono, džabe, iz ljubavi za jedinu i vječnu hrvatsku domovinu. Hiljadu i sto eura svaki će ...

    Read more...

     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Gost 05.10.2024 20:41
    Dan starijih osoba na Cresu
    Za razliku od Grada za tebe na prvom od tisuću otoka, na Cresu se obilježilo taj dan. Ali tamo nisu obećavali besplatno dopunsko svim umirovljenicima. otoci.net/.../...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Muflon 05.10.2024 18:39
    Komunistički gojenci
    Možda su žene shvatile da je u državi kojoj birači samoubilački nameću vlast pod vodstvom HDZ-a neodgovorno rađati djecu. Izbor vjeroučitelja za ministra demografije pokazuje da je Plenkoviću i njegovom HDZ-u bitno jedino ostati na vlasti. A čovjek ...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    hranitelj tuljana 05.10.2024 13:25
    ...
    Žene su svoje o demografiji rekle - izumiremo. Kad pogledaš u svijetu, koji narodi imaju priraštaj iznad nule, dakle više rođenih nego umrlih, što im je zajedničko?

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    asdf 05.10.2024 12:50
    Demografija je muški posao
    A sva četiri savjetnika - muškarci. Demografija je muškarački pothvat u kojem žene nemaju što za reći.

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    gost 05.10.2024 12:45
    Tuljanovo patološko samoljublje
    A koga briga kakvim ti samoga sebe smatraš? Tvoje mišljenje o samome sebi je irelevantno. Temelji se na patološkom sebeljublju bez imalo objektivnosti.G omilanjem "prijeva" u izričaju da ne želiš društvo "podlih prljavih starih lažova" starost si ...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    hranitelj tuljana 05.10.2024 11:25
    Glupizam
    Ne znam puno ni o horoskopu ni astrologiji pa se zato ne smatram manje obrazovanim. Te tvoje buzzwords mi ništa ne znače kao što mi ne znači ni edukacija o majanskom horoskopu. Prijev "stari" se odnosio na činjenicu da se radi o starom čovjeku, nazivati ...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    gost 05.10.2024 09:39
    Educirajmo tuljana
    Možda ne zna ni za pojam ageizam pa zato pljuje i po starim lažovima svrstanim među podle, prljave. Pa ako ne zna kamo se ovim pridjevom svrstao da ga prosvijetlimo: Nije li tužna činjenica da starenjem svi postajemo bolesni, nesposobni, usamljeni ...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Asd 04.10.2024 15:24
    Anemični puca od bijesa
    Ratoborni premijer kojem je mama sredila da izbjegne vojnu obuku bjesni na predsjednika države. Telegram piše: Plenković vrijeđa medije i traži da novinari napadaju Milanovića: 'Moraš biti debil da to napišeš!' telegram.hr/.../...

    Read more...

     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    NN 04.10.2024 08:20
    HDZ-ova operacija Ostavke kriminalaca
    Naravno da se protivi. Nije novost da HDZ obiluje ljudima koji državne funkcije doživljavaju kao dozvolu za grabež i kriminal. Vladajuća je partija u pokušaju kontrole štete sada posegnula za novom, dosad još neviđenom manipulacijom – ostavkom uoči ...

    Read more...

ZADNJI KOMENTARI (desno)

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Inicijativa za legalnost Lošin 08.10.2024 16:55
    ajd ne mudruj
    Sic tacuisses philosophus mansisses!
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Čeper 08.10.2024 15:52
    Priznaje da je davala lažna obećanja
    Isti trik je primjenila na izborima za vlast nad "prvim od 1000 otoka". Snimila je video ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Inicijativa za legalnost Lošin 08.10.2024 15:47
    poće predizborna kampanja, ali žestoko i sa bedastočama
    Inicijativa za legalnost Lošinj Podijeljeno s publikom Javno Poštovani pratitelji fb stranice ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    gost 08.10.2024 15:42
    ......
    Izraz 'ad inferii' ne postoji u latinskom jeziku. Jest da je latinski mrtav jezik ali ne ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    hranitelj tuljana 08.10.2024 15:17
    Super!
    Izvrsna vijest! Nalazi li se na popisu i gradnja na čestici 7789, u vlasništvu 1/1 Republike ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    hranitelj tuljana 08.10.2024 15:12
    Per aspera ad inferii
    Hipotetski: ako postoji mjesto gdje se puno pisalo protiv ruskog krupnog kapitala i protiv ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Nikola 08.10.2024 15:02
    Ima li pilota u avionu
    Gradonačelnica se probudila pa je nakon ljetne pauze opet gostovala na lokalnom radiju.
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    gost 08.10.2024 14:05
    Prosvjed protiv mraka na Susku
    Gradonačelnica s fotki na fejsu zadovoljno smije potpisujući ugovor ugovor za sanaciju i ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    NN 08.10.2024 13:23
    sposobnost je biti nesposoban
    Kako je netko nedavno rekao, sposobnost je biti nesposoban. Evo kako Grad Poreč bez puno ...
     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    gost 08.10.2024 10:49
    priča o pomorskoj baštini našeg otoka?
    A šta se ima za dodati kad je sve rečeno :sad: Ali zanimljivo je da gradonačelica koja ...
     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    hranitelj tuljana 08.10.2024 10:23
    Ili ili
    Pa zanimljivo je da od antifašizma zaziru i sami navodni antifašisti, ili ih na otoku ni ...
     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    NN 07.10.2024 15:50
    Zaziranje od antifašizma
    A zašto bi bilo važno je li mi zazorno slavljenje talijanskog nautičara? Prvo, ne znaš tko ...
     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    hranitelj tuljana 07.10.2024 14:00
    Chi non pissa in compania..
    Je li i tebi za zazorno slavljenje talijanskog nautičara, obećao si mi odgovoriti još ...
     

