Temeljna vrijednost na kojoj počiva odnos države i civilnog društva jest neovisnost civilnog društva„Tko financira ovu lakrdiju pitam se kako je moguće da se iz udruge koje financira grad može toliko i nonstop otrov širiti protiv iste.“ Gornji navod iz komentara na ovoj web stranici jedan je od mnogih koji stavljaju u korelaciju kritiku i činjenicu financiranja iz proračunskih sredstava, podržavajući tezu da je onaj tko financira neupitno u pravu. Drugi u diskusijama često rabljen izraz jest sukob interesa, primijenjen na udruge. Ako udruga ili njeni pojedini članovi javno zastupaju neki određen interes prepoznat kao „svoj“ (primjerice "sebičan" interes da mu u mjestu gdje se budi cvrkuću ptice ili ne bruji teška mehanizacija), tada kao kontraargument često biva potegnuta sintagma sukob interesa.
Logika ovih tvrdnji proizlazi iz nepriznavanja činjenice da su vlasnici proračunskih sredstava građani, a trenutačna vlast tek servis koji obavlja javni posao za građane, gospodareći proračunom i ostalim resursima zajednice na način što se naziva brigom dobrog gospodara . . .
Sredstva, dakle, namijenjena za djelovanje i aktivnosti udruga, nisu sredstva stranaka ili koalicija na vlasti, nego sredstva građana. Vlast nije privatni donator, nego upravljač javnog novca u javnom interesu.
Je li u interesu javnog dobra, dakle građana, raspoređivati sredstva za rad udruga, napose udruga koje artikuliraju jasno prepoznatljiv interes i koje kritiziraju institucije?
Pogledajmo kako udruge definira Zakon o udrugama: „Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.“
Nacionalna strategija stvaranja poticajne okoline za razvoj civilnog društva navodi: “Među sadržajnim vrijednostima najznačajnije su aktivnosti civilnoga društva koje pridonose oživotvorenju najviših vrednota ustavnog poretja u Hrvatskoj, a to su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.“
Legalno je, legitimno, čak i poželjno, dakle, udruživati se radi zaštite probitaka, uvjerenja, ciljeva i prava. Svojih i tuđih.
U Hrvatskoj postoje brojne organizacije koje djeluju na zadovoljavanju interesa svojih članova (sport, rekreacija...) i one koje djeluju u interesu javnog dobra (ljudska prava, zaštita okoliša...). Općine, gradovi i države, kao i međunarodne institucije i integracije (barem one koje funkcioniraju na načelima liberalne demokracije), ne samo da podnose i dozvoljavaju rad udruga, nego podupiru njihov rad na brojne načine.
U Hrvatskoj djeluje Ured Vlade RH za udruge („koji obavlja stručne i druge poslove iz djelokruga Vlade Republike Hrvatske, a u vezi sa stvaranjem uvjeta za partnerske odnose i međusektorsku suradnju s nevladinim, neprofitnim sektorom u Republici Hrvatskoj; Ured prati rad i djelovanje udruga, te stvara pretpostavke za transparentno financiranje programa udruga...“ (Uredba o Uredu za udruge), Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Savjet za razvoj civilnog društva, donesena je Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, financira se rad udruga koje djeluju za javno dobro ...
Zašto sve to? Zato što udruženi građani djeluju kao stalni promatrač i kontrolni mehanizam vlasti, nadzirući procedure u kojima se donose odluke, preispitujući s mnogo različitih aspekata sadržaj donosenih odluka i nadzirući provedbu tih odluka te istražujući njihove posljedice na zajednicu.
Društva u kojima postoje razvijeni ovi kontrolni i korektivni mehanizmi smatraju se demokratičnijima, jer je veća uključenost građana u javne procese, a željeni smjer stalnog rada na preispitivanju i širenju prostora za razvoj civilnog društva je taj da država sve više ima ulogu medijatora i partnera, a sve manje isključivog kreatora društvenih i ekonomskih promjena.
Temeljna vrijednost na kojoj počiva odnos države i civilnog društva jest neovisnost civilnog društva. To znači da država / županija / općina / Grad mora osigurati slobodu izbora vrijednosnih i interesnih orijentacija građanki i građana, te slobodu njihova javna izražavanja i djelovanja.
