Zakonom o izboru Predsjednika Republike Hrvatske je propisano da članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi političke stranke. Ta zakonska odredba, bila ona smislena ili ne, pripada u kategoriju odredbi koje nailaze na probleme u provedbi. Državna tijela, naime, ne raspolažu popisom članova političkih stranaka i stoga nisu u mogućnosti pouzdano utvrditi je li osoba koju se imenuje za člana biračkog odbora član političke stranke ili nije. U nekim slučajevima, međutim, tu je činjenicu moguće utvrditi s manjom ili većom pouzdanošću ⮞
Političke stranke kao neposredno zainteresirana strana u izbornom postupku sukladno zakonu određuju dio članova biračkih odbora na parlamentarnim i lokalnim izborima. Pri izboru saborskih zastupnika članove biračkih odbora određuje većinska politička stranka/koalicija i oporbene stranke/koalicije sukladno trenutačnom sastavu predstavničkog tijela, a slično vrijedi na lokalnim izborima i izborima za članove EU parlamenta. U službenom tekstu odluka o njihovu imenovanju, koje su javno dostupne, uz njihovo ime bit će naveden naziv stranke koji pruža informaciju o njihovoj stranačkoj pripadnosti ili vjerojatnom političkom nagnuću, točnije o političkoj stranci koja ih je predložila. Članovi biračkih odbora koje stranke predlože kao svoje predstavnike u provođenju i nadgledanju postupka glasanja ne moraju nužno biti članovi te političke stranke, no činjenica da ih stranke predlažu upućuje da nisu posve nezavisne i nepristrane osobe.
Pripadnost člana biračkog odbora političkoj stranci moguće je utvrđivati i prema popisu kandidata na prethodno održanim izborima. Neki od članova biračkih odbora, dakle osoba koje su vjerojatno iznadprosječno zainteresirane za političke procese, sudjelovali su i ranije na lokalnim ili drugim izborima kao kandidati na listama političkih stranaka i koalicija. Popisi kandidata su javni i trajni, no članstvo u političkoj stranci nije nužno trajno, pa članstvo neke osobe u političkoj stranci ni na ovaj način nije moguće utvrditi s potpunom pouzdanošću: neke su možda istupile iz stranke, neke su ju promijenile, a neke dotad nezavisne su u međuvremenu postale njeni članovi.
Pripadnost stranci je moguće utvrditi i temeljem popisa izabranih kandidata koji trenutno obnašaju predstavničku ili drugu dužnost, kao i iz različitih promidžbenih objava ili opisa organizacijske strukture stranačkih ogranaka. Ovdje su stvari razmjerno čiste, neizvjesnost je svedena na minimum i prilično se pouzdano može odrediti obilježje koje diskvalificira osobu za rad u biračkom odboru na predsjedničkim izborima.
Služeći se navedenim kriterijima, nije teško utvrditi da je u tijeku pripreme za ovogodišnje predsjedničke izbore u biračke odbore na području Grada Malog Lošinja imenovano oko 42% osoba za koje postoji više ili manje osnovana sumnja da su članovi političkih stranaka, što bi njihovo sudjelovanje u izbornom postupku činilo protivnim zakonu. Kod nekih osoba sumnja je manje osnovana jer o njima znamo tek da su prije desetak ili više godina sudjelovali na izborima kao kandidati, a otad se moglo svašta promijeniti. Kod drugih, međutim, prostor za sumnju je sužen jer su još proteklog proljeća na izborima za Sabor ili EU parlament bili imenovani od strane političkih stranaka kao njihovi predstavnici u radu biračkih odbora.
