Prodan je i posljednji brod Lošinjske plovidbe brodarstvo – Maja, čime je ta nekoć ugledna i moćna brodarska kompanija efektivno prestala postojati. Maja, supramax brod za prijevoz rasutih tereta, izgrađen prije svega dvije godine, prodan je kineskom kupcu, kao posljednji od više od 120 brodova koliko ih je u 55 godina poslovanja plovilo u floti Lošinjske koja će još neko vrijeme egzistirati samo na papiru, izvijestio je Novi list.
Kriza u brodarstvu
Gašenje tvrtke potvrdio je i direktor Zlatko Moković , otklonivši bilo kakvu mogućnost nastavka poslovanja. Iako je još prije manje od godinu dana planirano da upravo Maja bude okosnica za restrukturiranje kompanije, ipak je odlučeno da se sva imovina proda i tvrtka izbriše iz sudskog registra.
– Lošinjska plovidba ide u likvidaciju. Pokušali smo sve da do tog ne dođe, ali kriza u brodarstvu je preduboka da bi se izvukli. Neće biti stečajnog postupka ni pokušaja restrukturiranja. Tako je odlučeno u dogovoru s poslovnim bankama, vjerovnicima društva. Većina zaposlenih već je dobila otpremnine u skladu sa zakonom, sve posade su isplaćene i sada samo preostaje provesti i formalni postupak likvidacije. Računam da bi trebao biti okončan do konca ožujka, do kada će u tvrtki ostati još četvoro zaposlenih, koliko je nužno za postupak, rekao je Moković.
Za razliku od nekih drugih domaćih brodara čija je agonija trajala desetljeće ili dulje, poput Croatia linea, Lošinjska je plovidba propala u relativno kratkom vremenu. Još prije šest-sedam godina, unatoč problemima, poslovala je pozitivno, a akumulirane rezerve omogućavale su koliko-toliko normalno poslovanje sve do 2011. Tada počinju problemi sa servisiranjem obaveza, prvenstveno prema bankama, među kojima su najveći kreditori bile Hypo, Erste i PBZ, koji vrlo brzo eskaliraju, te započinje prodaja brodova koja je završena jučerašnjom prodajom Maje.
Direktor Dalmonta, najvećeg pojedinačnog vlasnika Lošinjske plovidbe brodarstvo, Ivan Ivić, smatra da je glavni krivac za krah kompanije stanje na pomorskom tržištu koje već godinama ne pokazuje znakove ozbiljnijeg oporavka.
– Nije bilo izlaza. Tržište je dugo bilo vrlo slabo, ispod svake normalne poslovne logike, tako da to Lošinjska nije više mogla izdržati. Uprava se nadala da će zadržati barem taj jedan brod, ali stisnule su ih banke pa je i taj zadnji brod prodan. Likvidacija je, nažalost, stvarnost Lošinjske plovidbe brodarstvo.
Loša politika
Propast Lošinjske plovidbe brodarstvo mogao bi označiti početak sličnih događanja u većini preostalih hrvatskih brodarskih kompanija, koje redom posluju s teškoćama posljednjih godina, upozorava glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro.
– To je direktna posljedica loše državne politike prema pomorstvu. Za razliku od EU koja proaktivno radi na potporama pomorstvu, kod nas se čini malo ili ništa. Primjer su subvencije brodarima koje su u EU dopuštene i rastu s pogoršanjem stanja na tržištu, ali kod nas praktički ne postoje. Jednako tako, naše kontrole nisu učinile ništa da iz luka izbace podstandardne brodove koji su bili izravna i nelojalna konkurencija Lošinjskoj plovidbi pa se ona morala okrenuti drugim, rizičnijim tržištima. Bojim se da uz ovakav odnos države prema brodarima uskoro možemo očekivati ovako loše stvari i kod ostalih, upozorava Brazzoduro.
Načeo ih domovinski rat
Lošinjska plovidba formirana je 1958. godine spajanjem bivših »Obalne plovidbe Rijeka« i »Lošinjske plovidbe Mali Lošinj«. Počela je s 36 malih drvenih brodova i otvarala redovne linije po Mediteranu, najprije za Grčku i Tursku, a zatim za Sjevernu Afriku, kao i otvaranjem prve trajektne linije Cres – Rabac. Glavni posao Lošinjske plovidbe uvijek je bila Sjeverna Afrika iz nekoliko razloga. U prvom redu zbog veličine i kapaciteta brodova s kojima se raspolagalo te zbog podjele poslova na Mediteranu s drugim brodarima. Najveća tržišta bila su uvijek Libija, Alžir i Turska te je za ta odredišta Lošinjska plovidba imala zaposlenih 25 brodova.