Druga temeljna vrijednost je pluralizam i prakticiranje razlika. Uzimajući u obzir ovakvu jasno deklariranu i zakonima potvrđenu opredijeljenost hrvatskog društva, postavljanje pitanja koje je uvodno pitanje ovog teksta je odraz neznalaštva i prostakluka.
Ne postoji ljubak i umiljat način da se izrekne kritika. Kritika, preispitivanje odluka i procesa donošenja odluka, davanje alternativnih prijedloga i javno prezentiranje toga procesa i rezultata dragocjen je način participiranja u zajednici i vrijedan oblik suradnje u kreiranju javnih politika, mada sve to nije tako lako primiti kao što je lako primiti laskanja i pohvale.
Činjenica da Grad Mali Lošinj jest sufinancijer (nekih od) udruga koje se na ovaj način bave unapređenjem života u zajednici upravo je vrhunski dokaz da vlast aktivno oživotvoruje Nacionalnu strategiju razvoja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, da je sposobna biti demokratična i djelovati na povećanju socijalnog kapitala.
Dakle, vlast od javne kritike, javnog dijaloga, javne konfrontacije mišljenja i uvažavanja i podupiranja onih koji monitoriraju politički proces može imati samo korist i dobitak.
Kad bi nekim slučajem vlast Grada Malog Lošinja uskratila financiranje udruga, što sugerira uvodno pitanje, napravila bi ogroman korak unazad i time demonstrirala sirovu silu, neznanje i nedemokratičnost, autoritarnost i želju da se civilno društvo pacificira, što nije uspjelo niti jednom režimu čak niti upotrebom vojne sile.
Onaj tko proklamira ovakve stavove ne samo da je protivnik razvoja građanske participacije, nego je loš saveznik vlasti, jer je poziva na korak koji bi joj donio skandal u nacionalnim razmjerima i gubitak potpore u zajednici.
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...
Komentari:
Njih stvarno ne bi trebao.
Pa nije nam nogomet, mada najvažnija sporedna stvar na svijetu, valjda važniji od udruga koje štite ustavne vrijednosti. Nije valja Genovica namjerno izbacila nogomet iz nabrajanja ustavnih vrednota?
I da, i ja bih pristao da mi povise porez za takvu udrugu
Da nije u ovoj rečenici možda akcent bio na -toliko i non stop otrov- ?
Članak je zgodan i nosi elemente objašnjenja mnogo čega ali ne odgovara na ovo -toliko i non stop otrov-.
On drži da je novac poreznih obveznika kao vreča iz koje se 4 godine grabi bez obzira na potrebe graðana. A onda tko je jamio jamio je, a graðani neka se ....
Sjećam da se tada kritika nekog lokalnog partijskog glavešine odmah nazivala otrovnim napadom na socijalizam, Tita, Partiju itd.
Sustav se promijenio, ali način gušenja kritike se ne mijenja. Ukažeš li na neku nepodopštinu moćnog pojedinca odmah to nazovu napadom na cijelu zajednicu.
Osobno smatram da ekološke udruge prosipaju premalo "otrova". Planet je pred katastrofom globalnog zatopljenja, uništenja šuma, betoniranja plodnog tla, nestanka života u morima i oceanima, izumiranja biljnih i životinjskih vrsta ... To je otrov koji truje planet i čovječanstvo, a ne kritike uglavnom bespomoćnih udruga.
A kad smo kod financiranja, na ovim stranicama negdje piše da je premalo novca za zaštitu okoliša, a previše za njegovo uništenje.
"Ma tko je ta Bojana Genov sto nju tjera da tako mrzi cijeli svijet, sto to nju muci koji demoni ju proganjaju mozda joj treba malo svete vode"
Rasprave, i slični komentari koji se pojavljuju na ovoj stranici, ukazujuju na jedan problem. To je (ne)shvaćanje vremena u kojem živimo. Na žalost prethodno povjesno iskustvo, da ga sad ne bih površno ocjenjivao, može se reći bilo je izvan parlamentarne demokracije.
Svako djelovanje je počivalo na klasnim, nacionalnim ili drugim koliktivnim interesima. Osobno i privatno je bilo isključeno. Takvo povijesno iskustvo nas dovodi u situaciju da svaki ili gotovo svaki ozbiljniji problem nesvjesno gledamo kroz prizmu kolektivnog (obiteljskog, cehovskog, gradskog, otočnog i sl. pa do nacionalnog).