Poteškoće u provedbi predmetne zakonske odredbe vrijedi sagledati i iz perspektive gradskog izbornog povjerenstva (GIP) koje imenuje članove biračkih odbora. Zadatak GIP-a je pronaći dovoljan broj zainteresiranih da popune biračke odbore, odnosno pronaći osobe spremne za relativno skromnu financijsku naknadu provesti izborni dan na biračkom mjestu od njegova otvaranja do zatvaranja, pa i šire. Takvih osoba, voljnih provesti vrijeme dežurajući na izbornom mjestu i odraditi formalnosti koje su pred njih postavljene, među građanima ima proporcionalno udjelu osoba koje su općenito značajnije zainteresirane za političke procese i aktivno sudjelovanje u njima. Takve će osobe očekivano češće biti članovi političkih stranaka, pa će GIP-u biti praktično imenovati baš njih umjesto građana koji nisu ni na koji način povezani s političkim strankama. Ovaj izgovor, naravno, ne mijenja činjenicu da članovi političkih stranaka ne smiju biti članovi biračkih odbora na predsjedničkim izborima.
Druga poteškoća pred članovima GIP-a je nemogućnost pouzdanog utvrđivanja jesu li osobe koje namjerava imenovati za članove biračkih odbora članovi političkih stranaka. Podsjetimo, državna tijela ne raspolažu popisom članova političkih stranaka. Ne postoji ni standardizirani način provjere, izuzev načelne izjave na obrascu koju potpisuje član biračkog odbora kojom osobno tvrdi da nije član političke stranke. Drugim riječima, kada GIP postupa po prigovoru preostaje mu tek pitati osobu je li član stranke i eventualno pitati stranku je li osoba njihov član. Na opisani način, u konkretnom slučaju ovih predsjedničkih izbora, GIP Malog Lošinja je ustanovio da je samo jedna od 36 prvotno imenovanih osoba za koje postoji osnovana sumnja da su članovi političkih stranaka doista član političke stranke.
Ono što GIP može na svoju ruku učiniti u okviru svojih ovlasti jest suzdržati se ili odbiti imenovanje osoba za koje postoji osnovana sumnja da su članovi političkih stranaka, a za taj korak informacije jesu javno dostupne. Na primjer, u slučajevima kad je osoba na prethodnim izborima bila predložena od strane političke stranke za sudionika u radu biračkog odbora, GIP može odustati od njena imenovanja i potražiti nekog drugog za koga nema naznake stranačke povezanosti. Takav način imenovanja je nedvojbeno zahtjevniji i uključuje snažnije oglašavanje, usmjerenije osvještavanje, a vjerojatno i neposredno nagovaranje građana da preuzmu odgovornost za koju i nisu baš neposredno zainteresirani. U konačnici, trud uložen u pronalaženje osoba koje bi se imenovalo za članove biračkih odbora, a koje nisu povezane s političkim strankama, približio bi širi krug građana demokratskom političkom procesu i vjerojatno ih potaknuo da kroz neposredno preuzimanje odgovornosti steknu samopouzdanje i vještine sudjelovanja u njemu. Ovako kako stvari sada stoje, kada dobar dio biračkih odbora čine osobe više ili manje povezane s političkim strankama, postupanje GIP-a ide u prilog trendu otuđivanja građana od demokratskog političkog procesa koji se očituje relativno niskom izlaznošću, rasplamsalim sumnjama u nepravilnost postupka prebrojavanja glasova, osjećajem nemoći da se političku stvarnost promijeni s osobne razine i općenitom slabljenju snage demokratske kulture u cjelini.
Komentari:
Emanuela Sarić
Milorad Šolaja
Dragica Jurlina
Ivanka Rukavina
Josip Sorić
Marija Maljevac Peroš
Sonja Šolaja
Rozmari Antoninić
Jadranka Krpan
Igor Jadrijević Tomas
Marta Nikolić
Maris Vajentić
Valerija Gradiški
Tomislav Miočić
Žana Cum
Ana Lukić
Adrijana Letić
Branka Budija
Marija Tarabokija
Ivanka Mohorić
Luka Nikolić
Blanka Radan
Danijela Mrkonjić
Vila Memčić
Fanika Kolar
Senad Memčić
Iva Lekić
Noel Benvin
Adrijana Matušan
Ivanka Patekar
Dragana Milosavljević
Bojana Bešlagić
Nataša Janković
Danica Ćosić
Janja Cesarić
Ivana Uremović
zakon.hr/.../...