  • Straulino - as olimpijskog jedrenja

    NN 07.10.2024 13:40
    Stazom samoubojice
    Nakon po mnogima zazornog slavljena talijanskog jedriličara samo zato jer je rođen na Lošinju ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    gost 07.10.2024 09:56
    Franković: Naši građani zaslužuju istinu
    Iako nas do službene kampanje za predstojeće lokalne izbore dijeli više mjeseci, već sada se ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    @@@ 07.10.2024 08:00
    Kod nje je sve još u testnoj fazi
    Nemam kaznu za parkiranje, ali sam neki dan platio komunalnu naknadu. Jel se i to računa, mogu ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    ..... 06.10.2024 10:19
    Da se birači ne naljute
    Priča se i da su objave građanima o kaznama za parkiranje u centru grada prikazane kao ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Gost 06.10.2024 09:42
    Psihopatologija hrvatskog društva
    Jedan od savjetnika, Jurić, na jednom od desničarskih portala je postavio psihopatološku dijagnozu ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Rambo 06.10.2024 08:51
    Predizborne aktivnosti
    Priča se da gradonačelnica osobno naziva Lošinjane koji su se na nešto bez uspjeha žalili ili ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Gost 06.10.2024 07:00
    Ošli i Rvati na kvasinu
    Prva je subota u mjesecu, pa su se sad već tradicionalno na Peristilu, pred katedralom ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Tariguz 05.10.2024 21:27
    Cijena ljubavi za domovinu
    Zaslužio je novinar sve što ga je snašlo. Napisao je: Četiri savjetnika uzeo je ministar ...
     

  • Vrijeme za podnošenje računa

    Gost 05.10.2024 20:41
    Dan starijih osoba na Cresu
    Za razliku od Grada za tebe na prvom od tisuću otoka, na Cresu se obilježilo taj dan.
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Muflon 05.10.2024 18:39
    Komunistički gojenci
    Možda su žene shvatile da je u državi kojoj birači samoubilački nameću vlast pod vodstvom HDZ-a ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    hranitelj tuljana 05.10.2024 13:25
    ...
    Žene su svoje o demografiji rekle - izumiremo. Kad pogledaš u svijetu, koji narodi imaju ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    asdf 05.10.2024 12:50
    Demografija je muški posao
    A sva četiri savjetnika - muškarci. Demografija je muškarački pothvat u kojem žene nemaju što ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    gost 05.10.2024 12:45
    Tuljanovo patološko samoljublje
    A koga briga kakvim ti samoga sebe smatraš? Tvoje mišljenje o samome sebi je irelevantno. Temelji ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    hranitelj tuljana 05.10.2024 11:25
    Glupizam
    Ne znam puno ni o horoskopu ni astrologiji pa se zato ne smatram manje obrazovanim. Te tvoje ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    gost 05.10.2024 09:39
    Educirajmo tuljana
    Možda ne zna ni za pojam ageizam pa zato pljuje i po starim lažovima svrstanim među podle ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    Asd 04.10.2024 15:24
    Anemični puca od bijesa
    Ratoborni premijer kojem je mama sredila da izbjegne vojnu obuku bjesni na predsjednika ...
     

  • Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

    NN 04.10.2024 08:20
    HDZ-ova operacija Ostavke kriminalaca
    Naravno da se protivi. Nije novost da HDZ obiluje ljudima koji državne funkcije doživljavaju ...