Svaku kritiku od pojedinca ili udruga shvaća se kao napad na kolektivitet. Naravno, da slijedom te svijesti koja je formirana kroz dugi niz godina, svako javno djelovanje pojedinaca ili civilnog društva uopće, se shvaća kao subverzivna djelatnost, odnosno napad na opće vrijednosti iza kojih se skrivaju moji vlastiti interesi...
Taj osjećaj napada od strane pojedinaca ili civilnog društva uopće, doživljavaju oni koje kolektivnu svijest imaju kao barijeru koja će zaštiti njihov interes,slabost koju kriju (nesposobnost, nezaslužene pozicije, nesnošljivost, …).
Demokracija i privatno vlasništvo nam je svima milo ako ono uključuje moju osobnu slobodu i moj novac. Ali demokracija i osobna sloboda nam je mrska, kad nam je ona zapreka u ostvarivanju osobnog bogatstva, pogotovo ako je način na koji se stjeće dvojben, sumnjiv i upitan. Tad ne bismo htjeli uživati u blagodatima slobodnog društva, jer ta sloboda daje i slobodu pojedincu da se bori za one ciljeve koji su u suprotnositi s mojim privatnim interesima.
Kad se to dogodi kao što se i dogaða onda se naravno postavlja pitanje tko su ti koji "rogobore", tko ih plaća, i sl.
Gospoda kojima smeta sloboda pojedinca i civilno društvo moraju shvatiti da i socijalni slučajevi kao i najbogatiji pojedinci u gradu ili društvu u demokraciji jednako vrijede. Svatko vrijedi jedan glas na izborima. Svaki stanovnik Hratske ima jednu dionicu, jednako vrijednu kao i sve ostale koja mu daje "vlasnička prava" da slobodno govori samo u svoje ime i da za to ne mora nikome odgovarati niti se opravdavati.
Pa se tako nitko ne mora opravdavati ni tko je, ni koga predstavlja ni tko ga plaća, a niti to da li je mentalno zdrav.
Kad raspisuje natječaje za udruge neka gradska Uprava navede što od udruga očekuje, što smiju a što ne smiju raditi, na primjer da ne smiju "non stop širiti otrov protiv iste".
Kod takvih je na mjesto "klasnog" ili partijskog kolektivističko g interesa stupio nacionalni, lokalni, vjerski ili cehovski, ali samo kao sredstvo da potisne i omalovaži druge legitimne interese.
Stari partijaški mentalitet u novom društvenom okruženju služi se onim "neće nama purgeri odreðivati što ćemo raditi". Ista sredstva drugi riječnik, a i cilj je isti: osobni probitak na račun drugoga.
Pa sad svima takovi mogu solit pamet kako je bilo onda i kako je sad ma ljudi što vi ne vidite što i tko stoji iza tog navodnog aktivizma.
Skroz nebitno, što je Bojana radila u ono vrijeme. ????? bi valjda prava dao samo žrtvama. Žrtvu koju ????? traži od Bojane je netko već platio. Za puno manja prava nego ih danas graðani imaju, se moralo puno žrtvovati, pa i živote. Zbog toga je danas demokracija besplatna.Netko prije ju je skupo za nas platio.
što piše u tekstu.
Aktivizam nije bio moguć osim u partijski podobnim članicama SSRN kao što su Crveni križ, Društvo naša djeca, AFŽ i slično.
Postojao je i sindikalni aktivizam i ja čak mislim da je Bojana Genov bila sindikalna aktivistica.
Ali na isti način na koji vi niste bili katolici, jer to nije bilo in, i drugi imaju pravo na to da nisu bili aktivisti.
Da li su se za to vrijeme dok se nisu bavili aktivizmom ševili, slušali muziku, putovali po Evropi ili bili samo graðanski glupi i neodgojeni, kao većina nas, za to ne moraju polagati račune.
Ljudi imaju pravo na učenje i napredovanje. Gdje ste vi tu?
Koliko znam, GONG dobiva velike novce za promatranje izbora. Dobivaju novac i antikorupcijske udruge. A vlast je najviše na njihovoj meti. Pa o čemu mi govorimo u Lošinju. O tome jel neko putovao po Europi. Kreteni!
A upitnici i ostali dijakritički znaci koji se tako neštedimice rasipaju po ovim stranicama valjda nisu išli dalje od Trsta.