Članak 20.
Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske su Izborna komisija Republike Hrvatske, općinske izborne komisije i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Po mojoj obavijesti maknuta je Marta Nikolić koja je bila kandidat na lokalnim izborima 2017. godine na listi IDS/HNS. Među ostalima iskaču Tomislav Miočić koji je naveden kao član HDZ-a u medijskoj objavi iz 2021., Adrijana Letić koja je proljetos bila kandidat stranke Javno dobro na izborima za Sabor, Blanka Radan koja je 2018. bila na listi HDZ-a na izborima za MO Ćunski, Senad Memčić koji je 2022. bio nositelj liste HSLS-a na izborima za MO Ćunski, te Rozmari Antoninić koja je bila kandidat na listi Akcije mladih, doduše još davne 2013. godine.
Ostali su bili predstavnici političkih stranaka u biračkim odborima na različitim nedavnim izborima, što je niska razina dokaza o članstvu u stranci. Čak ni činjenica da je netko bio kandidat na stranačkoj listi nije konačan dokaz jer kandidati mogu biti nestranački. Jedino se Tomislav Miočić ne može samo tako otresti sumnje, ali i on je mogao u međuvremenu istupiti iz stranke ili možda ima stranački angažiranog imenjaka i prezimenjaka? Sve je moguće.
Ali dobro, postoji vrijeme prije izbora, a postoji i vrijeme poslije izbora.
otoci.net/.../...
Niže se nalazi preko 50 različitih tvrdnji čiju je točnost redakcija Faktogafa provjerila za vrijeme trajanja debate.
Sučeljavanja se, međutim, odvijaju brzo. Pokušali smo provjeriti ključne tvrdnje ove debate. Ako smatrate da postoji bitna tvrdnja čiju točnost nismo provjeravali, molimo vas da nam se obratite u sklopu rubrike “Pitali ste”.
Vanjska politika, Aktualna društvena pitanja i svjetonazor, Zdravstvo, Vanjska i obrambena politika ...
faktograf.hr/.../...
1. kako biste nazvali kad iz zemlje izlađe 500.000 Hrvata i useli se isto toliko ili više stranaca?
Uostalom, i Un u svojim dokumentima koristi pojam "replacement migration" bit će da Un laže?
2. Primorac nije kupio nikakav stan niti ga je prodao. Kupila ga je njegova majka.
Ako je ostatak posla tako traljavo odrađen, stvarno užas...
Znate kako se ono kaže - čega se pametan stidi, time se budala ponosi. Hrvatski birokrati jako su ponosni što je Hrvatska najjača u svijetu po broju tzv. "fact-checkera" . Što su fact-checkeri? Siguran sam da je svaki građanin tijekom protekle četiri godine na svojoj koži mogao naučiti o tzv. "fact-checkerim a". To su mahom propali ljevičarski aktivisti koji su svoje mjesto pod suncem tražili po raznim medijskim redakcijama, neobrazovani i frustrirani likovi koji se u slobodno vrijeme mlate s taksistima jer im smeta krunica, ukratko najobičnije vucibatine, ali dovoljno fleksibilne da su u stanju pregristi vlastiti ponos i raditi najprljavije poslove za političare.
Služili su tijekom pandemije novinarske gripe za cenzuriranje svakog medija koji nije pisao točno onako što su vlasti htjele, a onda su išle i na privatne profile korisnika Facebooka te se i njima nametali da im objasne da nešto što su objavili ili podijelili nije sasvim u skladu s mišljenjem Europske komisije, farmaceutskih kompanija, Vlade RH i Svjetskog ekonomskog foruma. I, naravno, rado su kažnjavali korisnike za takve strašne prekršaje protiv svetosti vladajućeg mišljenja.