Osim toga, bitno je napomenuti da je Lošinjska plovidba održavala liniju za Izrael kada je ona bila strogo zabranjena. Početkom 90-ih, te poglavito izbijanjem Domovinskog rata, situacija se za Lošinjsku plovidbu dramatično promijenila. Naime, Lošinjska plovidba ostala je bez u to doba glavnih domaćih tržišta (Bosna i Hercegovina te Srbija) jer je iz tih krajeva išla gotova sva roba za Sjevernu Afriku.
Komentari:
Sjecam se 1987.g. kada sam se nakon dvadest godina i karijere skinuo sa broda, L.P imala je 37 brodova sto svojih , a sto u charteru. Uz itl. Adriaticu bila je njaca kompanija na Mediteranu. Nije bilo lukeIzraela,Lib ije, Turske, Grcke, Tunisa , Malte, Italije i neznam gdje sve ne, da brodovi L. Pnisu dolazili.
Za sve ovone treba kriviti sadasnji apsolutno ineupitnonespos oban manegmant, bego jedini je krivac pok. Dir. R. S., koji nije ostavio iza sebe pravog covjeka , nego je ostao onaj, koji ima jedinu osobnu uzrecicu USE NASEI POD NASE.
E moj S. Laka ti zemlja. Istina je da si za L.P napravio velike stvari, svojim si poznanstvima i vezama dobro radio za kompaniju, da bi na kraju sve zeznuo i eto dogodilo se ovo. Ne cudim se ja ovima sada , ja se cudom cudim mom kolegi i dir. Kap. Marinku Dumanicu.
Samo da znas , i ti si uz S.R. jednako kriv. Dok ovo pisem suza mi je u oku , jer na toj kompaniji u cijeloj mojoj karijeri bilo je prepuno lijepih trenutakac, krasnih mornara, velikih nostroma i dan danas zivucih kapetana, i koga god pitas svi se sa sjetom u ocima prisjecaju tih dana navigacije nanasoj kompaniji.
Sjecam se gsdje. Tonice, Vere , ,Zdenke, kap. Jurkovica B., poglavito velikog mestra dr. Suflaja, koji nam jebio kao otac.
KAKVA JE TO STETA ZA SVE GENERACIJE ,,POMORACAIZ OVOG KRAJA! A BOJIM SE DA BI SADA I NAUTIKA KOJOM SE DICIMO MOGLA NESTATI?
BOZE KAKVA STETA!
Citat Autohtoni:Citat mau mau:
Dezinformacije by Novi List & Gojan
Ovako je zbivanja u pomorstvu u protekloj godini sumirao tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro na tradicionalnoj predblagdanskoj konferenciji za novinare. Da je sve više brodova na mrtvom vezu, a pomorci u nezavidnoj situaciji, bez plaća i drugih prava, potvrđuju slučajevi brodova kao što su Padna u Kraljevici, Istra (Valencia), CGM Tiger (Istanbul), Tarragal (Papua Nova Gvineja), Katina (Jemen), Navi Wind, odnosno Lady Remington III (Kanada) i Gardenia i Larkspur (Ostende). Kako je naglasio Brazzoduro kod stranih brodara postoje problemi i zbog menadžera kompanija, koji iskorištavaju situaciju na tržištu, što se onda reflektira i na loš standard pomoraca na brodovima.
Iz današnjeg Novog lista
Drugovi Benvin, Sokolic i Muzic sve od reda otocki sirotanovici i svojevremeno veliki KOMUNISTI bez socijalizma i Jugoslavije nebi vidjeli Losinjna, nego bi ostali cuvati ovce u rodnim selima.
Danas ih gledam kako po Losinju deskure po domacu neki od njih glume Talijane koje su oni i njima slicni protjerali sa rodne grude.
Bilo bi dobro kada bi cuveni dr.sci. Sokolic izdao monografiju : "Kako smo unistili LP" ili mreko marende do bankrota.
No popovi su ionako bili suradnici UDBA-e.
Jos kada cujem da Dr.Sci. Sokolic drzi predavanja po Trstu, i to ljudima na cijoj je imovini izgradjena LP, a koju je Sokilic i drustvo creskih ovcara razbucalo...dod je mi da se izrigam.
eclectica.hr/2014/07/29/neefikasnost-hrvatskog-trzista-zvcv-lplh-turisticka-rupa-i-vrijednost-ulaganja-u-turizam/