Dijakritički znakovi služe da označim citate iz članka o kojem raspravljamo
Ako je važnije TKO nešto radi nego ŠTO radi neka se izvole predstaviti pa ćemo na temelju njihova društvenog djelovanja (prije i sada) znati ocijeniti snagu njihovih argumenata.
No za to treba hrabrosti, zar ne?
Tema je financiranje udruga i novina, podsjećam.
Baš me zanima hoće li grad dati novce Eko Kvarneru.
Drugo je pitanje koje tijelo odlučuje o tome.
Ne vjerujem da se time bavi vijeće niti gradonačelnik.
2. Stručne službe pripremaju prijedlog, poglavarstvo ga amenuje
3. Gradsko vijeće usvaja
„Tko financira ovu lakrdiju pitam se kako je moguće da se iz udruge koje financira grad može toliko i nonstop otrov širiti protiv iste.“
A da krenemo iz početka ???
Samo još da treba ucrtati rezervat dupina.
Zvuči li to ikome osim meni kao vraćanje na ucrtavanje?
Znači da će jedna od primjedbi koju su uputili prezreni neprijatelji svega pozitivnog biti prihvaćena.
Primitivni egoizam nije pobijedio na izborima. Ako i ima koji mandat, nije u većini
Navodno da USKOK češlja Milana Mužića pa možda završi tamo od kuda je Glavaš otpušten (bolnica za osobe lišene slobode, Svetošimunska u Zagrebu). Proračun komunalnog društva se rastereti za 30.000 kn mjesečno, a troškovi prehrane ove komunističke izjelice padnu na bolnicu. Prostor ostane sačuvan i svi sretni i zadovljni. Ali..zapravo to bi moglo biti samo u pravnoj državi....
Ovo što ???? govori je ušutkavanje graðana da ne kritiziraju kao kad kažeš ako ti ne valja ovaj auto napravi si ga sam. A to je glupost!
Ipak ću se usuditi iznijeti mišljenje da je velik broj priloga u svez teme uloge udruga u društvu sasvim promašen i svjedoči o političkom neznalaštvu i nedostatku političke kulture.
Neki učesnici izriču stav da izvjesne (meni nepoznate) osobe nemaju pravo zastupati odreðene ciljeve i raditi na razvoju civilnog društva zamjerajući im za takvu aktivnost posvema nebitne pojedinosti iz njihova života.
Jedna izreka kaže da nije važno kakve je boje mačka; važno je da lovi miševe. Onaj tko "kritizira" mačku zbog njene boje i sprečava je da lovi dopušta zaključak da miševe ne smatra štetočinama i želi da nastave svoju štetočinsku rabotu.
Onaj tko grubim, neuljudnim i besmislenim napadima na osobu pokušava omesti njeno djelovanje pokazuje da je protiv samoga djelovanja, u rečenom slučaju, protiv aktivnosti na unaprijeðenju civilnoga društva.
Ne osporavam nikomu pravo da ideju civilnog društva drži opasnom i neželjenom. No bilo bi korektno da se koriste argumenti protiv ideje, a ne protiv osoba koje je zastupaju. I nadasve kulturno, kako to dolikuje sredini kakvom zamišljam vaš lijepi grad duge tradicije povezanosti sa svijetom zahvaljujući pomorcima.
Trebalo bi znati da li je još netko osim Nogometnog kluba prilikom rebalansa dobio iznose tako velike (200.000 kn) kao Nogometni klub, a isto tako i znati tko je odbijen i sa kojim iznosima.
Jasno da uz to postojanje ili nepostojanje sukoba ovisi o tome koliki je ovogodišnji iznos odobrenih sredstava, da li je povećanje u skladu povećanju ostalih športskih udruga. Isto tako ovisi da li su udruge koje se bave promicanjem ustavnih vrijednosti nabrojanih u Nacionalnoj strategiji dobile novac za svoj rad.
Samo to da je gradonačelnik predsjednik kluba ne govori ništa, ali na ova pitanja javnost bi trebala postaviti pitanja. Možda gospoða Umiljat i Ljubak način Kritike sa Lošinjskog radija.
Pa je onda takva i kritika
I meni se čini da mu ili joj je pljuvanje po ljudima i rasipanje diskusije partijski zadatak.
To je optimističnija varijanta nego da se radi o radnom zadatku
............... To je samo jedna moguća varijenta, naravno ako on to bude odlučio kao graðanin i pripadnik ovome svome rodnome kraju.