Premijeru Andreju Plenkoviću to se jako svidjelo pa je odlučio i nakon uspješne pandemije pogurati takav biznis novcem poreznih obveznika, preko Ministarstva kulture, njegove Agencije za elektroničke medije i novcem poreznih obveznika Europske unije koji bi sigurno bili jako nesretni kad se njihov teško zarađeni novac ne bi potrošio za tako korisnu i humanu svrhu kao što je razvoj internetske policije protiv nepodobnih mišljenja u Republici Hrvatskoj. Tako smo došli do toga da od jednog Faktografa sada imamo 21 Faktograf. Blago nama!
Ne znam postoji li neka osoba u Hrvatskoj koja je ikada rekla: "Ovo što čitam možda nije istina, zato ću pitati ljude koji o tome ništa ne znaju, ali rade za Vladu, da mi oni kažu je li to istina ili nije." Nitko u Hrvatskoj nije tražio fact checkere. To je zanimanje vjerojatno najmanje traženo od svih zanimanja u povijesti čovječanstva. Pa ipak, Vlada RH je zaključila da baš u njega treba uložiti milijune.
Možda najbolji primjer pokazuje nedavni "fact-checker" na temu klime u koji je Andrej Plenković uložio za početak 199.000 vaših eura, a ne prati ga gotovo nitko - čak ni novinari. Plenković je za urednika postavio bivšeg urednika Faktografa, vjerojatno da mu se zahvali za sve usluge koje mu je učinio tijekom 2020-2021., ali građane RH to ne zanima. I usprkos očitoj nezainteresiran osti javnosti, vlada ulaže još i još u iste ljude i iste stvari koje nikoga ne zanimaju. Moramo si postaviti pitanje - zašto?
Prije toga, mogli bismo postaviti još neka pitanja. Na primjer, zašto je ministrica kulture Nina Obuljen Kožinek premijeru toliko bitna? Na izborima je osvojila manje preferencijalni h glasova od Ave Karabatić. Ta bi žena teško mogla postati i predstavnica stanara u malo većoj zgradi, ali Plenković ju tvrdoglavo i čvrsto drži na poziciji gdje upravlja milijunima eura i preraspoređuje ih raznim lijevim i desnim političkim aktivistima. Kad se sastavljala nova vlada, Domovinski pokret je imao pik na njeno ministarstvo, ali Plenković je bio rezolutan - sve vam dam, kulturu ne dam. Moja pretpostavka je da Plenković to tako grčevito drži zato što želi sve te ljevičarske aktiviste, koji se financiraju preko Ministarstva kulture, na taj način držati na uzici i blizu svojoj nozi. Kad dođe kritično vrijeme, poput onoga kad je preko 50.000 ljudi izašlo na ulice i tražilo njegovu ostavku, dobro ti dođe imati sve te "novinare" na svojoj strani. Mudar je on.
Da se razumijemo, ta "platforma" koju je Vlada predstavila, ovakva kakva je sada, posve je bezopasna. Osim što služi za besmisleno razbacivanje novcem, nema druge štete. Nitko to neće ni pogledati, a kamoli da će ona nečemu ozbiljno služiti u praksi. Ali potencijalna opasnost ipak postoji. Kada jebivjetri iz Agencije za elektroničke medije (to su ljudi koji uporno sebi pokušavaju naći neku svrhu, ali im baš i ne ide) i jako ambiciozna, ali ne i baš inteligentna ministrica shvate da građani ne pridaju njihovom velebnom projektu ni najmanji jeb, morat će napraviti nešto da si vrate samopouzdanje i prikažu da ono što su napravili ima neki smisao pa će koristiti te "fact checkere" za davanje subvencija medijima i na taj način će moći k'o fol objektivno objasniti zašto su jednom (politički podobnom) mediju dali javni novac, a drugom (politički nepodobnom) nisu. Jednostavno, reći će - ove su ispravili "neovisni fact-checkeri". Iole inteligentan čovjek pitat će se kako fact checkeri mogu biti neovisni ako ovise o financiranju vlasti i to će opet znatno sniziti ionako već minimalno povjerenje građana u medije.
Postoji i još veća opasnost od daljnjeg uništavanja medijskih sloboda, a to je uništavanje slobode govora građana. Vlada bi, kada opet nađe neko opravdanje za "krizu", mogla iskoristiti svoju velebnu platformu neobrazovanih i nekultiviranih "provjerivača činjenica" da kažnjava građane koji ne budu poslušni. Nakon svega što smo prošli, to nije nimalo nevjerojatna opcija.
Na kraju moram se ponovno vratiti na početak i legendarnu izjavu druga Popovca: Svaki deseti u svijetu i skoro svaki treći fact-checker u Europi djeluje u Hrvatskoj! Budući da je čovjek toliko sretan zbog toga, usudit ću se da mu savjetujem kako da još više poveća njihov broj: ponudite im još više javnog novca. Nema na čemu, druže ravnatelju, uvijek sam na usluzi.
Pogledajmo što još kaže na temu:
"Urednica Faktografa ne zna razliku između činjenične tvrdnje i vrijednosnog suda"
Više na poveznici:
liberal.hr/.../
Naslovom ovog komentara "Samo vrijeđati znaš" pokušavaš zamesti trag o mojoj osnovanoj tvrdnji da su ovakvi prljavi, podli, tendenciozni i puni neistina komentari o fact-checkerima snažan argument protiv prava na anonimno komentiranje čak i kad je autor poznat, ali ga bez navoda njegovog imena prenosi neki anonimni H.T. Stoga nije uvredljivo napisati "Upravo komentari pod nadimkom H.T. nameću zaključak da ih na ovom portalu upisuje neobrazovani, frustrirani lik koji podržava javne molitvene seanse da si mahanjem krunica osiguraju dominaciju u braku." Jer komentar je svojim potpisom prisvojio H.T.
Primorac se naime predstavlja kao nadstranački kandidat. A kandidirao ga Plenković i plaća mu kampanju stranačkom lovo m. Ako ne i državnom. Da mu bude trbuhozborac kako je rekla jedna političarka.
Ovo je bio test za lokalne izbore.
Malo atmosfere sa sinocnje veceri uz sjajne nastupe Dubioze Kolektiv i Hiljsona Mandele -energija za pamcenje.
LOSINJ * LOSINJ - ISLAND OF VITALITY
Samo u lošinju na trgu Žrtava Fašizma
drži se za počasnog građanina
Admirala Musolinijeve fašističke vojske.
Ova spomen ploča Tinu kako mu tepaju.
Hoće li i Ana kao lokalni dezerteri iz domovinskog rata pobjeći u Mofalcone.....
Na obnovljenoj staroj pomorskoj školi iznad bankomata se nalazi spomen ploča.
Straolino je potapao savezničke trgovačke civilne i ratne brodove zajedno sa svojim komandosi ma, da pitamo Engleze koji su ga izbacili s natjecanja da mu i oni stave ploću.
Dok je ANA potopila grad zajedno sa svojim Antom, Devčičem i Žunićkom.
Ani ćemo podići spomen ploču
Najgoroj gradonačelnici....
Zanimljivo je izložba u muzeju Apoksiomen koji je često poplavljen.
Možda izložbu voda odnese pošto je još uvjek tamo. ??????????????? ?
Zašto "možda"? Imaš li negdje neki raniji komentar od nekog drugog? A to da su drugi (jednom kad je dobiveno dopuštenje) dali više informacija, nije sporno uopće. Pa i veliku lavinu koji put pokrene mala gruda...
Školski brod talijanske Ratne mornarice „Palinuro“ uplovio u luku Mali Lošinj!