Mislim da će Lošinjani na izborima ocjenjivati osobe a ne stranke i prema tome zaokruživati na listićima. Dovoljno su razumni da ocijene kako je na politiku grada utjecao sastav većine u Gradskom Vijeću, Poglavarstvu i Upravi a ne samo Kapeli koji ovisi o njima. Čovjek na takvom položaju ne može voditi samo svoju politiku nego je prisiljen i na politiku partnera koji imaju svoje zaleðe sa zahtjevima i željama.
Osim toga puno je potreba koje su u "sukobu interesa", na pr. zaštita Bogom dane prirode i gospodarstva.
Kapeli je do sada po mojem mišljenju pokazao da se trudi biti gradonačelnik SVIH Lošinjana. Slobodan sam reći. imam dojam da ga neki u tome ometaju
Mislim da to ipak nije važno za rezultat izbora na lokalnoj razini. I da HDZ padne, Cappelli ima šanse ponovo osvojiti vlast. Imao bi još veće šanse kada bi uspio uvjeriti sve graðane da ne zastupa parcijalne interese i kada bi naučio reći NE.
Za to treba imati muda.
Cappelli jesi ti taj?
Vidjet ćemo da li će ih davati samo partijski opredijeljenim stručnjacima ili i onima koji to nisu. Lidiju Lešić ovaj grad treba, pa ne bi bilo loše niti da je udomi.
To ne umanjuje činjenicu da je Cappelli površan šarmer na ego tripu. Usporedba sa Titom je samo naoko dobra; Tito nije bio najbolje što imamo, imao je odlične i stručne suradnike, cijele timove koji su mu osiguravali opstanak. Cappelli jest najbolje što imamo i okružen je bezveznjacima i neznalicama bez hrabrosti, što sve zajedno ne ulijeva optimizam. Jr je upravo onakav kako ga je opisao Plavi cvijet.
Vidim neka guzva se stvorila sto se dogada?
Onako usput imam jedan komentar onoj budali sto se potpisuje sa LLL.
Mi smo bili katolici dok je vasa bojana bila komunisticka sindikalna aktivistica, mi smo u skoli bili sikanirani jer smo nosili krizeve i zato jer smo za vrijeme blagdana isli na misu, i bili su to nasi stari koji su pedeset godina trpili pod cizmom komunjara koji su jos i danas prisutni u javnom zivotu ovog grada i uistinu su prva bolest i mislim da su upravo oni ti koji stoje iza vecine udruga koje potkopavaju ovu drzavu jer daleko negdje u dusi (ako je imaju)zale za onim sistemom gdje su jedino oni bili u pravu.Ali to je vrijeme proslo i ako se pokusa vratiti bit ce zatrto, jer je dokazno nametnicko a znamo sto se s nametnicima radi NEOPITROID
Vec si cak i ti mogao shvatiti da ono sto ti zoves potkopavanjem drzave ista ta drzava financira. Znam da te to izludjuje, ali to je navada svih civiliziranih demokratskih drzava. Da financira one koji je "potkopavaju"!! ! Znam da te to boli, jer smatras da je ova drzava tvoja prcija, pa ti savjetujem da pokusas osnovati udrugu koja ce se boriti protiv njih. Ovako kucas na kriva vrata.
Točno je u toj rečenici samo da on nema veze s duhovnošću, ali netočno je da je on politički katolik. Upitnik je svojim komentarima pokazao da je profiterski katolik jer iz vjerskog opredjeljenja želi izbiti profit.
Nazvati upitnika političkim katolikom znači dati mu kompliment koji mu ne pripada
????? kaže za sebe da je katolik, ali veličina njegove mržnje i osjećaja nesretnosti pokazuje da nije našao Boga niti da je Božja riječ našla put do njega.
Upitniče, suosjećam s tobom i nadam se da ćeš nači put iz pakla mržnje.
Zato što rade i govore pojedinci koji su katolici nije kriva cijela crkva, pa ne hulite opužbama na nju.