Danas je školski brod talijanske Ratne mornarice „Palinuro“ uplovio u našu prekrasnu luku Mali Lošinj! Takvo što sladunjavo ne bi napisala ni loša učenica pučke škole. Neumjesno je u ovom kontekstu uopće isticati prekrasnu luku Mali Lošinj, a pogotovo zato što je plutajuće smeće baš i ne čini prekrasnom. Ni poslovanje škvera sa svo tom bukom prašinom i zagađenjem podmorja ne čini je prekrasnom.
i.imgur.com/dcAHIzi.jpg
Komemoracija u Spomen na Agostina Straulina
Jučer smo, zajedno s predstavnicima Talijanske nacionalne zajednice Mali Lošinj, s velikom čašću organizirali svečani prijem za zapovjednika Samuelea Mondina i posadu školskog broda Palinuro, kao i za otpravnicu poslova Generalnog konzulata, Patriziu Ruggiero. U veselom i srdačnom ozračju prijema, predstavili smo ukratko naš predivni grad i njegove posebnosti. Nakon prijema, zajednički smo se uputili na groblje kako bismo s dubokim poštovanjem održali komemoraciju u čast admirala Agostina Straulina te položili vijence, odajući počast njegovom nasljeđu i trajnom doprinosu našoj zajednici.
A kad je vidio kako je njegov kandidat jadno prošao, Plenković kaže da su to manje važni izbori od izbora za Sabor. To je zvuči kao utjeha, ono "kiselo je grožđe", ali u pravu je. Ovi izbori su manje važni jer predsjednik države nema ovlasti da bira i postavlja ministre, direktore javnih poduzeća, državne tajnike i dijeli ostale položaje koji daju priliku za korupciju, krađu, pljačku i pogodovanje.
I još je kazao “Računamo na glasove onih koji žele dobro Hrvatskoj, koji ne žele opstrukciju, kršenje Ustava, primitivizam, vulgarnost i agresiju”, izjavio je sugerirajući da upravo sve ove stvari žele građani koji budu glas dali Milanoviću. “Očekujem da u drugom krugu glasaju racionalno. A racionalno jest birati Dragana Primorca”, izjavio je. “Računamo na glasove onih koji žele dobro Hrvatskoj, koji ne žele opstrukciju, kršenje Ustava, primitivizam, vulgarnost i agresiju”, izjavio je sugerirajući da upravo sve ove stvari žele građani koji budu glas dali Milanoviću. “Očekujem da u drugom krugu glasaju racionalno. A racionalno jest birati Dragana Primorca”, izjavio je.
telegram.hr/.../...
i.imgur.com/rtr5Tb2.jpg
Šušnjar: Građani su krivi za visoke cijene, oni odlučuju gdje će kupovati… Sami pecite kiflice…
www.nacional.hr/.../
ŠUŠNJAROVA RJEŠENJA
Vidaković: Jedino je logično da umrete od gladi…
www.nacional.hr/.../
‘Ovo sad je gore nego devedesetih’
Pobjedom u nedjelju bi HDZ još dobio i kompletnu kontrolu nad vojskom i tajnim službama. “Ovo sad je gore nego devedesetih”, kazao nam je u izbornoj noći jedan iskusan hrvatski političar. A poruka birača je, očito, da im je dosta.
Komentar na Telegramu
Naši sugovornici se slažu da bi bilo bolje da je Milanović pobijedio u prvom krugu: 'Sada je razotkrivena sva strahota poraza Andreja Plenkovića'
Glovo & Volt ekonomija.
Zoran Milanović 74%
Neću izaći na izbore 11%
Dragan Primorac 9%
Poništit ću listić 6%
stranka Andreja Plenkovića naredila je županijskim organizacijama da pozovu birače da zaustave “udruženu platformu SDP-a, Možemo i Milanovića”. Svi članovi stranke dobili su WhatsApp poruku s detaljnim uputama kako da angažiraju glasače, a svaki bi član trebao dovesti najmanje tri druga glasa. U poruci HDZ-ovcima stoji da su domoljublje, poštovanje prema braniteljima, Ustavu i zakonima, kao i vizija modernije i snažnije Hrvatske temelj programa Dragana Primorca.