Ovdje nitko nije kritizirao Boga, nego ljudsku organizaciju u kojoj smrtni i griješni ljudi, članovi te organizacije, rade protiv načela svoje organizacije. Baš kao i Upitnik.
drago mi je da se pomalo razotkrivate, i nebojte se sve vise i vise je ljudi koji su vas skuzili kao sto su i stari rezim komunisticki zgazili tako ce i vas nema mjesta ljudima poput vas u ovoj drzavi koja je krvlju njenog naroda stecena, i svi vi koji mislite da cete samo tako zivjeti na njenoj grbaci varate se.
To sto prozivate ljude koji su se za nju borili pokazuje u koju skupinu spadate,samo vi rezite na istinu ali od nje necete pobjeci.
Morat cete se pomiriti s tim da lajanjem nema djela nego radom i akcijom, a na to niste spremni jer da jeste nebiste zivjeli od tudeg nego svog rada i dobro pazite kako se izrazavate jer i zidovi imaju oci, a kamoli ovako transparentna stvar kao sto je NET.
Kad bi se mi takvih bojali nosili bi macku u depu.
Netko je jednom rekao "Svaka vjera i sistem je u suštini dobar, samo ga ljudi izopače!"
Dobro ste skuzili bio sam na putu i uistinu u Zagrebu, ali na zalost mog idola Sanadera nisam vidio jer je i on negdje na putu.
Ovako tko smo to mi postavise mi pitanje????
Mi smo oni od kojih vi zivite ali necete jos dugo jer cemo vam zasarafit pipe necete vise na nasoj grbaci zivit jer smo vas skuzili, pa tako cete opet morati kod vaseg dragog sorosa po njegove prljave novce ali tad cemo barem znati na cijoj ste vi strani.
Smješno je jer Vodanović jev ijećnik HNSa, a na web stranici njegove stranke u vezi s izborima piše “Vrlo važan segment je i civilno društvo, koje ionako percipira HNS kao «svoju» stranku tj. jedinu stranku koja razumije problematiku civilnog društva.”. Pa se ja sada pitam da li predsjednica njegove stranke zna šta on govori na Lošinju i kako će njenu stranka tu percipirati. Sigurno ne da razumije civilno društvo
Vesna Pusić je daleko, ali u sali je bio vjećnik HDZa pa je mjesto nje poučio HNS da se civilno društvo radom udruga razvija i da ih zato treba podržavati. Kako to piše u programu HNSa
Dragi moji vi pojma nemate tko vam glavu nosi jer da znate bili biste sretni sto je u lošinju ipak stanje da smo na svome, ali zahvaljujuci nekim aktivistima tu sve vise i vise stranci sa zlim namjerama imaju pravo glasa.
Sve su to zaostaci i profinjeni okupatori koji su i 91.g. pokušali ovdje gazdovat ali ponovo vam kažem sužili su vas i nećete dugo po domovini rovariti.
Nije problem što stranci imaju pravo reći što misle, nego što će ovdje postati gospodari, bez imalo obzira prema nama i prema otoku i prema budućnosti naše djece.
Baš me zanima tko je njegov nalogodavac. HDZ očito nije jer je i radio prijedlog proračuna.
Ako HNS nije protiv razvijanja civilnog društva, možda ostale stranke oporbe? Imaju li lokalne stranke uopće ikakav stav prema udrugama, osim kad im te udruge stanu na žulj pa ih žele kazniti? A kako su udruge stale na žulj Vodanoviću? Ne bih rekao. HSLS i Ivković? Mužić? Ekocidna politička opcija ljuta zbog lokalnih ekoloških egzibicija?
Tvrdnja da je "ova stranica ogledalo par ljudi koji nemaju sto raditi vec se medjusobno vrijeðaju" vrijedi koliko i moja da je Prolaznik zapravo bivši udbaš koji ne moše bez špijanja ljudi. Koliko on može znati dali mi radimo ili ne radimo, toliko i mi možemo znati o njemu
Kupite prase.
Popijte jednu rakiju.
Stavite prase u rernu.
Popijte jos dvije rakije.
Postavite celzijuse na 375 rerni.
Popijte jos 3 rakije casice.
Ukljucite rernu.
Rakijte jos 4 casice.
Prenite okrase.
Rakijte jos bocu jednu.
Povi pilo na prase.
Casite jos sipaj rakije jednu.
Pecite rakiju jos 4 sata.
Izvadite rernu iz praseta.
Ohladite da se prase saceka.
Uzmite rakije jos bocu jednu.
Isprasite sece.
Stolirajte na servis.
Bogolite se mogu.
Dobar tek !!!