Osim toga, postoji i prezentacija koju je još prošlog ljeta napravio predstojnik Ureda premijera, Zvonimir Frka-Petešić. Frka je u njoj usporedio Zorana Milanovića i Primorca te istaknuo tko je od njih branitelj, tko je vjernik, a tko nije, usporedio sportske i poduzetničke uspjehe, odnos prema Vukovaru i ćirilićnim pločama …
telegram.hr/.../...
volim-losinj.org/.../...
Poručio je da Primorčev neuspjeh na izborima nije njegov poraz
Ovakva, sumanuto uvjerljiva pobjeda, jasno pokazuje ne samo što birači misle o kandidatu kojeg je HDZ stavio pred njih i nasuprot Milanovića, već i o vlasti koja devet godina drži sve ključeve političke moći u zemlji. Pardon, gotovo sve to, kaže jedan komentator.
‘Ovo sad je gore nego devedesetih’
Pobjedom u nedjelju bi HDZ još dobio i kompletnu kontrolu nad vojskom i tajnim službama. “Ovo sad je gore nego devedesetih”, kazao nam je u izbornoj noći jedan iskusan hrvatski političar. A poruka birača je, očito, da im je dosta.
telegram.hr/.../...
Postala je "slavna" kad je nakon objave izbornih rezultata u stožeru HDZ-ovog predsjedničkog kandidata Dragana Primorca, izjavila da je Zoran Milanović “režimski predsjednik”, da mu “sljeduju neredi na Kosovu”, te da je vrlo moguće da je razlika između predsjednika i njegovog protukandidata “iskonstruirana ”. HDZ se mora ponositi simpatizerkom uhićenom zbog sumnji da je više od godinu dana maltretirala kontroverznog poduzetnika Nikicu Jelavića i njegovu obitelj te ga tražila da joj sredi poslovne prostore i pritom mu prijetila likvidacijom, kako je pisao Jutarnji. Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu zbog prijetnji smrću i nametljivog ponašanja nepravomoćno je osuđena na godinu dana zatvora s trogodišnjim rokom kušnje, a izrečena joj je i sigurnosna mjera psihijatrijskog liječenja izvan zatvorskog sustava, kao i trogodišnja zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja Jelavića i njegove supruge.
Osim slučaja s uznemiravanjem Jelavića, problema sa zakonom imala i 2023. kada je, prema pisanju Indexa, završila na dva mjeseca u istražnom zatvoru jer je prijetila sutkinji Upravnog suda iz Zagreba koja je donosila odluke u njenom predmetu.
Kad će uhapsiti Banožića?
Vrlo brzo se Primorac pokazao kao prilično loš kandidat: navodni borac protiv korupcije kojeg prate afere oko porijekla imovine i razbacivanja javnim novcem u ministarskom mandatu, a koji je u izbornu utrku ušao uz podršku stranke koja je praktički postala sinonim za korupciju; navodni uspješni i utjecajni znanstvenik koji se biračkom tijelu desnice pokušava ulizati pseudoznanstven im tezama o “rodnoj ideologiji”; vlasnik skupe privatne bolnice u razdoblju u kojem je postalo nemoguće ignorirati razinu urušenosti hrvatskog javnozdravstven og sustava… Kad se svemu navedenom pridoda evidentna lišenost karizme i neuvjerljivosti u javnom nastupu, Primorca je do boljeg rezultata mogao dovesti samo snažan angažman HDZ-a, stranke poznate po tome da svoje birače izvodi na biralište uspješnije nego bilo koja druga. Takav angažman je evidentno izost ao.
Ovi izbori su zapravo bili svojevrsno javno suđenje birača stranci osuđenoj za korupciju.
Plan za drugi krug: HDZ-ovci dobili poruku da trebaju dovesti još tri glasača koji će zaokružiti Primorca
n1info.hr/.../...